Poražavajući iznosi

Potpore knjižnom sektoru niže nego prošle, katastrofalne godine

Sandra Sabovljev

arhiva NL

arhiva NL

Knjižari i izdavači su nezadovoljni činjenicom da je ovogodišnja svota znatno manja nego lanjska, a nemali je broj izrazio i negodovanje zbog potpunog odsustva kriterija po kojima je Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost potpore dodjeljivalo



Ministarstvo kulture je početkom mjeseca objavilo rezultate natječaja potpore knjizi za 2017. godinu, odnosno popis odobrenih i odbijenih naslova domaćih nakladnika što je, kako to i inače biva, izazvalo salvu furioznih komentara pripadnika ove branše. Knjižari i izdavači su mahom nezadovoljni samom činjenicom da je ovogodišnja svota znatno manja nego lanjska, a nemali je broj izrazio i negodovanje zbog potpunog odsustva kriterija po kojima je Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost (Nikica Barić, Vladimir Lončarević, Lahorka Plejić-Poje, Ervin Jahić i Slobodan Prosperov Novak) potpore dodjeljivalo.


Ministarstvo kulture ove je godine odlučilo 356 knjiga financirati s 4,4 milijuna kuna, dok je lani ta suma iznosila 5,9 milijuna za 553 naslova.


Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić smatra da je ovogodišnja brojka od 356 knjiga sramotno mala te da će se takav brutalno reduciran broj potpomognutih naslova neminovno odraziti na domaću književnu, odnosno izdavačku produkciju.




– Imamo problem u samom startu, jer je broj financijski pomognutih knjiga ispod svake razine. A sredstva koja su dodijeljena za knjigu najniža su u ovih dvadesetak godina otkad statistički pratimo trošenje proračunskih sredstava za potporu knjizi – razočaran je Nejašmić, no ne smatra ovu situaciju konačnom.



Objavljeni su i programi financiranja književnih manifestacija – prihvaćeno je 159 programa, za koje je izdovojeno 3.004.500 kuna odobrenih proračunskih sredstava. Usporedbe radi, prošlogodišnji iznos za programe financiranja književnih manifestacija bio je 3,632.638 kuna za 192 programa.


Na vrhu ovogodišnje liste je Udruga Sa(n)jam knjige u Istri (315 tisuća kuna) i Hrvatsko društvo pisaca (284 tisuće kuna). Slijede Društvo hrvatskih književnika, koje je dobilo 167,5 tisuća kuna, Hrvatska dječja knjiga s odobrenih 160 tisuća kuna za programe koji uključuju Sajam dječje knjige u Bologni te književne sajmove u Šibeniku i Sarajevu, te Fraktura sa 120.000 za Festival svjetske književnosti i Tribinu Razotkrivanje.


Izostala je potpora riječkom književnom festivalu vRisak, koji već desetak godina uspješno organizira VBZ, no nadajmo se da će u žalbenom postupku ova važna manifestacija buduće Europske prijestolnice kulture dobiti primjerenu potporu države.



Žalbeni postupci


– Najvjerojatnije će uslijediti žalbeni postupci nakladnika, što će ovaj iznos korigirati na neku pristojniju razinu. A ta razina podrazumijevala bi minimalno 700 potpomogutih naslova ili dvadesetak posto željene produkcije – smatra prvi čovjek knjižara i nakladnika.


Budući da su u planu žalbeni postupci, izdavači su nevoljko pristajali javno komentirati situaciju s potporama u nadi da će u proceduralnim produžecima dobiti prihvatljivije iznose.


