Što ćemo čitati ove jeseni?

Početak jeseni najproduktivnije je izdavačko doba. Ako je suditi prema količni naslova noviteta kojima su nas zasuli hrvatski izdavači, jesen 2012. bit će iznimno plodonosna. Čeka nas duga sezona čitanja.    

    Zaprešićka Fraktura nudi cijelu književno-publicističku paletu naslova koji su ili tek zaposjeli police knjižara ili su u završnoj fazi pred izlazak na tržište. Nove će uratke ove jeseni u Frakturi objaviti brojni domaći autori – Tatjana Gromača, Josip Mlakić, Daša Drndić, Sanja Lovrenčić, Ivana Šojat-Kuči i Delimir Rešicki. Gromačino prozno djelo »Božanska dječica« svojevrsno je dopisivanje prethodnog autoričinog romana »Crnac« iz 2004. godine, a narativni fokus se premješta s odrastanja glavne junakinje na njezinu majku. 

   Planet Friedman

Mlakićev antiutopijski roman »Planet Friedman« literarni je odgovor na doba neoliberalizma u kojem živimo. Smješten je u dalekoj budućnosti i opisuje savršeno društvo koje se zasniva na iskrivljenoj i iskarikiranoj doktrini jednog od najpoznatijih ekonomista 20. stoljeća Miltona Friedmana. Istom se doktrinom bavi i američki politolog indijskoga podrijetla Fareed Zakaria, jedan od najistaknutijih intelektualaca sadašnjice, čije je publicističko djelo »Budućnost slobode: Liberalna demokracija kod kuće i u inozemstvu« bestseler u Americi.  

  Ipak, najupečatljivije Frakturino publicističko izdanje je »Treći Reich: Nova povijest« Michaela Burleigha u prijevodu Vuka Perišića. Knjiga je to o Trećem Reichu i nacizmu kakva dosad nije objavljena na hrvatskom jeziku. Objašnjava genezu nacizma, njegovu vladavinu te njegove katastrofalne i zle posljedice. Pisana na temelju golemog broja dokumenata i svjedočanstava počiniteljâ i žrtava, daje drugačiji uvid u povijest Trećeg Reicha i nacističke vladavine zla. Iako autor odlično poznaje teorijsku literaturu o nacističkom totalitarizmu, prednost daje malom čovjeku, njegovim razmišljanjima i često nesretnoj sudbini koju mu je namijenio Hitlerov režim. 

    Iz strane beletrističke ponude valja izdvojiti remek-djelo nobelovca Thomasa Manna »Josip i njegova braća IV«. Finalnim nastavkom »Josip Hranitelj« Fraktura je kompletirala Mannovu tetralogiju inspiriranu Biblijom, koju uz navedeni naslov čine »Jakovljeve pripovijesti«, »Mladi Josip« i »Josip u Egiptu«.    

    Nakon velikog uspjeha kanadske spisateljice Alice Munro sa zbirkom priča »Služba, družba, prošnja, ljubav, brak«, naklada OceanMore početkom listopada objavljuje i njezinu novu zbirku priča »Previše sreće« u prijevodu Maje Šoljan. Deset novoprevedenih priča ostavljaju bez daha jer lakoća pripovijedanja o kompleksnim temama, problematičnim događajima i osebujnim emocijama pokazuje da je Munro pripovjedačica bez premca, koja nam o našim životima govori više nego što sami znamo. 

   Saramagova »Posljednja bilježnica«

OceanMore iz svoje ponude izdvaja i dvije novele gvatemalskog pisca Rodriga Rey Rose (1958.) »Severina – kradljivica knjiga« i »Zatvor u sjeni stabala«, autora koji trenutno uživa status jednog od najuzbudljivijih pisaca u suvremenoj latinoameričkoj književnosti. Krajem listopada iz produkcije ove kuće izlazi i kultni »Dnevnik Maxa Frischa« u prijevodu Nikice Petraka, a potom i slavljeničko dopunjeno izdanje »Ponoćnog boogija« Ede Popovića kojim ćemo obilježiti 25 godina od objavljivanja te nezaobilazne zbirke proza i 35 godina Popovićeva književnog rada. 

    Naklada Ljevak kao svoje kapitalno izdanje najavljuje »Povijest umjetnosti u Hrvatskoj« autora Milana Pelca, koje izlazi sredinom listopada. Radi se o jedinstvenoj kulturološkoj knjizi koja na sažet, pregledan i razumljiv način prikazuje umjetničku baštinu Hrvatske od Vučedola do početka osamdesetih godina 20. stoljeća. 

