Svi su glavni urednici Poleta na neki način apsolutizirali i pomalo mistificirali svoje mandate, iako su i sami proživljavali krajnje neugodna, na trenutke i ponižavajuća, razdoblja na »užarenoj« uredničkoj stolici. No, isto tako, svako je razdoblje u »životu« Poleta bilo na svoj način napredno, i zato bi bilo pogrešno svoditi Polet na jedno razdoblje i jedno uredništvo.

Kvesićev nasljednik Ninoslav Pavić s Poletom je od 19. broja (ožujak 1977.) ostvario masovniju autorsku suradnju, a redakcijski impressum se u tom razdoblju protezao preko cijelog stupca od vrha do dna stranice. Pavić je znao igrati diplomatski s omladinskim rukovodstvom, a posljedica te »toplo-hladno« diplomacije bilaje, po Pavićevim riječima, »hrana za lavove« – ono što je zbog mira u kući Polet morao objavljivati kako ga razni partijski forumi ne bi pretjerano kritizirali. Najveći je Pavićev uspjeh činjenica što se u njegovoj eri 1977-1978. o Poletu počelo puno pričati, a razlog je bila činjenica što je on otvarao teme koje u tadašnjim hrvatskim i jugoslavenskim medijima nisu bile obrađivane uopće ili pak ne na pravi način.

Podrška Novom valu

Pravi je primjer toga tema seksualnosti koja je Poletu donijela značajne bodove kod publike. Po prvi puta su tekstovi pisani jezikom kakvim se govori na ulicama hrvatskih gradova, bez dosadnog jezika koji se koristio u ostalim tiskovinama. Osim toga, pisalo se i o fenomenu narkomanije gdje je posebno skandalozan bio tekst Gorana Pavelića »Tabela droga« u kojemu je pobrojao sve vrste droga koje su se tada konzumirale u Zagrebu uz empirijske detalje o utjecaju tih droga na konzumenta.

Posebno, Polet se bavio fenomenom glazbe, pa je tako pratio glazbena zbivanja u Rijeci i Zagrebu, kao žarištima Novog vala (new wave) u Hrvatskoj. Polet je bio i među suorganizatorima Rock-maratona u svibnju 1978. u Novom Zagrebu, na kojem su zasvirali bendovi poput Parafa, Azre i Prljavog kazališta. Autori poput Svena Semenčića, Darka Glavana i Dražena Vrdoljaka davali su jasnu kvalitetu tekstovima okrenutim muzici, a nisu rijetki bili niti veliki intervjui s glavnim protagonistima. Recimo, Goran Bregović bio je najčešće intervjuirani »celebrity« u čitavoj desetljeće i pol dugoj povijesti Poleta.

Vrhunac Poletovog glazbenog aktivizma bio je veliki koncert u Domu sportova na kojem su svirali tada najjači mladi bendovi – Azra, Prljavo kazalište, Leb i sol, Parafi i Pankrti. Polet je kasnije jasno utjecao i na stvaranje beogradske novovalne scene, koja je od Idola pa nadalje uskoro dobivala sve više prostora na Poletovim stranicama.

Uzorom Poleta postaju (underground) listovi za mlade poput The Village Voicea, New Musical Expressa i Interviewa. Polet je tada nesumnjivo bio u svjetskim trendovima o čemu jasno svjedoči i što je njujorška MoMA nedavno uključila rana Poletova izdanja u svoj postav, zaslugom ponajprije danas poznatog dizajnera (i autora ovitka Krušeljove knjige o Poletu), a tada Poletovog urednika ilustracija i stripa Mirka Ilića.

Fotografije provokativnije od tekstova

Pavić ipak nije uspio u svojoj temeljnoj ideji – stvoriti profitabilne novine koje bi se postupno odmaknule od utjecaja i pritisaka partijskih foruma. No, uspio je u nečem drugom. Goran Trbuljak postao je grafički urednik Poleta i donio vizualni identitet koji će dugo godina ostati uzorom u tadašnjoj Jugoslaviji. Fotografije su postale odjednom provokativnije od tekstova.

O dometima dovoljno govori i činjenica što je Polet još krajem 70-ih godina počeo objavljivati i karikature Jean-Marc Reisera, autora kratkih crnohumornih stripova, a njegove su karikature Poletovci otkrili u danas globalno poznatom Charlie Hebdou. Prethodno, zbog sukoba s Pavićem Polet su napustili talentirani crtači Novog kvadrata predvođeni Mirkom Ilićem koji su Poletu davali prepoznatljivi autorski pečat. Kvadratovci su tvrdili da su izigrani i otjerani jer je u novome konceptu trebalo stvoriti veći prostor za novinsku fotografiju.

Možda i najveći skandal iz Poletova početnog razdoblja bio je vezan uz kritiku Nenada Polimca filma »Okupacija u 26 slika« Lordana Zafranovića. Nakon toga Polet se našao na meti svemoćnog Vladimira Bakarića, a mladi partijski dužnosnik Ivica Račan nagovorio je Pavića i uredništvo da se ograde od Polimca. Afera je izazvala i dotad neviđene negativne reakcije pa se bilježi i pismo dubrovačkog omladinca Vlaha Bogišića te Vjesnikove kritičarke Mire Boglić. Medijska hajka urodila je plodom. Posljedica svega bilo je kraj Pavićeve ere i prelazak na dvotjedno izlaženje Poleta.

SUTRA: Gol-man Šarović proslavio Polet