Grad: Rijeka
Danas: 18° djelomično oblačno
Sutra: 1° 15° naoblaka
24. studenoga 2017.
Trendovi

Žene čitaju više od muškaraca: Objavljeni rezultati o tome koliko se čita u Hrvatskoj

Žene čitaju više od muškaraca: Objavljeni rezultati o tome koliko se čita u Hrvatskoj
Žene čitaju više od muškaraca: Objavljeni rezultati o tome koliko se čita u Hrvatskoj
Autor:
Objavljeno: 7. svibanj 2017. u 10:50 2017-05-07T10:50:26+02:00

Barem jednu knjigu je u posljednja tri mjeseca kupilo nešto više od 908 tisuća građana, odnosno svaki četvrti 

Najnovije istraživanje hrvatskog tržišta knjiga, koje je agencija GfK Hrvatska provela u ožujku 2017. na uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina metodom osobnog intervjuiranja u kućanstvima, pokazalo je da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 53 posto populacije, u usporedbi s 47 posto iz prošlogodišnjeg istraživanja.

Barem jednu knjigu je u posljednja tri mjeseca kupilo nešto više od 908 tisuća građana, odnosno svaki četvrti ili 25 posto ljudi, što je porast u odnosu na prošlogodišnjih 19 posto, a knjige i dalje najčešće kupujemo sebi ili svojoj djeci (59 posto). I dalje se ponajviše čita na hrvatskom jeziku - 82 posto, dok se 15 posto knjiga čita na engleskom jeziku, ali je došlo do podjele u opredjeljenju na strane i domaće autore, pa se najviše čitaju prijevodi stranih autora (40 posto). Više od prosjeka čita se u Zagrebu (64 posto), te Istri i Primorju (62 posto), a knjige koje se čitaju najčešće se posuđuju i to najviše u knjižnicama (46 posto).

Kad je riječ o kupovini, najčešće kupujemo u knjižari (53 posto), i to uglavnom uz popust (56 posto). Najčešće se čita beletristika (58 posto), pa stručna literatura (30 posto) i publicistika (29 posto), dok je udio dječje knjige 15 posto. Čitanost e-knjiga porasla je s osam posto u 2016. na 12 posto u 2017. godini, pri čemu elektroničke uređaje potrebne za njihovo čitanje posjeduje 72 posto populacije starije od 15 godina, a još uvijek 8 posto mladih od 15 do 24 godine nema niti jedan elektronički uređaj na kojemu se može čitati knjige i ostalu literaturu. Rezultati istraživanja pokazuju da najviše čitaju građani u većim gradovima (70 posto) i osobe visokog obrazovanja (69 posto), žene (65 posto) i mladi do 24 godine starosti (62 posto).

Rabljene knjige za 1 euro 

Usporedbe radi, nedavno je Hina objavila podatke za Španjolsku, domovinu Cervantesa. Broj novih objavljenih knjiga u Španjolskoj porastao je lani za 8.247 naslova u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši brojku od 81.397 knjiga, no knjižari u toj velikoj europskoj zemlji upozoravaju da se ne čita dovoljno. U španjolskom lancu knjižara Casa de Libros stvarale su se gužve na Dan knjige, kad su kupci dobivali 10-postotni popust i prigodnu ružu, kao i svake godine na taj dan. Uglavnom su kupovani popularni romani. No, pored glavnog parka El Retiro, na ulici gdje se svaki vikend prodaju rabljene knjige, neke i po cijeni od 1 eura, prodavači sada nisu optimistični.

»Posljednjih godina prodajemo manje«, upozorava 40-godišnji Jorge kraj svog drvenog štanda. On je na knjige nalijepio papiriće s porukama ne bi li nasmijao i privukao kupce: »Umjesto El Clasica izaberi mene«, pisalo je na jednoj od njih, referirajući se na veliki nogometni derbi između Real Madrida i Barcelone koji se igrao te večeri.

Oko 20 posto Španjolaca potvrdilo je da nikada ili gotovo nikada ne čita, pokazuje anketa Centra za sociološka istraživanja (CIS) sa sjedištem u Madridu. Većina njih je to objasnila nedostatkom interesa za knjigama, a mnogi i nedostatkom vremena. Prodavači, pak, navode više razloga – masovno korištenje mobitela, nedovoljno promicanje kulture čitanja na televiziji i u masovnim medijima, propust obrazovnog sustava, gospodarsku krizu zadnjih godina koja je smanjila kupovnu moć stanovnika ili pak jednostavno manjak interesa.