A trenutačno stanje s iznosima je sljedeće: Fraktura prednjači na listi financiranih naslova. Za ukupno 31 predložen naslov u 2017. zaprešićkom će izdavaču biti isplaćene 372 tisuće kuna, slijede potom VBZ (196 tisuća kuna) i Školska knjiga (190 tisuća kuna), Zaklada Čujem, vjerujem, vidim s odobrenih 160 tisuća kuna te izdavačke kuće Vuković i Runjić (155 tisuća kuna), Meandar media (152 tisuće kuna), Hena com (124 tisuće kuna), Sandorf (112 tisuća kuna) i Disput (120 tisuća kuna)… Društvo hrvatskih književnika dobilo je pak 82 tisuće kuna, a nešto manje Jesenski i Turk (77 tisuća kuna), Hrvatsko društvo pisaca (69,5 tisuća kuna), Naklada Ljevak (67 tisuća kuna), Matica hrvatska Zagreb (55 tisuća kuna), Durieux (50 tisuća kuna) i Profil knjiga (45 tisuća kuna).


Činjenicu da je odbijeno čak 1.108 programa potpore knjizi posebno je istaknuo Dragan Ogurlić, direktor uspješne riječke izdavačke kuće Adamić.



Nikica Barić, Vladimir Lončarević, Lahorka Plejić-Poje, Ervin Jahić i Slobodan Prosperov Novak


2017.


356 knjiga – 4,4 milijuna kuna


2016.


553 knjige – 5,9 milijuna kuna



– Tek svaka četvrta knjiga dobila je – ne potporu, nego – pripomoć za objavljivanje. Tih 356 potpomognutih knjiga najgori je rezultat za knjigu otkad pamtim. Adamiću je odbijeno 7 od 8 naslova koje smo prijavili još u kolovozu 2016., u međuvremenu smo neke knjige objavili pa i promovirali. Jednako smo prošli i u natječaju za otkup knjiga. Pomalo se navikavamo živjeti s time da nas resorno Ministarstvo kao riječkog izdavača ne želi podupirati, iako smo još prije godinu i pol dana izborom upravo Ministarstva kulture predstavljali Hrvatsku na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Zato je ovo, što se nas tiče, definitivno ideološka priča. To je potvrdio svojim bizarnim istupom jedan član komisije u emisiji »Pola ure kulture«, podsjeća Ogurlić na zloupotrebu javne televizije Slobodna Prosperova Novaka koji se obrušio na Predraga Lucića i Borisa Dežulovića.



Potporu za poticanje književnog stvaralaštva uživat će u 2017. godini 82 autora kojima je ukupno dodijeljeno 2.079.000 kuna. Većina pisaca dobila je tromjesečnu stipendiju u iznosu od 21.000 kuna, dok je desetak dobilo onu polugodišnju, dvostruko veću. Na listi odbijenih, koja iznosi gotovo isti broj autora, oko osamdeset, najzvučnija su imena nagrađivanih književnika Tatjane Gromače i Gorana Ferčeca.


Lanjska suma za stipendije iznosila je 1.659.000 kuna za 72 autora, a lista odbijenih bila je još intrigantnija od ovogodišnje.



Sistemska greška


– I ne vidim, generalno, u toj pripomoći neke dobitnike ili favorite među izdavačima, već knjigu kao najvećeg gubitnika u hrvatskoj kulturi. Umjesto da vodimo raspravu o nacionalnoj strategiji poticanja čitanja, umjesto da se općenito bavimo društvom znanja, mi izmišljamo vojni rok, lustriramo, dijelimo pisce i filmske djelatnike na naše i njihove… Katastrofa – ne skriva ogorčenje Ogurlić.


Kako god završi ovogodišnja priča o potpori knjizi, nova bi garnitura u resornom ministarstvu trebala biti svjesna sistemske greške u toj dugogodišnjoj praksi. Unatoč dobivenom novcu, u većoj ili manjoj svoti, izdavaštvo iz godine u godinu sve teže opstaje na tržištu. Stvar treba mijenjati iz korijena, jer knjiga je, upozoravaju izdavači, ključna stvar u demokratizaciji društva, baš kao što je omjer objavljenih knjiga unutar neke populacije egzaktan pokazatelj stanja u tom društvu. A ne treba ni napominjati da nam ta brojka ne ide u prilog.