Virtualna brutalnost

Kako spriječiti epidemiju nasilja na društvenim mrežama?

Maja Muškić / Glas Slavonije

Alarmirajući su podaci da se zbog nasilja koje su doživjeli na internetu godišnje u svijetu pokuša ubiti čak 20 tisuća djece, nažalost, četiri tisuće uspije u svojoj namjeri



ĐAKOVO Svakodnevna izloženost mogućem napadu vulgarnosti na internetu, odnosno društvenim mrežama, ismijavanju i ponižavanju, poput oštrice visi nad glavama mladih Slavonaca, i ne samo njih, o čemu svjedoči tragičan završetak 15-godišnje djevojke, a još više šokiraju brutalni komentari njezinih vršnjaka poput onoga »Ko joj j… mater, nek se ubila«, ostavljenog na grupi otvorenoj njoj u sjećanje. Neobjašnjiva surovost uvukla se u dio mladih, što je tome razlog, kako to spriječiti, pomažu li kazne i što zakon predviđa? Alarmirajući su podaci da se zbog nasilja koje su doživjeli na internetu godišnje u svijetu pokuša ubiti čak 20 tisuća djece, nažalost, četiri tisuće uspije u svojoj namjeri.


Dalibor Vlaho, stručnjak za računalnu sigurnost koji je u glavnom timu Agencije za informacijsku sigurnost koja, pojašnjava, okuplja oko 7.000 informatičkih stručnjaka iz cijelog svijeta, kaže kako upravo rade priručnik za roditelje o sigurnosti djece na internetu, no na žalost on neće biti izdan i na hrvatskom jeziku, jer za to, ističe, ne postoji interes.



»Sukladno Kaznenom zakonu, u članku 148. za kazneno djelo sramoćenje propisano je kažnjivo ponašanje ako netko za osobu iznese činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, u ovom primjeru preko računalnog sustava ili mreže. Također, članak 178. Kaznenog zakona pod kaznenim djelom povreda privatnosti djeteta propisuje kažnjivost u slučaju da se protivno propisima objavi djetetova fotografija ili otkrije identitet djeteta, što je kod djeteta izazvalo uznemirenost, porugu vršnjaka ili drugih osoba ili je na drugi način ugrozilo dobrobit djeteta, u ovom primjeru preko računalnog sustava ili mreže«, navode u Odjelu za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću PU osječko-baranjske.





»Cyberbullying je uvijek bio problem i bit će. Razlog tome je nedovoljno posvećivanje slobodnog vremena vlastitoj djeci, kao i needukacija samih roditelja, pa tako i djece. Trebalo bi naglasiti da se u virtualnom svijetu ipak moramo ponašati u ‘granicama’ jer nikada ne znamo tko je s druge strane ‘linije’. Slučajevi samoubojstva zbog online nasilja su sve češći kada gledamo statistiku koja ni nas Hrvate ne zaobilazi. Nitko vam ne može garantirati stopostotnu sigurnost na internetu, no bar možemo utjecati na smanjenje rizika od napada iz virtualnog svijeta«, kaže Vlaho.


Psihologinja dr. Mirjana Nazor mišljenja je da društvene mreže daju virtualnu masku iza koje se kriju osobe kojima često nedostaje samopouzdanje.


»Čini mi se da svi oni koji imaju potrebu skrivati se, a što Facebook, odnosno društvene mreže, omogućavaju, da mogu raditi što hoće, a da se ne zna tko je zapravo iza svega, da su to osobe kojima nedostaje samopouzdanje, koje su nesigurne i nesretne. One iživljavanjem na drugima popunjavaju rupe koje imaju na vlastitoj duši«, kaže dr. Nazor. S tim problemom upoznata je i pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić.


– Naš ured sve češće prima prijave i informacije o kršenju prava djece preko interneta i mobitela, među kojima i one koje se odnose na društvene mreže. Često dobivamo prijave o vrijeđanju, izrugivanju i ponižavanju djece preko Facebooka te stvaranju tzv. grupa mržnje usmjerenih protiv pojedine djece, pri čemu je uglavnom riječ o vršnjačkom cyberbullyingu. Takve slučajeve, osobito kad je riječ o prijetnjama, u pravilu prijavljujemo policiji, a pritom je najvažnije da nasilje što prije prestane, da se spriječi njegovo ponavljanje te da se pruži primjerena pomoć djetetu koje je žrtva. Svako nasilje zahtijeva odgovarajuću reakciju i ne smije se ignorirati ni umanjivati njegove posljedice – kaže Mila Jelavić.


»Smatramo da davatelji usluga društvenih mreža trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti, a i da cijelo društvo treba aktivnije pristupiti ovom problemu. Moramo se suočiti s time da ne samo djeca nego ni mnogi roditelji nisu svjesni rizika pri korištenju društvenih mreža pa omogućuju i djeci mlađoj od 13 godina otvaranje profila na Facebooku. Također ni djeca, kojoj su društvene mreže vrlo privlačne, nisu upoznata ni s mogućim opasnostima, ni s mogućnostima zaštite te se ovi sadržaji trebaju naći i u njihovom obveznom obrazovanju«, kaže Mila Jelavić.