Mario Jembrih: Kajkavski na svjetskoj pozornici jezika

Prva je kod »kjv« prihvatila engleska Wikipedija koja postavlja standarde za sve druge Wikipedije – Mario Jembrih

edan od glavnih kriterija je li nešto jezik ili dijalekt je međusobna razumljivost između jezika i dijalekta, te postojanje književnosti. Književnost na kajkavskom književnom jeziku postoji od 16. do 19. stoljeća, uz pojedina djela iz 20. stoljeća 

Nakon procedure koja je trajala čak dvije godine, kajkavski književni jezik dobio je internacionalni ISO 639-3 kod. Što to znači? – pitamo Marija Jembriha iz udruge Kajkavska renesansa, koji je jedan od autora projekta revitalizacije kajkavskog. Prema Jembrihovim riječima, kriteriji autorizirane institucije za dodjeljivanje ISO koda, SIL instituta, su jasni i strogi, a procedura je bila duža nego što se planiralo: 

  – ISO 639-3 jezični kod dodjeljuje se jedanput na godinu, a želi obuhvatiti sve svjetske jezike, prošle i sadašnje, tako da SIL mora biti jako pažljiv da zadrži opće prihvaćene lingvističke standarde. U zahtjevu za internacionalni jezični kod morate znati objasniti zašto je to jezik prema lingvističkim kriterijima. Jedan od glavnih kriterija da li je nešto jezik ili dijalekt je međusobna razumljivost između jezika i dijalekta, te postojanje književnosti. U zahtjevu ne morate opisati cijeli jezik, dovoljno je minimalno ali dostatno objasniti ono što tražite. SIL je američki institut i za njih vrijede samo znanstvene činjenice. 

  Zahtjev za jezični kod sam kreirao unutar projekta udruge Kajkavska renesansa, poduprli su ga hrvatski jezikoslovci, a kod izrade zahtjeva i u komunikaciji pomoglo mi je i internacionalno iskustvo u radu s klijentima poput US State Departmenta i Nizozemske vlade. Rezultat zahtjeva je internacionalni jezični kod »kjv« za kajkavski književni jezik od 16. do 19. stoljeća, uz pojedina djela iz 20. stoljeća – objašnjava Jembrih. 

 U istom košu

Mario Jembrih ističe da dobivanje ovog koda puno znači za kajkavski književni jezik. 

  – Kajkavski književni jezik time stupa na svjetsku pozornicu jezika. Dobiva status koji mu pripada te tako postaje poznat u svijetu, nakon one neugodne epizode s ilircima. Još je Šafarik, velika inspiracija Ljudevita Gaja, cijenio kajkavsku književnost i upozoravao Gaja da ju ne smije samo tako odbaciti jer ona ima svoju vrijednost i značenje. Danas znamo da jezik ima značenje kao nositelj kulturnih vrijednosti, izvor inspiracije i ideja. 

  Kajkavski književni jezik može se koristiti u vodećim svjetskim elektronskim medijima (Wikipedija…), što se prije nije moglo. Ta nemogućnost pisanja Wikipedije na kajkavskom književnom jeziku nas je zapravo i prisilila na traženje koda. Internacionalni jezični kod za kajkavski književni jezik omogućuje točno klasificiranje kajkavske književnosti te kroz to povećava njezinu razumljivost internacionalno, a njegova visoko razvijena književnost doprinosi i poznatosti Hrvatske u svijetu – ističe Jembrih.  

Kajkavski se uobičajeno tretira kao jedno od narječja hrvatskoga jezika, pa stoga Marija Jembriha pitamo je li kajkavski i književni jezik? 

  – Kajkavski književni jezik na kojem je stvarana bogata i raznovrsna književnost u sjevernoj Hrvatskoj od 16. do 19. stoljeća, s pojedinačnim djelima iz 20. stoljeća, poput Krležinih »Balada«, je činjenica poznata jezikoslovcima. Postoji i »Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika« u izdanju HAZU-a, koji je inicirao upravo Krleža. Ipak, u javnosti se nekako to znanje i ta svijest izgubila; to jest izgubila se kroz javne medije i kroz obrazovni sustav koji ga nisu spominjali, niti ga dovoljno vrednovali, što nikako nije bilo u redu. Mogli ste birati između termina »narječje« ili »kajkavština« kojima su se opisivali i kajkavski dijalekti i novija književnost na tim dijalektima, te književnost kajkavskoga književnoga jezika. Sve se trpalo u isti koš.  

