RIJEKA Optuženik je u vrijeme počinjenja djela bio u mogućnosti shvaćati i upravljati svojim postupcima. Bio je ubrojiv, ali smanjeno. Motive ponašanja optuženika treba tražiti u viktimološkim odnosima počinitelja i žrtava, te u narcističkoj povredi osobnosti optuženika koju je doživio u relacijama sa žrtvom. Zadavanje brojnih uboda pokojnom Ivanu Jagodiću upućuje na izrazitu afektivnu angažiranost (mržnja, bijes) u vrijeme događaja, dok je ranjavanje Meriem Demo uslijedilo po načelu kolateralne žrtve, uz također određenu afektivnu angažiranost.

Navodi se to u zaključku psihijatrijskog vještačenja kojeg su proveli eksperti iz Psihijatrijske bolnice Ugljan, kako bi se utvrdila ubrojivost Dina Kulišeka (25) iz Dramlja kojem se sudi zbog stravičnog zločina u zgradi u crikveničkoj Ulici kralja Tomislava u srpnju 2014. godine, ubojstva 22-godišnjeg Ivana Jagodića i pokušaj ubojstva njegove djevojke, tada 19-godišnje Meriem Demo, kojima je nožem zadao ukupno 60-ak ubodnih i reznih rana.

Četvrta je to psihijatrijska ekspertiza u procesuiranju ovog slučaja, praktički – nadvještačenje nadvještačenja. Nakon ovakvog zaključka vještaka s Ugljana, nastao je rezultat 3:1 u korist mišljenja da je Dino Kulišek bio ubrojiv u vrijeme jezivog zločina. Osim eksperata iz bolnice s Ugljana, zaključak da je ubojica bio ubrojiv u vrijeme masakra u stanu donijeli su i vještaci iz Neuropsihijatrijske bolnice Popovača i riječka psihijatrijska vještakinja Klementina Ružić. Ubojicu neubrojivim smatraju jedino eksperti iz Psihijatrijske bolnice Vrapče, koji su proveli prvo vještačenje, a onda su uslijedile tri ekspertize sa suprotnim zaključcima.

Devet vještaka

Što će mišljenje vještaka iz Psihijatrijske bolnice Ugljan o ubrojivosti Kulišeka u konačnici donijeti u procesuiranju zločina u Crikvenici pokazat će daljnje suđenje, no ovaj nalaz zasigurno je vjetar u leđa optužbi, riječkom Županijskom državnom odvjetništvu. Vještaci s Ugljana trebali bi obrazložiti svoj nalaz i mišljenje u sudnici riječkog Županijskog suda u nastavku suđenja zakazanom za kraj studenog. Po sadašnjem stanju stvari i najavama, na sljedećem ročištu trebala bi se dogoditi dosad neviđena situacija u velikoj raspravnoj dvorani Županijskog suda u Rijeci, u njoj bi se u isto vrijeme trebalo okupiti ukupno devet vještaka iz četiriju ekspertnih psihijatrijskih timova koji su se izjasnili o ubrojivosti Kulišeka u vrijeme zločina.

Kulišeku se sudi iznova nakon što je Vrhovni sud u ožujku ove godine ukinuo presudu iz lipnja prošle godine kojom je osuđen na 38 godina zatvora, te stravičan slučaj vratio na novo suđenje. Pravna bitka oko toga je li Kulišek bio ubrojiv ili je teške krvne delikte počinio u neubrojivom stanju vodi se još od početka prvog sudskog procesa, a na ponovljenom suđenju to je još više u fokusu. Odgovor na pitanje je li bio ubrojiv ili ne vrlo je bitan za sudski epilog slučaja, jer u prvom slučaju Kulišeku prijeti do 50 godina zatvora, dok u slučaju da je zločin počinio u neubrojivom stanju nema kazne u smislu zatvorske, već mu slijedi smještaj u psihijatrijsku ustanovu, s mogućnošću da u nekom budućem razdoblju, ako mu se psihičko stanje popravi, i izađe.

Temelj optužnice

Situacija je takva da se obrana zalaže za njegovu neubrojivost, dok optužba pledira za ubrojivost ubojice, a na zaključku da je vladao svojim postupcima temelji se i optužnica.

U zaključku nalaza i mišljenja eksperata Psihijatrijske bolnice Ugljan navodi se, između ostalog, da je u vrijeme zločina Dino Kulišek imao »mješoviti poremećaj osobnosti s obilježjima iz više specifičnih poremećaja osobnosti: asocijalnog, narcističkog, pasivno-agresivnog, ali i s elementima paranoidnosti i shizotipnog poremećaja osobnosti (neobična perceptivna iskustva ili druge iluzije…)«, kao i poremećaj ponašanja zbog konzumiranja droge. Ali, u vrijeme događaja »nije dokazana intoksiciranost psihoaktivnim tvarima«.

Nedostatak empatije