Kraj rasprave

Presuda Abdiću i sinu u petak: Nisam kriv, nemam se od čega braniti

Šarlota Brnčić

Fikret i Ervin Abdić na riječkom sudu branili su se šutnjom / Snimio Vedran KARUZA

Fikret i Ervin Abdić na riječkom sudu branili su se šutnjom / Snimio Vedran KARUZA

Fikret Abdić i njegov sin Ervin uvjereni su da nisu krivi i nisu željeli niti odgovarati na optužbe da su se uz pomoć fiktivnog ugovora o zajmu domogli vrijedne nekretnine  u Voloskom



RIJEKA  »Nisam kriv i nemam se od čega braniti« rekao je jučer u svoju obranu Fikret Abdić optužen za zlouporabu položaja i ovlasti, a upravo iz tog razloga nije iznio daljnju obranu. I njegov sin Ervin, optužen za pomaganje u zlouporabi položaja i ovlasti, bio je vrlo kratak i jasan o načinu na koji se odlučio braniti.


– Nisam kriv, braniti ću se šutnjom. Iz dokaznog postupka razvidno je da nema nikakvih elemenata kaznenog djela, kazao je sudskom vijeću kojim predsjeda sudac Saša Cvijetić. Dokazni postupak je završen, a vrlo gorljivim riječima optužbe, a posebice obrane, okončana je i glavna rasprava. Objava presude očekuje se u petak poslijepodne.


Riječ optužbe


– Smatramo da je na glavnoj raspravi utvrđeno da su optuženici počinili kazneno djelo kako se terete izmijenjenom optužnicom. Prema podacima Fine, a vezano uz tvrtke Finab d.o.o. Rijeka i Agrokomerc d.o.o. Rijeka proizlazi da na žiroračunima tih tvrtki nije evidentirana uplata iznosa od 600.000 kuna, a koja je trebala biti izvršena kako je navedeno u spornom ugovoru. Na glavnoj raspravi vještak je potvrdio da se ne može utvrditi je li obavljena pozajmica od 600.000 kuna jer ne postoji knjigovodstvena kartica za 1997. godinu i ta činjenica ukazuje na prikrivanje. Nedostaje upravo dokumentacija za tvrtku Finab d.o.o. Rijeka vezano za pozajmice za 1997. godinu. Iz kartice za 1998. godinu nema nikakvih podataka da bi Fikret Abdić tvrtki Finab pozajmio 600.000 kuna, kao što nema podataka da bi Finab tu svotu pozajmio Agrokomercu. Postavlja se pitanje iz kojih razloga ne postoji dokumentacija za tu pozajmicu, dok su sve druge pozajmice proknjižene i na financijskim karticama, iako se radi o istom razdoblju. Druge pozajmice su uredno evidentirane na žiroračunima trgovačkih društava.




Očito je da se prvooptuženi Fikret Abdić kao odgovorna osoba tvrtki Finab i Agrokomerc Rijeka, sada Karlovac, uz pomoć sina Ervina te brata na temelju fiktivnog ugovora o zajmu domogao nekretnine u Voloskom, rekla je u završnim riječima zamjenica Županijskog državnog odvjetnika Stela Pezić Mišović. Također, i da se oglase krivima i osude po zakonu na kaznu zatvora te da se od Fikreta Abdića oduzme imovinska korist.


Čvrsta obrana


Branitelj Fikreta Abdića, odvjetnik Zoran Vukić, istaknuo je kako se ne može govoriti da je ugovor bio fiktivan kad su ga ovlaštene osobe potpisale u svojstvima u kojima su bile i to pred javnim bilježnikom.


– Ugovor je potpisan i ovjeren kod javnog bilježnika, nije fiktivan jer je evidentiran u poslovnim knjigama oba trgovačka društva, kod Fine i u zemljišnim knjigama suda. Potvrđuje to isto i Porezna uprava iz čijeg je rješenja vidljivo da je Fikret Abdić imao obvezu plaćanja poreza na kamate na pozajmice. To dodatno potvrđuje da je pozajmica postojala. Nesporno je da onaj koji se u ovom postupku pojavljuje kao oštećenik ne postoji. Dug prema Fikretu Abdiću je postojao te bio daleko veći. Postoji i izjava o prijeboju koja je prošla preko ovlaštene institucije. Predlažem da se oslobodi optužbe, istaknuo je u završnom govoru odvjetnik Vukić.


I branitelj drugooptuženog Ervina Abdića, odvjetnik Saša Jelušić, rekao je kako je u cijelosti suglasan s iznesenim navodima kolege Vukića koji je na detaljan i precizan način raščlanio sve »slabe točke optužnice«. Dodao je i da već samo kratka i površna analiza provedenih dokaza ukazuje na to da Ervin Abdić nije neovlašteno zastupao Finab, da se nije radilo o sklapanju fiktivnog ugovora o zajmu i prijenosu vlasništva, kao i da nije bilo nakane da sebi pribavi nepripadnu materijalnu korist. Zaključno, da se postupak svodi na ispitivanje nečijih poslovnih odluka te da se tako može dovesti u pitanje svaka poslovna odluka.