ZAGREB  Bilo je pitanje vremena kad će se netko od hrvatskih izdavača knjiga sjetiti i turista koji bi eventualno htjeli štogod autohtono i pročitati, a ne samo pojesti ili popiti. Spletom okolnosti izdavač koji je odlučio objaviti domaće autore na stranom jeziku, u ovom slučaju na engleskom, jest V.B.Z., a objavljeni autori redom su: Miroslav Krleža, Slavenka Drakulić, Zoran Ferić i Robert Perišić. Njihove knjige, točnije Krležin »Povratak Filipa Latinovića«, eseji Slavenke Drakulić »The Balkan Express«, Ferićeva »Smrt djevojčice sa žigicama« i Perišićev »Naš čovjek na terenu«, naći će se tako u knjižarama, ali i na kioscima Tiska, kao i u nekim suvenirnicama.

1.000 primjeraka

Lansiranje projekta »Hrvatski pisci na stranim jezicima« predstavila je ekipa iz V.B.Z.-a – Zoran Simić i glavni urednik Drago Glamuzina – potpomognuta piscima Perišićem i Ferićem u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Glamuzina je istaknuo da se o kulturnom turizmu puno priča, ali malo radi.

– U Beču na svakom koraku imate Klimta, u Dublinu možete prolaziti rutom Leopolda Blooma, dok kod nas toga nema. Kao izdavač odlučili smo učiniti što možemo, pa smo pokrenuli ovaj projekt objavljivanja naših pisaca na stranim jezicima. Trudit ćemo se svake godine objaviti po jedno kolo, u kojem bi se trebao naći po jedan klasik (nakon Krleže vjerojatno Andrić), po jedna knjiga publicistike i beletristika domaćih suvremenih autora – rekao je Glamuzina, naglasivši da naklada od početnih 1.000 primjeraka po knjizi nije velika, ali da se nadaju da će projekt zaživjeti te da će uskoro u dotiskivanje novih primjeraka.

Perišić se čudio kako ova ideja nikome prije nije pala napamet, budući da su ti prijevodi i tako već postojali pa ih je samo trebalo otkupiti i objaviti. Ideju je podržao i Ferić, rekavši da se kod nas već dulje vrijeme priča o hrvatskoj kulturi kao izvoznom proizvodu, a da se zaboravlja da to inozemstvo na dva mjeseca dolazi k nama. Po njemu to nije samo trgovački projekt, to je misija.

Problemi s potporama

No nije sve proteklo glatko. Za prvo kolo izdavač je otkupio prijevode, no prijevoda nema puno pa su neke htjeli napraviti baš radi objavljivanja u ovoj biblioteci. Tu su naišli na probleme s potporama, kako je objasnio Glamuzina.

– Postoji fond potpora za prijevode pri Ministarstvu kulture, ali ti su novci namijenjeni isključivo stranim izdavačima – rekao je Glamuzina te na pitanje zašto na njih nije aplicirala neka od podružnica V.B.Z.-a izvan Hrvatske odgovorio da su u procesu rješavanja tog problema.

No prve četiri knjige na engleskom jeziku su vani, čeka se samo još peta, bonus knjiga prvog kola: viška kuharica »Škoj na pjat«, prevedena na engleski i talijanski jezik.