Ciganin, ali najljepši

Zabranjena ljubav Hrvatice i Roma: Kristian Novak romanom ušao u društvenu neuralgičnu točku

Sandra Sabovljev

Foto: Denis Lovrović

Foto: Denis Lovrović

Novak  je ušao u društvenu neuralgičnu točku, odnosa Roma i međimurskog stanovništva, no naglasio je da je Međimurje danas socijalno inkluzivno područje te da mnogi ljudi vrijedno rade pridonijeti suživotu romske i lokalne zajednice



ZAGREB Za promociju trećeg romana Kristiana Novaka »Ciganin, ali najljepši«, u izdanju nakladničke kuće OceanMore, tražila se u dvorani Kino Griča stolica više, što bez sumnje potvrđuje marketinšku najavu da je riječ o jednom od najiščekivanijih naslova ove književne sezone, o romanu koji bi mogao ponoviti sjajan uspjeh Novakova prethodnog nagrađivanog hita »Črna mati zemla«. Urednik oba romana Kruno Lokotar nije skrivao oduševljenje što surađuje s vrsnim piscem i jezičnim stilistom koji hrabro uranja u traume koje njuši svojim spisataljskim čulima.


– Roman je strukturiran kroz sedam poglavlja naslovljenih prema ljudskim fobijama. Fobijama nastalim socijalizacijom. Strah je, dakle, neka vrsta pogonskog goriva tog romana, a hrabri nisu oni koji se ne boje, nego oni koji se suočavaju sa strahovima. Novak suptilno ispipava i osluškuje te strahove, što osobne, što kolektivne gradeći pritom priču o zabranjenoj ljubavi Hrvatice i Roma u jednom međimurskom selu – sažeo je Lokotar fabulu romana u kojem autor govori i o globalnom problemu ISIL-a i izbjeglištva, kao i onom o domaćem braniteljskom.


Četiri narativna glasa


Lokotar je dodao da se u romanu moćno isprepliću četiri narativna glasa – Milene, sredovječne povratnice u rodni Sabolščak; Nuzata, Kurda iz Mosula na putu za Calais; Sandokana zvanoga Sandi, Ciganina iz Bukova Dola, te Plančića, zaduženog za odnose s javnošću u PU zagrebačkoj. Svaki glas je individualiziran, ima svoju retoriku, paket simbola, svoj imaginarij, pisac daje četiri potpuna profila koji dolaze iz četiri kulturološka kruga.


Novak je priznao da je bilo vrlo zahtjevno pisati fikcijski četveroglas, no tom izazovu nije mogao odoljeti. Na pitanje otkud inspiracija za naslov, odgovorio je da je »Ciganin, ali najljepši« posuđen iz narodnjačkog hita Ljube Aličića. Objasnio je također semantičku važnost suprotnog veznika. – Taj ‘ali’ kao da dijeli njih od svega što je dobro, smatra Novak koji je ušao u jednu društvenu neuralgičnu točku, odnosa Roma i međimurskog stanovništva, no naglasio je da je Međimurje danas socijalno inkluzivno područje te da mnogi ljudi vrijedno rade pridonijeti suživotu romske i lokalne zajednice čemu često odmažu novinari paušalnim, površnim i senzacionalističkim napisima.

Moć književnosti




Književna kritičarka Katarina Luketić čestitala je autoru na iskrenosti i hrabrosti da uđe u ovakvu temu u romanu koji će sigurno imati veliki značaj u hrvatskoj književnosti sljedećih godina.


– Novak u svom romanu na najljepši način pokazuje moć književnosti koja, za razliku od svih drugih diskursa, uspijeva obuhvatiti i predočiti svu složenost stvarnog života, autentično progovoriti o temama odnosa između identiteta, straha od drugoga, odnosno straha da ćemo se u tom drugom prepoznati, zaključila je Luketić.


Kristian Novak (1979) diplomirao je germanistiku i kroatistiku te doktorirao lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.