»Djeca koja kod kuće vide knjige i koju roditelji od malih nogu zainteresiraju za knjigu, kasnije nastave čitati«, napominje prodavačica u jednoj španjolskoj knjižari. S druge strane, jedan je otac na internetu napisao komentar u kojem napominje da njegov 25-godišnji sin ne želi čitati iako se u njegovoj sobi nalazi bogata biblioteka, a knjige su i u drugim prostorijama njihovog doma.

Najposuđivanje "Priče iz davnine"

Prema popisu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a na temelju kojeg autorima, prevoditeljima i ilustratorima isplaćuje naknadu za posudbe u bibliotekama, od živućih domaćih pisaca najviše se čita popularna dječja autorica Sanja Pilić čije su knjige u hrvatskim knjižnicama u 2015. godini posuđene 25.174 puta. Na drugom je mjestu Pavao Pavličić, koji je prošlih godina držao rekordan broj posudbi, a u 2015. zabilježeno je čak 20.947. Na trećem mjestu našla se omiljena dječja spisateljica Sanja Polak s 15.362 posudbi, a odmah nakon nje su Miro Gavran i Božidar Prosenjak.

Na popisu najposuđivanijih hrvatskih autora su i Niko Barun, Vesna Valenčić, Mirna Čubranić, Ivana Brlić-Mažuranić, Tomislav Tomić, Stjepan Bartolić, Aleksandra Mihaljević-Barlović, August Šenoa, Pika Vončina, Miroslav Krleža, Zlatko Crnković, Miro Gavran, Ninoslav Kunc, Silvija Čolić, Vladimir Nazor i Mato Lovrak.

NSK je objavio i popis posudbi po naslovima: na prvom mjestu su »Priče iz davnine« Ivane Brlić-Mažuranić s 9.758 posudbi, na drugom je »Divlji konj« Božidara Prosenjaka (5.992), a na trećem »Duh u močvari« Ante Gardaša (5.485).

»Onome tko nema u sebi afinitet za čitanjem, ne pomaže nikakva inicijativa. Poklonili smo mu eReader ne bi li na taj način čitao, no nije pomoglo. To ga jednostavno ne zanima. Sluša heavy metal glazbu i igra videoigrice«, piše razočarani otac.

Stagnira broj čitatelja 

Prodavačica pored parka El Retiro napominje kako žene više čitaju od muškaraca »jer su inteligentnije«. »U podzemnoj željeznici možete vidjeti kako muškarci čitaju samo sportske novine«, naglašava. Njen kolega na susjednom štandu se ne slaže i govori kako muškarci kupuju knjige i obično traže specijalizirane knjige, dok žene biraju romane. Razočarani otac sa suprugom često vodi žučne rasprave o razlozima nezainteresiranosti njihova sina, koji osim što provodi slobodno vrijeme igrajući videoigrice i radi u kompaniji za videoigre. Rosalina Díaz, predsjednica izdavačkih kuća u Madridu, napominje da je bitno čitati bez obzira u kojem obliku, ili bez obzira na mjesto ili vrijeme koje imamo na raspolaganju. Dodaje da je javni prijevoz, naročito podzemna željeznica, pogodno mjesto, gdje uostalom mnogi čitanjem »ubijaju vrijeme«.

Elektronske knjige čine 5 posto ukupne prodaje izdavačkih kuća, koja je lani dosegnula vrijednost od 2,2 milijarde eura. Taj iznos je još uvijek manji od vremena prije gospodarske krize započete 2008. godine kad je prihod iznosio 3,1 milijardu eura, podatak je novina El Mundo. Knjige u svom klasičnom, papirnatom obliku, i dalje su najpopularnija forma u zemlji koja je svijetu dala Miguela de Cervantesa i Federica Garciju Lorcu. Tri od četiri ispitanika koja čitaju izjasnila su se u korist papira, podatak je CIS-a, koji navodi kako 28,8 posto stanovnika čita svaki ili gotovo svaki dan. Gradske knjižnice ne kažnjavaju novčano korisnike koji kasne vratiti knjige, ali im nameću vremensku zabranu posuđivanja.

I dok neki prodavači upozoravaju kako osobe mlađe od 30 godina pokazuju sve manji interes za knjigom, drugi govore kako je veliki broj mladih na Dan knjige izdvojio novac za knjige. Prošle godine je u Španjolskoj objavljeno 81.397 novih naslova, dok je 2015. bilo objavljeno 73.144 knjiga. Španjolska je treća zemlja u Europi po broju novoobjavljenih knjiga«, no broj čitatelja stagnira.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka