Hrvatska kvaliteta

Nadaleko poznati lički krumpir postaje zaštićeni proizvod

Irena Frlan Gašparović

U deset dekagrama ličkog krumpira ima više vitamina, minerala i drugih tvari nego kod drugih sorti



ZAGREB U listopadu ove godine lički krumpir mogao bi postati zaštićeni proizvod pa će taj naziv smjeti nositi samo onaj krumpir koji je proizveden u skladu s propisanim pravilima i na strogo definiranom zemljopisnom području. Udruga proizvođača ličkog krumpira predala je Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja još 4. srpnja zahtjev da njihov proizvod dobije oznaku zemljopisnog podrijetla. Ako u roku od tri mjeseca, odnosno do početka listopada, nitko ne podnese prigovor, njihov zahtjev bit će odobren.


U Ministarstvu su nam potvrdili da će se, kada zahtjev bude odobren na nacionalnoj razini, naziv »lički krumpir« moći koristiti »samo na proizvodima koju su proizvedeni sukladno specifikaciji i ako je sukladnost potvrđena od strane ovlaštenog certifikacijskog tijela«. Ako te uvjete ispunjavaju, onda će naziv smjeti koristiti i drugi proizvođači, a ne samo članovi Udruge koja je podnijela zahtjev.


– Krumpir odavno ima posebno značenje u poljoprivredi Like i neusporedivo je bolji od drugih krumpira jer u deset dekagrama ličkog krumpira ima više vitamina, minerala i drugih tvari nego kod drugih sorti, kaže Ivan Balenović, predsjednik Udruge proizvođača ličkog krumpira koji se nada da će registracija omogućiti tom proizvodu bolji plasman na tržištu.




Osim ličkog krumpira, Ministarstvo je objavilo zahtjeve za registracijom oznake zemljopisnog podrijetla za još dva proizvoda, »Poljički soparnik« – jelo od razvaljanog tijesta, ispunjeno blitvom i crvenim lukom i ispečeno u žeravi – te »Meso zagorskog purana«. Petar Rodić, dopredsjednik omiške Udruge »Poljički soparnik«, ističe da se radi o »specifičnom proizvodu za koji treba puno umijeća i truda, a malo materijalnih dobara«.


– To je jelo vrlo karakterističnog izgleda i okusa, dok su sastojci isključivo s prostora Poljica. Želimo ga registrirati da bismo ga sačuvali od zaborava i da našim gostima možemo ponuditi nešto što ne mogu probati nigdje drugdje, kazao nam je Rodić.


Nakon registracije na nacionalnoj razini, proizvodi mogu zatražiti zaštitu i na razini Europske unije. Kada, pak, Hrvatska postane članicom EU-a, nacionalna registracija priznavat će se samo kao prijelazna faza, pa će proizvođači morati ponoviti svoj zahtjev.