    Tu su i roman Latice Ivanišević »Žena tužnih očiju«, te nova knjiga eseja Brune Šimleše »U rukavicama mi je ionako prevruće«, koju čitateljstvo s nestrpljenjem očekuje nakon velikog uspjeha »Ljubavologije«. Ljevak također objavljuje i knjigu profesora komparativne književnosti i angažiranog intelektualca Deana Dude »Kultura putovanja«. Ova je knjiga pokušaj pregleda načina na koji književnost sudjeluje u području koje se danas uvriježeno naziva kulturom putovanja. Knjiga okuplja sve oblike, tekstove i prakse koji se vezuju uz putovanje – od turističkih vodiča, putopisa, romana, putničkih dnevnika, razglednica, fotografija i privatnih videosnimki do svih oblika mobilnosti, organizacije prometa, hodočašća, socijalnih vrijednosti koje oblikuju izbor odredišta i ponašanje na putovanju.        Profil izdaje roman »Solar« Iana McEwana koji se pita može li čovjek koji je od svojega života napravio kaos, pospremiti kaos koji je iza sebe ostavilo čovječanstvo? Tjerajući na smijeh i na razmišljanje, McEwanov novi roman provokativan je i duhovit portret planeta zahvaćena klimatskim promjenama, ali i obeznađena pojedinca koji na njemu živi – knjiga naše sebičnosti i naših samozavaravanja iz pera jednog od najvećih živućih svjetskih pisaca. 

    Mozaik čitateljima nudi »Prošlo nesavršeno vrijeme« Juliana Fellowesa, autora scenarija filmskih uspješnica poput »Gosford Parka« i »Sajma taštine«, kao i nagrađivane hit serije »Downton Abbey« koju smo nedavno gledali na našim malim ekranima. Napisan u žanru komedije manira, roman »Prošlo nesavršeno vrijeme« elegantna je socijalna satira londonske društvene scene sedamdesetih godina 20. stoljeća. 

    VBZ priprema Saramagovu »Posljednju bilježnicu«, što je zapravo ukoričen blog u kojem se autor bavi brojnim aktualnim temama iz kulturnog i političkog života. U knjizi su objavljeni članci koje je autor pisao od rujna 2008. do ožujka 2009. i nastavak je »Bilježnice«, također članaka iz bloga. U svom blogu Jose Saramago je bespoštedno kritizirao mnoge osobe iz javnoga i političkog života, a između ostalog bavi se i položajem ljevice i desnice u današnjoj Europi, mogućnošću izgradnje pravednijeg društva, sukobom Izraelaca i Palestinaca, a osobitu prašinu u Italiji izazvali su njegovi polemički članci o Katoličkoj crkvi. 

   Bolanov »2666«

»Apsurd je zarazna bolest« naslov je zbirke eseja Zorana Ferića, nagrađivanoga domaćeg autora, koju uskoro izdaje VBZ. U novoj knjizi eseja Ferić se bavi groteskom i apsurdom ali u realnom svijetu. Vješto i pronicljivo razotkrivajući apsurde u kojima živimo, Ferić je složio zbirku tekstova koji nam često izgledaju fantastičniji i fikcionalniji od njegove proze. Apsurd se, po Feriću, očituje u svim aspektima ljudskoga života u Hrvatskoj, od politike i kulture, do običaja pokapanja ili odnosa prema smrti. Pri tome se u spomenutim tekstovima ne govori o apsurdu ni filozofski ni književno-teorijski, nego upravo iz aspekta onoga što svakodnevno živimo.    

    Roman »Četveroručna sonata« predstavlja vrlo zanimljiv, ali i uspješan književni eksperiment u kojem su se dvoje autora, Luko Paljetak i Natalija Vorobjova udružili u pisanju ‘ljubavnog’ romana – Paljetak pritom ispisuje dionice iz perspektive muškog lika, a Vorobjova opisuje iste događaje iz perspektive junakinje. 

    U VBZ-ovu izdanju je i novi roman Alessandra Baricca »Emmaus«, briljantna priča koja počinje u maniri Nabokovljeve »Lolite«, a završava u furioznom ritmu svojstvenu primjerice Bolanu. Kad smo već kod Roberta Bolana, nakon što je objavila »Divlje detektive« prerano preminuloga čileanskog pisca, izdavačka kuća Vuković&Runjić prevela je još jedno njegovo djelo. Riječ je o romanu »2666«, golemom, ambicioznom djelu, svojevrsnom petoknjižju ovog genijalnog autora koji bi do čitatelja trebao doći uoči Interlibera. Iz radionice Vuković&Runjić izaći će ove jeseni i književne poslastice poput »Novoga života« Orhana Pamuka, »Oblika života« Amelie Nothomb, »O čemu govorim kada govorim o trčanju« Harukija Murakamija… 

    Naslova je napretek, a na čitateljima je tek izabrati optimalno štivo koje će ponijeti u novu sezonu čitanja.