Ponedjeljak, 21. svibnja 2012.
Čitate li?

Poražavajući podaci: Više od 50 posto Hrvata smatra da im knjige ne trebaju

Poražavajući podaci: Više od 50 posto Hrvata smatra da im knjige ne trebaju
Poražavajući podaci: Više od 50 posto Hrvata smatra da im knjige ne trebaju
Autor: HINA
Objavljeno: 14. veljače 2012. u 16:11

Po iznesenim podacima, Hrvati čitaju ispod svjetskoga prosjeka, odnosno, 40 posto populacije pročita jednu knjigu mjesečno, što je nešto bolje od Srbije (39) i Argentine (37). Više čitaju Makedonci (45), Poljaci (57), Španjolci (68) a najviše čitaju Nijemci (73), Talijani (71) i državljani SAD-a (68)

Knjižni blok i Zajednica nakladnika i knjižara drži da je u Hrvatskoj po pitanju čitanja i čitanosti »prošlo 12 sati«, a svoje pozive za uzbunu da se tom problemu pristupi kao esencijalno važnom za jezik i kulturu temelje za rezultatima istraživanja hrvatskog tržišta knjiga po kojemu Hrvati čitaju ispod svjetskog prosjeka, odnosno, 40 posto populacije pročita barem jednu knjigu mjesečno.

Knjižni blok (KB) i Zajednica nakladnika predstavili su na današnjoj konfereciji za novinare rezultate istraživanja tržišta knjiga koje su od GFK zajedno naručili, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i HGK. Istraživanje je provedeno tijekom prosinca 2011.

Rezultati su pokazali da se urušila »baza« (oni koji kupuju i čitaju knjige), što ne može riješiti sam ceh, kazao je Bartolčič ističući kako se time treba pozabaviti cijelo društvo. Rezultati istraživanja su, po riječima Nevena Antičevića iz Zajednice nakladnika, poziv na uzbunu koji govore da pažnja društva nije na toj djelatnosti koja je esencijalno važna za kulturu, jezik i naciju. Drži da je sustav lektira zastario i demotivirajući, zauzevši se za stvaranje nacionalnog programa čitanja za djecu.

Po iznesenim podacima, Hrvati čitaju ispod svjetskoga prosjeka, odnosno, 40 posto populacije pročita jednu knjigu mjesečno, što je nešto bolje od Srbije (39) i Argentine (37). Više čitaju Makedonci (45), Poljaci (57), Španjolci (68) a najviše čitaju Nijemci (73), Talijani (71) i državljani SAD-a (68).

Nakladnici i knjižari zabrinjavajućim drže odgovore na pitanje koji je glavni razlog zbog kojega nisu kupili ni jednu knjigu – ne trebaju mi knjige i ne zanimaju me navodi 51 posto ispitanih, financije su razlog kod 24 posto ispitanika, dok 10 posto posuđuje iz knjižnice. Ništa ne bi navelo 53 posto ispitanika da kupe knjigu, dok bi 67 posto kupilo da je knjiga jeftinija.

U zadnja tri mjeseca 31 posto je kupilo barem jednu knjigu, dok je 56 posto pročitalo barem jednu knjigu u zadnju godinu dana. Manje čitaju Ličani (47 posto), Slavonci (48 posto), muškarci (50 posto), stariji iznad 65 godina (37 posto) i niže obrazovani (34 posto). Više čitaju Zagrepčani (60 posto), Dalmatinci (68 posto), žene (62 posto), mlađi (65 posto) i više obrazovani (81 posto).

Prosječna cijena zadnje kupljene knjige je 80 kuna, što je manje nego 2005., kada je provedeno slično istraživanje i kada je taj iznos bio 108 kuna. Po punoj je cijeni 2011. kupovalo 56 posto ispitanika, dok je 2005. po punoj cijeni kupovalo 76 posto.

Na upit o motivaciji za kupovinu knjige, 30 posto kaže da ju je sam pronašao, 17 posto ju je kupio jer ju je vidio izloženu a 14 posto kupuje na osnovi preporuke. Kod dva posto postoji interes za kupovanje e-knjiga, kod 10 posto postoji interes za čitanje takvih knjiga, a kod 90 posto nema interesa.

Seid Sredarević (KB) drži da su nakladnici, knjižari i drugi u lancu knjiga »vrsta u izumiranju«, no nada se da ipak postoji prostor za napredak.

Rečeno je i kako je cijena knjige pala, povećan je broj prodajnih mjesta ali se nije povećao broj kupljenih knjiga. Upozoravaju da ne postoje statistički podaci o izašlim knjigama, a zamjeraju i što se u medijima smanjio ili ukinuo prostor za knjigu i kulturu.

Skupu je bila nazočna Mihaela Majcen iz Ministarstva kulture koja drži da je istraživanje dobar putokaz, iako su podaci poražavajući, no misli da će ono pomoći u unapređenju same djelatnosti.

Komentari

9
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • Stanislav Prusac
    Stanislav Prusac   Objavljeno: 15. veljače 2012. u 15:22

    Knjige su samo medij za prijenos informacija/znanja medju ljudima.
    Koji alat/medij koristii za doci do novih informacija/znanja,... svakako ne (samo) knjige u knizarama iz prakickog razloga sto ce znanje koje je zamrznuto u njima dok one dodju do knizara biti zastarjelo. Ne nuzno pogresno vec dosta nadopunjeno.
    Kao sto se prije znanje/informacija prenosila usmenom predajom, pa pisanjem po papirusu, pa po pappiru,radio, TV,.. internet je samo medij i trazenje i referenciranje po njemu je jedina razumna odluka danas.
    Mi volimo knjige zato sto je to medij za prenos informacija/znanja s kojim smo odrasli. Nove geenracije ce vise voljeti internet.

