Najugroženiji europski jezik je livonijski, po istoimenom otoku u Latviji. Prošle je godine umrla posljednja osoba kojoj je livonijski bio materinski
ZAGREB » Među 24 najugroženija europska jezika, tri su iz Hrvatske, objavio je britanski dnevnik »Telegraph«. Trinaesti na tom popisu, s tristotinjak izvornih govornika, nalazi se istrorumunjski jezik, iz romanske skupine jezika, kojim se govori u nekoliko sela i mjesta na sjeveru Istre, u Žejanama i Sušnjevici.
Na 16. mjestu s 400 govornika je istriotski jezik, također iz romanske skupine, kojim se govori na zapadu Istre, a na 18. mjestu je arbanaški s oko 500 govornika u okolici Zadra.
Europski kontinent dom je oko 250 jezika koji se govore u 50 zemalja, ali neki od njih na rubu su opstanka, objavljuje »Telegraph«, prenoseći analizu britanskog portala GoEuro napravljenu u suradnji s Christopherom Moseleyjem, autorom UNESCO-va atlasa ugroženih svjetskih jezika.
Najugroženiji europski jezik je livonijski, po istoimenom otoku u Latviji. Prošle je godine umrla posljednja osoba kojoj je livonijski bio materinski, a jezik danas govori oko pedesetak ljudi kao drugi jezik. Slijedi karaimski jezik, iz turkijske skupine jezika koji se govori na Krimu, s još samo šest izvornih govornika, te tersko-samski jezik, koji se tradicionalno govori na sjeveroistoku ruskog poluotoka Kole, s još osam govornika.
Kritično ugroženim jezikom definira se onaj kojim govore samo djedovi i bake i govore ga djelomično i rijetko. Ozbiljno ugroženi jezik je onaj kojim govore djedovi i bake, roditelji ga razumiju, ali ne govore i ne prenose ga djeci.
