Matica hrvatska

150 godina Vijenca: Jubilej središnjih hrvatskih novina za kulturu

Kim Cuculić

Foto: Mirko Cvjetko

Foto: Mirko Cvjetko

Na tradiciji Matičina Vienca pokrenutog 1869. godine, Matica hrvatska Vijenac je obnovila na Božić 1993. kao dvotjednik za kulturu koji prati sva umjetnička i kulturna područja 



ZAGREB – U povodu 150 godina Vijenca, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost, Matica hrvatska do kraja godine organizira niz događanja. Na tradiciji Matičina Vienca pokrenutog 1869. godine, Matica hrvatska Vijenac je obnovila na Božić 1993. kao dvotjednik za kulturu koji prati sva umjetnička i kulturna područja, kao i relevantne društvene i znanstvene teme. Obilježavanje godišnjice počelo je okruglim stolom »Položaj kulture u medijima« u Matici hrvatskoj, a zatim je u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti otvorena izložba na kojoj je predstavljeno svih 34 godišta izvornoga Vijenca.


Glavni urednik Vijenca Goran Galić ističe da su to danas središnje hrvatske novine za kulturu koje su, kad se uspoređuje s izvornim Matičinim Vijencem, drukčije jer su i vremena drukčija. Tada je Vijenac prvenstveno donosio izvorna književna djela, a danas su, kaže Galić, to u prvom redu novine i donose aktualne prikaze kazališnih premijera, izložbi, feljtone, eseje… Galić je dodao da Vijenac već određeni niz godina izlazi u nakladi od 6.000 primjeraka, od toga ima oko 3.800 pretplatnika, a ostatak se prodaje na kioscima. Cilj im je u budućnosti privući više mlađih čitatelja.



Idući događaj planiran je za 9. listopada, a riječ je o velikom stručno-znanstvenom skupu o Viencu. Središnji program proslave bit će Svečana akademija na kraju godine, a vezat će se uz rođendan najvećeg urednika Augusta Šenoe, koji je uređivao Vijenac u »zlatno doba njegove povijesti« od 1874. do 1881., dakle sve do smrti. Šenoa je tada bio gradski senator koji je nakon potresa izvještavao, popisivao štetu te tako obolio i nažalost umro.





Kultura u medijima


Ovim povodom u Matici hrvatskoj održan je okrugli stol o položaju kulture u medijima, na kojemu je glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić uvodno kazao kako slabiji položaj kulture treba gledati s više aspekata jer to nije samo hrvatski, već i svjetski trend. Državni tajnik Krešimir Partl predstavio je neke od novih mjera koje su uvedene te je govorio o zakonodavnoj reformi podsjetivši na nedavno usvojene zakone iz područja kulture. Svoje viđenje položaja kulture u medijima iznijeli su urednici i novinari Hrvatske televizije, Večernjeg lista, Novog lista i Jutarnjeg lista, Hrvatske katoličke mreže i Glasa Koncila. Profesor na Fakultetu političkih znanosti i pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske Igor Kanižaj naglasio je da fakulteti u Hrvatskoj nisu u dovoljnoj mjeri prepoznali kulturu jer nema specijaliziranih kolegija.


Antologijska djela


Nedavno je u HAZU-u otvorena izložba u povodu 150 godina Vienca i 25 godina obnovljenoga Vijenca. Autor izložbe je glavni urednik Vijenca Goran Galić, a u suradnji s HAZU-om i Kućom »Šenoa« Vijenac i Matica hrvatska predstavljaju najvažnije trenutke iz Vijenčeve bogate povijesti. Na izložbi se osim prvoga broja Vienca tako mogu vidjeti predmeti iz ostavštine jednog od najvećih hrvatskih književnika i slavnog urednika Vienca Augusta Šenoe. Izložba podsjeća na antologijska djela hrvatske književnosti koja su izvorno izlazila u nastavcima u Viencu poput »Zlatarova zlata«, romana »U registraturi« Ante Kovačića, pripovijetke »Misao na vječnost« Janka Leskovara, ali i prvih prijevoda Shakespeareovih soneta te Baudelaireovih pjesama.