Stagnacija čakavske književnosti

Na kraju je tako postojala velika diskrepancija – na jednoj strani znanstvenici koji poznaju kajkavski književni jezik i istražuju ga, a daleko na drugoj strani ljudi i šira javnost koji ne znaju ništa ili malo o (svome) bogatome i važnome nasljeđu! 

  Javni mediji su ovaj put, prilikom dobivanja jezičnoga koda za kajkavski književni jezik, reagirali na najvišem svjetskom nivou, a sada je »dugovanje« na ministarstvima kulture i obrazovanja, te na NSK-u da nas pokušaju uvjeriti u praksi da se znaju držati važećih internacionalnih standarda, u čemu do sada nisu bili osobito uspješni. Što se tiče znanstvene struke, iz Austrijske nacionalne biblioteke u Beču, koja ima djela na kajkavskom književnom jeziku, već je stigla pozitivna reakcija. Kad je riječ o široj javnosti, prva je kod »kjv« prihvatila engleska Wikipedija koja postavlja standarde za sve druge Wikipedije.  

  Vezano uz ovu temu, nametnulo se pitanje da li bi i čakavski književni jezik mogao dobiti ISO kod, o čemu Jembrih kaže: 

  – Nisam detaljno upućen u čakavski književni jezik. Iako je čakavska književnost imala iznimnih djela, ona je počela stagnirati u vrijeme kad je književnost na kajkavskom književnom počela rasti, znači krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Tako je čakavska književnost općenito kraće trajala i nije razvila takvu snagu i moment poput kajkavskoga književnoga jezika koji je bio moderni funkcionalni jezik još u 20. stoljeću.  

  Čakavski književni jezik može dobiti jezični kod ukoliko se može pokazati da njegova književnost dijeli elemente specifičnoga jezičnoga sustava poput gramatike, leksika te specifične tvorbe riječi. Mišljenje profesora emeritusa Josipa Silića je da čakavski jezik to ima, što znači da postoje mnogi relevantni znanstveni radovi koji to pokazuju. 

  Na kraju bih dodao da, iako se može odrediti prema opće prihvaćenim znanstvenim kriterijima što je jezik a što dijalekt, nijedan jezik nije nastao sam za sebe te se jezici međusobno prožimaju na njihovom području dodira. Tako čakavski prelazi u kajkavski na području oko Čabra i Ogulina, području kontakta tih dvaju jezika koje se zove »dijalektni kontinuum« te su govori na tom području često mišung tih dvaju jezika i prelaze bez abruptne granice jedan u drugi.  

Na čekanju do daljnjega

Tako u govorima koji spadaju pod čakavski (na primjer govor mjesta Mihaljići pokraj Oštarija) svaki kajkavec može bez problema otkriti tipične kajkavske riječi, i obratno, u čabarskom kajkavskom govoru su vidljivi čakavski elementi koji su se održali kroz tisuću godina. I rječnik Fausta Vrančića ima puno riječi koje su slične ili iste kajkavskima. Tako nas ti različiti hrvatski jezici i njihovo detaljno određivanje zapravo spajaju, i to je nešto na čemu vrijedi dalje raditi – na sintezi, ne samo na analizi, na spajanju i na tim starinskim vezama koje su se očuvale do danas – zaključuje Mario Jembrih.  

  Za mišljenje o ovoj temi pitali smo i prof. dr. sc. Silvanu Vranić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, koja kaže da čakavski nema te sreće da dobije ISO kod: 

  – Kajkavski ima i svoj rječnik književnoga jezika (doduše, ne i završen) i jednostavnije je bilo to i postići. Dijalektologija se ne bavi književnim jezicima, ali povijest jezika da. U prošlosti je postojao niz čakavskih takozvanih književnih jezika, ali uvijek lokalno obojenih. Dakle, danas o čakavskom književnom nikako ne bih govorila – kaže Vranić.

Mario Jembrih: Kajkavski na svjetskoj pozornici jezika

&nbsp;U istom košu

Stagnacija čakavske književnosti

Na čekanju do daljnjega

U istom košu