RIJEKA Austrijski povjesničari umjetnosti svake godine odabiru jedan od srednjoeuropskih gradova u kojem se nalaze originalna djela Gustava Klimta, kako bi što bolje upoznali njegov opus i osvjedočili se o stanju slika na terenu. Ove su godine za odredište svog studijskog putovanja odabrali Rijeku, koju su posjetili proteklog vikenda. Pod vodstvom dr. sc. Irene Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba, članovi Društva povjesničara umjetnosti i Društva Klimt-Verein iz Beča stigli su u Rijeku kako bi razgledali slike Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta koje od 1885. godine krase gledalište HNK-a Ivana pl. Zajca.

Magnet za publiku

O Klimtovim slikama u Rijeci bili su upoznati upravo zahvaljujući znanstvenom radu Irene Kraševac i njezinom članku objavljenom u austrijskom stručno-znanstvenom časopisu Mitteilungen der Gesellschaft für vergleichende Kunstforschung. U Rijeku ih je doputovalo čak 25!

– Bečki su kolege sa zanimanjem razgledali zgradu Kazališta i s oduševljenjem promatrali tri originalna djela velikog Gustava Klimta – medaljone s prikazima kazališne umjetnosti i glazbe, koji se nalaze u kartušama na svodu gledališta. Ovaj će posjet pokrenuti i njihov angažman oko restauriranja slika, te organiziranja izložbe na kojoj bi se pokazali brojni Klimtovi crteži i studijske slike koji su prethodili konačnoj realizaciji, a čuvaju se u fundusima bečke Albertine i Belvedera. Stručnjaci iz Beča apsolutno su zainteresirani da se takva izložba pokaže i u Austriji. To bi bila senzacija! – rekla nam je Irena Kraševac.

– Pokazala je to i uspješna izložba »Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900.« održana proljetos u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, na kojoj su bila pokazana tri Klimtova ulja na platnu te nekoliko originalnih crteža. Izložbu je posjetilo više desetaka tisuća osoba, a najveći uspjeh je što izložba idući mjesec seli u Beč, jer je momentalno stigao poziv direktorice muzeja Belvedere da je i tamo prikažemo. Austrijanci su vrlo zainteresirani za suradnju, za zajedničku baštinu, a imaju i iskustvo s organizacijom programa za Europsku prijestolnicu kulture, jer su i Graz i Linz nosili tu titulu – podsjetila je dr. sc. Kraševac.

Vrhunska djela

O alegorijskim slikama Gustava Klimta u HNK-u Ivana pl. Zajca ona je prošle godine održala predavanje i riječkoj publici. Riječke slike Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta naručene su prema planu glavnog arhitekta kazališta Ferdinanda Fellnera od tada mladih i neafirmiranih slikara koji su tek završili školovanje na bečkoj Školi umjetničkog obrta i udružili se u Umjetničku kompaniju, kako bi se lakše plasirali kao dekorativni slikari koji su u prvo vrijeme radili isključivo kazališne oslike.

Prije narudžbe za Rijeku, naslikali su alegorijske prikaze glazbe i plesa za koncertnu dvoranu u Karlovym Varyma, te kazališni zastor i četiri slike za svod gledališta i proscenij gradskog kazališta u češkom Liberecu. Upravo zahvaljujući odlično izvedenim slikama za riječko Kazalište, koje su prije otpreme u Rijeku bile pokazane na izložbi u bečkom Muzeju za primijenjenu umjetnost, dobili su i svoju najvažniju narudžbu – onu za oslik bečkog Burgtheatra.

Muzej grada Rijeke

Klimtovo rano djelo ostalo je u sjeni znamenitih kasnijih slika, poput čuvenog »Poljupca« radi kojeg u galeriju Belvedere u Beču godišnje dolazi nekoliko milijuna posjetitelja! Međutim, u austrijskoj se povijesti umjetnosti Klimtove slike u Burgtheatru i Kunsthistorisches muzeju, koje također spadaju u ranu fazu, smatraju vrhunskim djelima kasnog historicizma. Toj valorizaciji, kako ističe Irena Kraševac, treba pridodati i dosad zanemarena djela koja rese naše Kazalište u Rijeci!

Za boravka u Rijeci, bečki su povjesničari umjetnosti posjetili i Muzej grada Rijeke, gdje su se susreli s ravnateljem Ervinom Dubrovićem koji za 2020. priprema Klimtovu izložbu, na kojoj će restaurirane slike iz Kazališta po prvi put nakon više od 130 godina biti postavljene u visini očišta publike. Posjetili su također Povijesni i pomorski muzej Hrvatskog primorja, gdje ih je dočekao Igor Žic koji ih je proveo postavom uz priču o povijesnim vezama Rijeke i Beča. U Kazalištu se kunsthistoričarima iz Beča pridružila i povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić, dugogodišnja kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.