Muzeji i AV djelatnosti

Ministarstvo kulture sprema novi paket zakona, dolaze bitni noviteti

Tihomir Ponoš

Nina Obuljen Koržinek / Foto: Davor Kovačević

Nina Obuljen Koržinek / Foto: Davor Kovačević

Ministarstvo kulture priprema nove zakone, za koje će javna rasprava trajati do sredine prosinca. Zakon o muzejima se u glavnim odredbama bitno ne mijenja, a Zakon o audiovizualnim djelatnostima trebao bi očuvati autonomiju HAVC-a



ZAGREB Do kraja 2020. godine trebao bi biti dovršen proces inventarizacije cjelokupne muzejske građe u Hrvatskoj, što znači da bi svi muzeji morali imati uredno popisane sve sadržaje svih svojih zbirki. To je jedan od noviteta predloženih u novom Zakonu o muzejima o kojem je javno savjetovanje otvoreno do 14. prosinca. Cilj je te mjere utvrditi stvaran broj muzejskih predmeta i zbirki kako bi se znalo stvarno stanje (po broju i vrsti) nacionalnog kulturnog dobra, ali i kako bi se znalo što sve muzeji imaju u svom vlasništvu.


 Definicija muzeja


U Ministarstvu kulture navode da Zakon o muzejima u glavnim odredbama bitno ne mijenja pravni režim muzejske djelatnosti, a važan poticaj za novi zakon je proces digitalizacije građe i dokumentacije. Zakon o muzejima jedan je od triju zakona koje bi se moglo nazvati »digitalizacijskim« (to su još zakon o arhivima, koji je bio na javnom savjetovanju, te zakon o knjizi, koji je u pripremi), a koje je nužno osuvremeniti, prilagoditi digitalnom dobu i kako bi se lakše povlačila sredstva iz fondova EU i provodio veliki projekt muzejske digitalizacije.


Prijedlogom zakona definirani su privatni muzeji i muzeji vjerskih zajednica. Privatni je muzej onaj kojemu je osnivač druga pravna ili fizička osoba, dakle ne država (u rasponu od Republike Hrvatske do lokalnih jedinica), a muzej vjerske zajednice definiran je kao stalna izložba muzejske građe vjerske zajednice dostupna javnosti. Prijedlogom se naglašava važnost Muzejskog dokumentacijskog centra kao središnjeg muzejskoj matičnog tijela. Ubuduće će ono biti zaduženo za vođenje očevidnika javnih i privatnih muzeja. Trenutačno očevidnik vodi Ministarstvo kulture i u njemu je 156 muzeja. No svoj popis vodi i MDC, u njemu su sve ustanove koje obavljaju neku vrst muzejske djelatnosti (ne nužno registrirane kao muzeji), i njih je 319.




Novim zakonom namjerava se olakšati osnivanje manjih muzeja i zbirki, te potaknuti međumuzejsku posudbu.


 Autonomija HAVC-a


Osim Zakona o muzejima, do sredine prosinca provodi se i javno savjetovanje o novom Zakonu o audiovizualnim djelatnostima. Zakon ostaje, kako navode u Ministarstvu kulture, u čvrstim smjernicama sadašnjeg zakona, što znači da se čuva decentraliziranost sustava i autonomija HAVC-a kao tijela koje odlučuje o tome što će se snimati i kojem je osigurano financiranje. Sadašnji zakon, usvojen prije deset godina, polučio je dobre rezultate, baš kao i fiskalno poticanje snimanje inozemnih produkcija u Hrvatskoj. U šest godina otkako su uređeni fiskalni poticaji u Hrvatskoj je ostvaren prihod od 600 milijuna kuna, ostvareno 140.000 noćenja, a na povremenim poslovima angažirano je i do 1.500 ljudi.



Ladislav Ilčić, novi savjetnik ministrice Nine Obuljen Koržinek, radit će na poslovima na kojima je u svojoj profesionalnoj karijeri  (violinist u Simfonijskom orkestu HRT-a) stekao dosta iskustva. Ilčić, za mnoge perjanica radikalnokonzervativnih vrijednosti, ima bogato sindikalno iskustvo, kao i iskustvo rada u strukovnim udrugama. Sljedeće godine na dnevni red Ministarstva kulture dolazi granski kolektivni ugovor, novi zakon o umjetnicima, pitanje radnih prava, pa će kao nekadašnji sindikalist Ilčić imati mnogo posla, a lako je moguće da će za stolom njemu sučelice sjediti sindikalisti.



Pedantnije se uređuju ovlasti Upravnog vijeća, Audiovizualnog vijeća i ravnatelja. Upravnom vijeću zadatak je baviti se poslovanjem i financijama i zbog toga će ubuduće u njemu obavezno morati biti jedan pravnik i jedan ekonomist. Kako bi se smanjila mogućnost ponovne pojave situacija o kojima se prije godinu dana i manje naveliko raspravljalo u javnosti (a koje su se prelile u ideološko polje borbe) strože se uređuje moguće područje sukoba interesa. Novost je i to što su igre i transmedijski projekti prvi put određeni kao državni interes. To konkretno znači da će se moći raspisivati natječaji za državnu potporu za proizvodnju video ili računalnih igara, a što je privredna grana koja vrlo propulzivno raste.


Rebalansom proračuna konačno će i vremenski rokovi za isplate poticaja za strane produkcije biti svedene u normalne okvire. Naime program mjera poticaja primjenjuje se od 2012., ali te godine nisu osigurana sredstva za poticaje u proračunu, pa su ona isplaćivana za prethodnu godinu. Sada se konačno hvata normalni ritam isplate poticaja.