Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
25. siječnja 2020.
Projekt Matije Ferlina

»Mi smo kraljevi, a ne ljudi« - jezik djece u svijetu odraslih

Ferlinovom predstavom HNK u Zagrebu »izlazi« iz svoje matične zgrade u novi prostor – s konferencije za novinare / Foto: D. LOVROVIĆ
Ferlinovom predstavom HNK u Zagrebu »izlazi« iz svoje matične zgrade u novi prostor – s konferencije za novinare / Foto: D. LOVROVIĆ
Autor:
Objavljeno: 29. travanj 2015. u 9:59 2015-04-29T09:59:30+02:00

ZAGREB » Autorski projekt plesnog umjetnika i redatelja Matije Ferlina »Mi smo kraljevi, a ne ljudi« novi je naslov na repertoaru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a bit će premijerno izveden u petak, 2. svibnja, na egzotičnoj novoj lokaciji – u Kineskom paviljonu na Zagrebačkom velesajmu, gdje je jučer, uoči konferencije za novinare, izveden jedan njegov segment. Kako je autor rekao, inicijalna je ideja predstave, na koju je došao prije dvije godine, bilo istražiti načine na koji se infantilni jezik vrtićke djece »prevodi« u svijet odraslih. Ferlina je zanimalo kako infantilni jezik može funkcionirati u kazalištu, kako začudne misli djece zvuče kad ih na sceni izgovore profesionalni, odrasli glumci. 

Kunstenfestivaldesartes

Predstava »Mi smo kraljevi, a ne ljudi« realizirana je u koprodukciji HNK-a i Kunstenfestivaldesartes iz Bruxellesa gdje će, nakon zagrebačkih izvedbi 3., 4., 7., 8., 9. i 10. svibnja, gostovati 16., 17. i 18. svibnja. Kunstenfestivaldesarts se ove godine održava dvadesetu godinu za redom i jedan je od najvažnijih festivala izvedbenih umjetnosti na svijetu. Festival u Bruxelles dovodi neka od najistaknutijih imena izvedbene i plesne scene danas: The Wooster Group, Romeo Castellucci / Societas Raffaello Sanzio, Anne Teresa De Keersmaeker / Rosas Jan, Lauwers & Needcompany, Jerome Bel i druge. Matija Ferlin prvi se put na tome festivalu predstavio 2013. godine svojim solo projektom »Sad Sam Lucky«.

   Podloga za tekst autentični je materijal što ga je Ferlin sakupio u prvoj fazi projekta, vodeći radionice i razgovore s djecom vrtićke i školske dobi, koje je poticao da što slobodnije izražavaju vlastite stavove i komentare. 

  Djeca i jezik

– Odnos djece prema jeziku ima slobodu koja je bliska onoj pjesničkoj, s bitnom razlikom što djeca te slobode nisu svjesna. Ona u jezik ulaze kao u igru, jer jednako tako ulaze i u svijet – istaknuo je Matija Ferlin, koji je u predstavi htio izbjeći patronizirajuću poziciju odraslih. 

   – U ovoje predstavi odrasli ne igraju djecu, niti pokušavaju biti djeca. U ovoj predstavi odrasli iskustvenom glumačkom intuicijom zahvaćaju u sebe same u potrazi za rečenicama i logikom svijeta koja je u jednome trenutku bila i njihova, zaključuje Ferlin. 

   Na realizaciji projekta, koji će samo dva tjedna nakon premijere biti izveden i u Bruxellesu, Matija Ferlin je veliku pažnju posvećivao samom procesu; bio mu je bitan rad s glumcima, otvaranje prostora za kreativnost koja nastaje kroz interakciju. O tome je lijepo govorio Dušan Gojić koji u jednom trenutku u predstavi na šarmantan i neočekivano dirljiv način preuzima glas dječaka (ili djevojčice?) zaluđenog istočnjačkim borilačkim sportovima i kulturom Japana uopće. 
  

Demontiranje rutine

– U pedeset godina profesionalne karijere u kazalištu, ovo mi je jedan od najugodnijih i najneobičnijih procesa rada. Čudim se tome što Matija sa svoje 32 godine ima toliku ogromnu količinu energije i ideja, rekao je Gojić, dodavši da je s drugim glumcima u predstavi dva mjeseca radio na demontiranju glumačke rutine. 

   Uz Gojića, u predstavi koja obilato zahvaća u ples i općenito pokret kao punopravni jezik, glume još članovi Drame HNK-a Ana Begić, Livio Badurina, Jadranka Đokić, Ivan Jončić i Iva Mihalić. Kako bi suvislije strukturirao heterogeni tekst, Ferlin se pomogao i drugim izvorima – knjigama Mladena Kušeca i Marcella D'Orte, slikovnicom Danijela Žeželja i filmom Dijane Bolanče. Predstavu realizira Ferlinov tim suradnika – dramaturgiju potpisuju Jasna Žmak i Goran Ferčec, scenografiju Mauricio Ferlin, glazbu i oblikovanje zvuka braća Nenad i Alen Sinkauz, a kostimografiju Desanka Janković i Matija Ferlin, koji je koreograf i redatelj. 

   – Ova je predstava podsjetnik na ono što smo mi izgubili – slobodu izražavanja – rekao je jučer Ferlin.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.