RIJEKA » U povodu dodjele nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Mariji Turk, u Zavodu za povijesne i društvene znanosti u Rijeci upriličena je svečanost. Riječka sveučilišna profesorica Marija Turk nagrađena je za knjigu »Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira« nagradom HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području filoloških znanosti. Knjiga je objavljena 2013. godine u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade i Filozofskog fakulteta u Rijeci. 

   Kako piše u obrazloženju nagrade, knjiga Marije Turk daje, u šest poglavlja, složenu i cjelovitu sintezu rezultata dodira hrvatskoga jezika s drugim jezicima, s posebnim obzirom na kalkove kao suptilnije oblike jezičnog posuđivanja. Osim sustavnog proučavanja kalka u hrvatskom jeziku, čime je hrvatski uključen u procese europske jezične konvergencije, ali i čuva samosvojnost, argumentiranom istraživačkom distancom i razumijevanjem biti standardnoga jezika propituje i revalorizira među ostalim i pojam purizma. 

  Kruna znanstvenog rada

Usporedbom s drugim jezicima, autorica dolazi do zaključka da se purizam u hrvatskome jeziku ne izdvaja od sličnih tendencija u drugim europskim jezicima – poglavito u leksiku i stručnom nazivlju – a to je dokaz osviještene uključenosti hrvatskoga jezika u suvremeni umreženi globalni kontekst. 

   Na važnom priznanju autorici su čestitali zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić, zamjenik načelnika Općine Malinska-Dubašnica Miroslav Topić, prorektorica Sveučilišta u Rijeci Nevenka Ožanić, prodekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci Ines Srdoč-Konestra, pročelnik Odsjeka za kroatistiku Aleksandar Mijatović, voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci akademik Petar Strčić te upraviteljica Zavoda Sanja Holjevac. 

   O znanstvenom radu profesorice Marije Turk govorila je prof. dr. sc. Silvana Vranić, članica suradnica HAZU-a. Ona je podsjetila da Marija Turk od 1982. godine predaje na Odsjeku za kroatistiku nekad Pedagoškog, a sada Filozofskog fakulteta u Rijeci na kojemu je od 2005. redovita profesorica u trajnom zvanju. Marija Turk objavila je dvije samostalne knjige i jednu u suautorstvu te više od 60 znanstvenih radova. Za knjigu »Fonologija hrvatskoga jezika« dobila je Nagradu Grada Rijeke, a knjigu »Govori otoka Krka« objavila je s Ivom Lukežić. Knjiga »Jezično kalkiranje u teoriji i praksi« svojevrsna je kruna znanstveno-istraživačkog rada Marije Turk, čiji je znanstveni interes usmjeren prema lingvistici jezičnih dodira, teoriji jezika, standardnom hrvatskom jeziku, leksikologiji, frazeologiji i čakavštini. 

Tema o kojoj se malo zna

– Kalk je više ili manje vjerna reprodukcija stranog jezika. Kalkovi u jezik unose čitav niz inovacija na leksičkoj razini, u tvorbi riječi i sintaksi. Ima kalkova koji su prihvatljivi i obogaćuju jezik, ali i onih koji nisu prihvatljivi. Kalkiranje je trajan fenomen koji se kontinuirano ažurira. U svojoj knjizi Marija Turk popisala je 1.500 kalkova, donoseći sintezu spoznaja o jezičnom kalkiranju na teorijskoj i praktičnoj razini. Riječ je o cjelovitom istraživanju ovog fenomena – osvrnula se Stolac. 

   Marija Turk objasnila je da ju je na istraživanje kalkova i kalkiranja motiviralo to što o toj temi malo znamo i o njoj postoji oskudna literatura. 

   – Uspoređujući hrvatski jezik u suodnosu sa sličnim pojavama u drugim jezicima, zaključila sam da su jezici zapravo jako slični. Međusobno se razlikuju na površini, ali su slični u svojoj dubinskoj strukturi. Hrvatski je tako, primjerice, dubinski sličan s mađarskim i njemačkim jezikom, što se ne bi očekivalo. Međutim, hrvatski je s ovim jezicima bio u uskom dodiru – pojasnila je Turk.