»Igra prijestolja« najveći je ulov u mreži hrvatskih poticaja, ali to ne umanjuje značaj drugih ostvarenja, poput filmova »Diana«, »Cure – Život druge«, »Otok ljubavi«, »Domoljub«, »Itsi Bitsi«, švedske dječije hit serije »Božić na suncu«, kao i američke »Dig« u kojoj Split i Trogir »glume« Svetu Zemlju
ZAGREB »Mapa fiskalnih poticaja i njihov utjecaj na film i audiovizualnu produkciju u Europi« naslov je studije što ju je izradila ugledna konzultantska kuća Olsberg SPI iz Londona. Ova studija prvi put uključuje i podatke vezane za hrvatsku audiovizualnu industriju i sustav državnih poticaja kojima HAVC upravlja u svrhu privlačenja međunarodnih produkcija i izvoza usluga, ističu u HAVC-u.
Prošloga je tjedna u Bruxellesu u organizaciji Europskog audiovizualnog opservatorija održana je prezentacija i okrugli stol povodom ove studije koja pokazuje širu analizu primjene i efekata državnih poticaja unutar osam odabranih zemalja. Pored Hrvatske, analizom su obuhvaćene Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Irska, Italija i Velika Britanija.
U priopćenju iz HAVC-a posebno se naglašava da se Hrvatska od 2012. godine upisala u mapu europske prakse fiskalnog poticanja audiovizualne industrije Izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Time se, ističu, omogućava povrat (rebate) 20 posto utrošenih sredstava međunarodnoj produkciji filma ili televizijske serije. Ta je mjera već nakon tri godine donijela vidljive rezultate koji su pokazatelj znatno većih mogućnosti domaće audiovizualne industrije u pogledu izvoza filmskih usluga, a to znači i rasta prihoda, zapošljavanja, razvoja, ali i utjecaja na prihode drugih industrija, osobito na sektor turizma, navodi se u priopćenju HAVC-a.
Saznajemo tako da je »Igra prijestolja« najveći ulov u mreži hrvatskih poticaja, ali to ne umanjuje značaj drugih ostvarenja, poput filmova »Diana«, »Cure – Život druge«, »Otok ljubavi«, »Domoljub«, »Itsi Bitsi«, švedske dječije hit serije »Božić na suncu«, kao i američke »Dig« u kojoj Split i Trogir »glume« Svetu Zemlju.
Hrvatska je nova na europskoj mapi poticaja, a izdvaja se od drugih zemalja koje su ih uvele prije nas po iznimnoj stopi rasta u prvim godinama primjene. U prvoj godini ostvarena je potrošnja međunarodnih produkcija od 25 milijuna kuna, u drugoj godini oko 50 milijuna, a ove godine će biti ostvareno oko 100 milijuna kuna. Izrazito visok interes za snimanja u Hrvatskoj u perspektivu postavlja nove zahtjeve pred državu i domaću audiovizualnu industriju.
