Ad acta

Programsko vijeće HRT-a više ne zanima Zoran Šprajc

Zoran Šprajc / Foto: Biljana Gaurina / CROPIX

Autor: Siniša Pavić
Objavljeno: 26. siječnja 2012. u 17:40

Vezano

Članci

Kovačević je znao za Šprajcove namjere, a iz Dnevnika izbacio parodiju s YouTubea

video Zoran Šprajc više neće voditi i uređivati Dnevnik HTV-a

Vijeće iza zatvorenih vrata: Zašto javnost nema pravo znati o poslovanju HRT-a?

Tagovi

ZAGREB Programsko vijeće HRT-a bavilo se Programskim usmjerenjem za ovu godinu. Sve što je napisao glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević, podržano je. Josip Jović pohvalio je već i činjenicu da se razmišlja o promjeni termina Dnevnika, baš kao i o ideji da traje 50 minuta. Kovačević je kazao kako radna skupina već radi na projektu novog, boljeg Dnevnika, ali i to kako su na HTV-u svjesni da termin emitiranja ne igra najvažniju ulogu, već sadržaj te vjerodostojni i sugestivni reporteri i voditelji. Hoće li trajati 50 minuta i hoće li biti u 19 sati, znat će se, nakon detaljnih analiza, negdje u travnju.

Loša vijest za sve filmofile koji od HRT-a traže da se zaustavi prekidanje filmova reklamama, jest da Uprava HRT-a ne kani od toga odustati dokle god je model financiranja HRT-a zakonski takav kakav je. Zaludu je vijećnik Branko Karabatić kazivao da je veća šteta staviti reklame u film, nego ne staviti. Uprava drži da je njihov argument jači, a on je težak više od desetak milijuna kuna marketinškog prihoda na godinu dobivenih puštanjem reklama preko filmova.

Nespretna obrana

Ponukani pismom djelatnika Dokumentarnog programa u kojem se među ostalim tvrdi da je kupovina programa od vanjskih nezavisnih producenata skuplja, a ne jeftinija od proizvodnje u kući, da se tom kupovinom umjetno stvara dojam o višku djelatnika u Dokumentarnom programu, baš kao i to da su dogovori o vanjskoj suradnji, otkupu i koprodukciji netransparentni i na štetu HRT-a, Vijeće je ugostilo i predstavnike Društva nezavisnih televizijskih producenata. Stavove redakcije branio je i to posve nespretno urednik dokumentarnog programa Ninoslav Lovčević. Iznio je podatak kako na dokumentarni program otpada 8,7 milijuna kuna, od toga vanjskoj proizvodnji ide 5,4 milijuna, a redakciji dokumentarnog 3,3 milijuna. Kazao je kako redovito imaju problema tehničke prirode s materijalom koji dolazi izvana. Da se radi o uradcima koji nisu ni jeftiniji, ni kvalitetniji, ilustrirao je primjerom aktualnog Zafranovićevog serijala o Titu koji je koštao s PDV-om 4,9 milijuna kuna, a sa svakom epizodom prije emitiranja ima tehničkih problema, dok je serijal »Bitka za Vukovar« koja je imala dobar scenarij, ali je, kako reče, u konačnici nalik radio-seriji, koštala s PDV-om 4,2 milijuna kuna, odnosno 420.000 po epizodi.

Šansa za normalan rad

– Katastrofa je emitirati, a da niste vidjeli zadnju epizodu, kazao je Lovčević, dodavši da su neke epizode »Bitke za Vukovar« dolazile nekada na sam dan emitiranja.

– Zašto to dopuštate!? Zašto čekate emitiranje da utvrdite da imate tehničke probleme, pitao je u ime producenata Nebojša Taraba.

