Animafest

Pedeset godina Profesora Baltazara: Simbol zemlje koju želimo imati

Sara Zorović

Foto PIXSELL

Foto PIXSELL

Baltazarovu ideju o utopijskom svijetu danas trebamo još više nego tada kada je nastala, smatra Miroslav Gašparović, dok autori svjedoče da su likovi u Baltazaru uglavnom mali obrtnici, ne osobito bogati, ali  cijenjeni u onome što rade



ZAGREB Ovogodišnje izdanje Svjetskog festivala animiranog filma Animafesta, zbog pedesete godišnjice profesora Baltazara dio je manifestacija posvetilo upravo njemu. U Muzeju za umjetnost i obrt slavio se njegov rođendan, gledali su se filmovi i predstave, a održala se i tematska radionica animiranog filma za djecu.


Vjerojatno je manje poznato da je lik legendarnog hrvatskog proizvoda »Profesora Baltazara« isprva nastao pod imenom »Izumitelj cipela« iz pera autora Zlatka Grgića 1967. godine. Simpatični djedica tada je imao narančastu kosu i bradu, a ni popularnog šešira sa zelenom trakom još nije bilo. Lik je trebao biti namijenjen djeci od četiri do devet godina, ali je vrlo brzo postalo očito da će privući sve uzraste zbog svojih boja, likova i tema.


Pojašnjava nam to Vinko Brešan, ravnatelj Zagreb filma, gdje je Baltazar i nastao prije točno 50 godina.– Zamislite, zaigrani lik u tijelu starca koji rješava probleme svojom maštom! Tko ne bi želio živjeti u svijetu u kojem se problemi mogu riješiti čistom dječjom maštom? – pita se Brešan.

Inspiracija Rijekom


U sklopu Animafesta prikazan je kratki dokumentarac u kojem su autori, uz Zlatka Grgića, još i Boris Kolar, Ante Zaninović, Zlatko Bourek i Tomica Simović, govorili o svojem iskustvu pri stvaranju ovog poznatog djela. Priznali su da su svi do jednog bili kukavice, dok je jedino Zlatko Grgić od početka bio siguran u svoju viziju. Rekli su i da je Baltazarov grad napravljen po uzoru na neke hrvatske gradove, pa se u njemu posebice mogu vidjeti dijelovi Rijeke, Osijeka, Zagreba, ali i drugih. Likovi u Baltazaru uglavnom su mali obrtnici, stvoreni prema ideji onih koji nisu imali mnogo novaca, ali su bili cijenjeni u onome što rade.


– To je nekakav simbol dobroćudne zemljice koju svi mi želimo imati – ističu autori.Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović napomenuo je da Baltazarovu ideju o utopijskom svijetu danas trebamo još više nego tada kada je nastala. Renata Brkić iz nevladine organizacije Profesor Baltazar i tvrtke Ultra link, koja posljednjih deset godina ima prava na brend profesora Baltazara, s velikim je ponosom govorila o tome da su u prvoj godini rada shvatili da Baltazar nije tu da bi prodao nešto poput majica, upaljača i privjesaka, već je to brend koji privlači učitelje, umjetnike, znanstvenike i druge skupine ljudi koji vide širu sliku njegove važnosti, posebice zbog toga što je on naš prvi socijalno odgovorni brend. Najavila je i projekt vrijedan 20 milijuna eura u kojem se želi otvoriti novi znanstveni centar kao dio dvorca Stubički Golubovec, gdje će domaćin biti upravo profesor Baltazar, čije ime nosi i jedan znanstveni centar u Švedskoj.

Ambasador kulture




Izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević nazvala je Baltazara ambasadorom hrvatske kulture.


– Svi koji su radili na ovom projektu ostavili su ogroman utjecaj na svjetsku animiranu umjetnost i dokazali da ovo nije običan crtani film. On ima moralnu poruku koju i dalje tražimo u ljudima, nema nasilja i pravih zločinaca, a Baltazar je uvijek spreman pomoći. Ostavio nam je bezvremenske poruke o prijateljstvu, ljubavi i altruizmu – rekla je Pavičić Vukičević.


Ovogodišnje izdanje festivala uskoro se primiče svome kraju, kada će se u subotu dijeliti nagrade za pobjedničke filmove. Animafest je svojom originalnošću ponovno zadivio mnoge domaće i strane posjetitelje, a ispred zagrebačkog kina Europa još od ponedjeljka nisu se prestali okupljati razni kulturnjaci iz cijelog svijeta koji su teško mogli izdvojiti najdraže trenutke.


U njihovim razgovorima najčešće su bili spominjani filmovi »Kakav veličanstven kolač«, »Mačka Pepeljuga« i svjetska premijera autora Kaspara Jancisa »Kapetan Morten i Kraljica Paukova«. Bili su posebno oduševljeni i radionicom plastelina Leea Hardcastlea u Art Parku te brojnim kratkometražnim hororima za koje nisu očekivali da će ih uspjeti preplašiti. Mnogi od posjetitelja, kažu, došli su u Hrvatsku isključivo zbog festivala, a vratit će se i sljedeće godine.