    Internet je trenutno najefikasnij medij na kojem nasa civilizacija skladisti svo svoje zananje i neznaje.
    Ocijenjivanje da je internet pun dezinformacija navodi na pomisao da postoji neko mjesto koje je puno tocnih informacija?
    Hm.. koje bi to danas bilo mjesto. Papiranete knjige, TV, novine?
    Mozda i imaju ponekad tocnijih informacija ali dugorocno je jasan put ove civilizacije a to je skladistenje znaja i informacija na internet jer je jednostavnije i na kraju daje tocniji rezultat jer je podloznije kritici i brzim promijenama.

    Jasni da od 18 milijardi stranica na internetu ima puno dezinformacija, ali i te kako ima tocnih.
    Na tebi je da steknes vjestinu trazenja tocnih informacija i prepoznavanje netocnih.
    U selektiranju tocnih od netocnih infromacija mozes primijeniti znanstvenu metodu kao nesto sto je trenutno najefiksnije sto ljudski rod ima.
    Evo sedam jednostavnih pravila:
    http://www.jutarnji.hr/znanstveni-pristup---sedam-jednostavnih-pravila/712932/

  • gospodin Cvetko
    gospodin Cvetko   Objavljeno: 15. veljače 2012. u 15:22

    hm hm hm ...Poražavajući podaci: Više od 50 posto .... ma kajgod .... pa za život je sasma dovoljno da imaš
    one male ... čekovne knjižice ... osim toga ako pojedinac gleda u globalu ... i država se odlučila da podržava
    samo športašku stranu u lokalu ... rukometne arene plivaći bazeni teniski tereni i gombalište svakojake
    vrste ... pa ako se baviš rekreacijom ima samo da ližeš prste ... istina to je kao kad počneš gradit kuću pa
    si bistar i počneš od krova ... stvarno je interesantno kako se za natjeravanja ... svakojakih loptičica uvijek
    nađe lova ... al tako je to u cijelom svijetu ... urbi et orbi ... za razonodu i bečke balove ... uvijek se nađe neki
    novac u crnoj torbi ... nije istina kažete ... pa dobro malo sam se prešo ... može biti torba i bijela ... al sve što sam reko . istina je cijela . oni u gospodarstvu osuđeni su da se dave, a ovi koji se igraju stalno nešto slave

  • hamara
    hamara   Objavljeno: 15. veljače 2012. u 13:16

    nije me iznenadilo. da bi se čitalo treba biti pismen. a mi smo (postali) zemlja ne-pismenih. i to se samo u smislu nadgradnje koja je potrebna da bi se knjiga razumjela - i cijenila, nego doslovno: postali smo zemlja analfabeta. a cijena nije presudna - to se uostalom vidi i iz ankete.

  • djemi
    djemi   Objavljeno: 15. veljače 2012. u 11:59

    Da se podsjetimo:
    Umjetnost je počela kad je neki lukavi neandertalac iz Altamire izračunao da mu je lakše u toploj spilji crtati antilope dok ostali Dudeki lome kosti jureći za njima. Uvjerio je društvo da će njegovi crteži unaprijediti lovstvo pa je neko vrijeme uživao dok ga nisu prozreli. Onda je počeo prodavati ono što uvijek ide, tj seks, pa je pokrenuo proizvodnju figura lokalnih ljepotica. Iznad svega mu je trebala uvjerljivost pa je počeo razvijati i pričanje, tj literaturu.
    Tako se to nastavilo preko Homera, Leonarda, Shekespearea i Mozarta.
    Danas ljudi sve manje trebaju umjetnost. Kakav šarm je potreban mladiću da osvoji curu u disko klubu u kojem nemože čuti ni sam sebe? Ista stvar je na rock koncertima.
    Stručne knjige?
    U dobro stojećoj hrvatskoj firmi u zlatna vremena puno, puno novaca je otišlo na interno obrazovanje kadrova na tečajevima za instant stručnjake, gdje se sve knjige dobiju od organizatora.
    Kakvo objašnjenje stvarnosti nude moderni pisci?
    Prestali su s Kunderom i padom komunizma.

  • pacijent
    pacijent   Objavljeno: 15. veljače 2012. u 10:14

    Ja sam pročito u zadnjih 2 mjeseca, cirka 30-tak knjiga. Knjige posuđujem u bibliotekama na Turniću, Palazzi Modello i u Sveučilišnoj biblioteci. Ove godine mi je cilj pročitati 100 knjiga, zanimaju me najviše knjige o dionicama, ekonomiji, ali i poezija.

    • pingvin
      pingvin   Objavljeno: 15. veljače 2012. u 11:04

      ma, bravooo! daj da te potapšam

  • u.prolazu
    u.prolazu   Objavljeno: 15. veljače 2012. u 9:30

    Zato imamo forume, društvene mreže i ostale online tvorevine prepune nepismenih ljudi koji ne znaju da li je kuća ili kuča, ali je bitno da znaju da je kucha!

  • GLEMBAY
    GLEMBAY   Objavljeno: 14. veljače 2012. u 18:36

    A zašto bi i čitali-pa takvi su sumnjivi svima na vlasti !Eto većina ih izgurala s dvojkcom ili tricom čitav život,nikog da se pohvali školovanjem,kad je provlačenje postalo životnom filozofijom,a znanje šugom.

  • baka
    baka   Objavljeno: 14. veljače 2012. u 18:02

    Zbillja ne znam koga to čudi!

Iz kategorije: Ostalo

Pogledaj sve