Nije se priznanje o emitiranju tehnički neispravnog materijala svidjelo ni predsjedniku Uprave Josipu Popovcu . To je, kako reče, odgovornost urednika. Ono oko čega dileme nema, jest nužnost poštovanja zakonske obveze i direktiva Europske komisije o minimalno 15 posto proizvedenog programa od strane nezavisnih proizvođača. Kako rekoše predstavnici producenata, problem i nije HRT, već komercijalne televizije koje svoju obvezu ne poštuju. Branko Karabatić ipak se zauzeo i za djelatnike dokumentarnog programa, kazavši kako prije svega treba njima dati šansu da normalno radi svoj posao.

Što sa Zoranom Šprajcom?

Pitao je Karabatić i što je sa Zoranom Šprajcom !?

– Mislim da se HTV ne bi smio odreći jednog takvog novinara, bez obzira na probleme, kazao je Karabatić. Precizan odgovor nije dobio. Bruno Kovačević tek je kazao kako se problemi rješavaju, kako ih zapravo i nema, kako nema ni sankcija za Šprajca makar ih mediji spominju, kako Šprajc radi i kako će se vidjeti što će biti. Od samog Šprajca došlo je pismo u kojem traži mogućnost da se obrati Vijeću. Vijeće je tu mogućnost odbilo. Zaključilo je, naime, vijeće da o tome nema potrebe više raspravljati.

Komentari

Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se

Ivo Sanader Objavljeno: 27. siječnja 2012. u 15:22
evo, ja bih stavio Josipa Jovića za glavnog urednika jer je to javna kuća ,
on je svima superioran , i to u svakom pogledu
onda ne bi bilo tih blesavih diskusija na programskom vijeću
Blues Objavljeno: 27. siječnja 2012. u 10:04
@ ivano
Koje bi to bilo "MINISTARSTVO ISTINE" sa dolje navedenima,
LP
baka Objavljeno: 27. siječnja 2012. u 10:04
HRT iz zla u gore. Program im nikad nije bio baš neki a sad je još gori.Novinari koji su ostali... za sjesti pa za plakati.
O programskom vijeću neću ni trošiti riječi dok u njemu sjede tipovi kao Jović!
Ima li uopće nade da netko počisti smeće koje se nagomilalo od vrha do dna? Ima, iskopčati TV, odnosno prebaciti se negdje drugdje.
bard16 Objavljeno: 27. siječnja 2012. u 1:08
Ivano svaka ti čast! E, nek sam napokon ovako slobodan i inteligentan govor čuo ... pa još u Novom listu !
Samo da znaš drugovi u riječkoj novinici od jasno izrečene istine se sablažnjuju. A ti im se još i rugaš ...
Ako se ikada sretnemo častim te najmanje jednim pićem ... Pozdrav
ivano Objavljeno: 26. siječnja 2012. u 21:56
Imam jedan prijedlog za Vijeće.Vratiti vrsnog vojnog analitičara Miroslava Lazanjskog i poslati ga kod Rade na Brijune da nam pojašnjava od kud nam dolaze moguće prijetnje.Šprajca neka povede da nam čita te njegove uradke a Stipa neka sa strane sve to nadgleda i neka samo otvara usta.Samo nemojte da počme pevati jer bi moglo biti frke.Šprajc neka bude Radin dopisnik s Brijuna i UDBINE uradke imat ćemo priliku gledati svaku večE.Zamislite te kulturne, medijske veličine.Brijuni će nam preko noći postati turistička destinacija broj 1. Kad krenu vozovi, avioni ne znam gdje ćemo ih sve parkirati.
ivano Objavljeno: 26. siječnja 2012. u 21:33
A što je s Mladenom Stubljarom, Jozom kako se ono preziva s Acom Buntićem hoda po svijetu Čurić, što je s Dankom Družijanićem, Dubravkom Merlićem a što je i s Miroslavom Lilićem, Branimirom Dopuđom što je s njima? Što je s Drenislavom Žekićem, Branimirom Agbabom što se njima dogodilo.Svima njima dati po jedan dan neka vode Dnevnik javne kuće. E da zaboravili smo Dragu Čulinu jel on živ možda bi i njemu mogli dati umjesto Yugoslavijo dobar dan Hrvatska televizijo ZBOGOM ja sam opet tu.Hrvatsko osim imena ništa nisi ni imala.