Feljton

“Igraonica za odrasle: Polet 1976-1990” (1): Kako je sve počelo

P. N.

Prvo omladinsko glasilo »mladih za mlade« zaslužno je za pokretanje niza svjetonazorskih pitanja i osvajanje sloboda iza ponekad čelične zavjese komunističke ideologije



Knjiga sveučilišnog profesora, publicista i novinara Željka Krušelja »Igraonica za odrasle: Polet 1976.–1990.« objavljena  u izdanju Adamića, prvi je sveobuhvatni prikaz najpoznatijeg medijskog fenomena u smiraju socijalizma – omladinskog lista Polet.


Zašto je Polet bitan? Možda zato što je to prvo omladinsko glasilo »mladih za mlade« u cijeloj bivšoj državi, čiji je pristup temama u usporedbi s ostalim tiskovinama bio otvoren, provokativan i neposredan, uz prepoznatljivo korištenje »jezika ulice«. Polet je bio prvi u pokretanju niza svjetonazorskih pitanja, zalažući se za širenje prostora sloboda različitih društvenih skupina, pogotovo alternativnih, stekavši time kultni status u velikom dijelu mlade populacije, ne samo u Hrvatskoj.


Politički triler


U povijesti hrvatskih tiskovina Polet je ostao zapamćen po potpuno novom pristupu novinskom prijelomu i dizajnu, načinu korištenja fotografija i po inovativnom pristupu prodaji lista. Snažno je promovirao strip, konkretno skupinu Novi kvadrat, nakon toga i glazbeni Novi val. Puno je učinio i za afirmaciju hrvatske književnosti, kazališta i filma. Izuzetno je važna njegova uloga u postupnoj demokratizaciji medijskog prostora, a postao je i najveći »rezervoar« zanatski osposobljenih kadrova u hrvatskim medijima i kulturi, a posredno u znanosti, politici, pa i u diplomaciji.




Željko Krušelj studiozno je proučio fenomen Poleta zavirivši kao dosad jedini autor i u dokumente omladinske organizacije koja je kao izdavač i financijer u značajnoj mjeri diktirala sudbinu Poleta.


Povijest Poleta – kako tumači Krušelj – više sliči filmskom političkom trileru, u maniri film noirea. U svojih 426 brojeva i 15 godina izlaženja Polet je tek povremeno bio neobavezna mladalačka zabava, ismijavanje autoriteta i poigravanje ideološkim floskulama. No, i takav je ostvario golemi utjecaj na hrvatsku medijsku i društvenu scenu zbog čega je ova knjiga iznimno vrijedan dokument o vremenu, načinu vladanja i osvajanju sloboda iza ponekad čelične zavjese komunističke ideologije.


Drugačiji od drugih


Osnivač Poleta bio je Savez socijalističke omladine Hrvatske, a neposredni formalni izdavač Centar društvenih djelatnosti (CDD), s osnovnom namjerom da list aktivistički »pokriva« djelovanje omladinske organizacije, kao njena produžena ruka. Pomalo nestvarno zvuči činjenica da je čitavo vrijeme izlaženja Polet imao financijskih problema, ali da su oni bili »ukalkulirani«. Politička korist naime trebala je biti veća od financijskih ulaganja, smatrali su čelnici omladinske organizacije. Ogromne političke štete nije ni bilo.


U Poletu – piše Krušelj – nikad nisu tiskane otvorene i grube antirežimske poruke. To tada, uostalom, teško i da je bilo moguće. S druge strane, uredništvo Poleta često je hodalo po tankoj žici razapetoj između očekivanja omladinske organizacije i njihovih partijskih šefova te vlastite želje za stvaranjem čitljivog sadržaja okrenutog mlađoj generaciji. Pero Kvesić bio je urednik koji je utro put onome što će Polet tek postati.


Kvesić je od listopada 1976. do ožujka 1977. uredio prvih osamnaest brojeva Poleta, u teškim okolnostima i sa čestim promjenama unutar uredništva. U njegovu je mandatu »probijena« ideja da reporteri prođu veći dio Hrvatske i da u kontaktu s »bazom« prenesu spoznaju da je krenuo omladinski list drugačiji od drugih i dotadašnjih, piše Krušelj. Generalno, u Kvesićevu je mandatu Poletov rastući utjecaj bio obrnuto proporcionalan relativno slabijoj prodaji. SUTRA: Polet na krilima Novog vala