Multimedijalna izložba

“Zdravo Marijo, milosti puna” Milijane Babić: Kad Katolička crkva promišlja ženska prava

Nela Valerjev Ogurlić

Multimedijalna izložba osmišljena je oko videosnimka akcije »7 dana za ženu«,  nastale  kao  reakcija na međunarodnu katoličku molitvenu inicijativu »40 dana za život«



RIJEKA »Zdravo Marijo, milosti puna« naziv je multimedijalne izložbe umjetnice Milijane Babić koja je otvorena u izložbenom prostoru Filodrammatice, a bavi s temom negativnog utjecaja Katoličke crkve na ženska prava u Hrvatskoj. U središtu postava je veliko projekcijsko platno na kojem se prikazuje videosnimka akcije »7 dana za ženu«, koja je izvedena uoči Međunarodnog dana žena ove godine, a nastala je kao reakcija na međunarodnu katoličku molitvenu inicijativu »40 dana za život«.


Akcija u formi protesta započela je ispred Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka, nasuprot moliteljima spomenute inicijative, a narednih se dana nastavila ispred državnih institucija i katedrale sv. Vida da bi završila na Međunarodni dan žena ispred Gradske uprave na riječkom Korzu. Tijekom akcije zabilježene su različite reakcije prolaznika, od podržavajućih do mrzilačkih, a takvi su i komentari na akciju koje je umjetnica preuzela s društvenih mreža i internetskih portala i prikazuje ih na izložbi.


Komentari se mogu čitati na tabletima, a jedan od najproblematičnijih dolazi upravo od molitelja s kojima se skupina prevođena umjetnicom susrela pred ulazom u riječko rodilište. Iako je susret prošao u miru, molitelji su istog dana na facebook profilu objavili poruku sotonizirajućeg karaktera.


Zli ne miruje




– Tek što smo jučer saznali za velike plodove molitve pred bolnicom, dakle povećao se broj rođenih, a smanjen broj pobačaja, zli nije mogao mirovati, nego danas oko 10 sati djelovao je preko 15-ak aktivista koji su na njegovoj strani i zagovaraju abortus. Napravili su transparente sa suprotnim porukama od naših i došli pred bolnicu. Zadržali su se sat vremena i razišli. Naši molitelji su bili ustrajni u molitvi, napose su zazivali Krv Kristovu, sv. Antu i sve svece što je očito bilo plodonosno i blagoslovljeno jer zagovor svetaca pobjedio je zlo. Bog je zaista moćan i iznad zla!!! – govore molitelji.


Objavi je pridružena i fotografija »zla«, naoružanog transparentima s natpisima: »Molitvom zaustavimo seksualno zlostavljanje žena«, »Spolni odgoj je važan«, »Ne prisilnom rađanju, da slobodi izbora«, »Molitvom spasimo žene od nametnute krivnje«, »Dragocjena si u mojim očima. Bog«, »Molitvom za ženska prava«.


Drugi dio izložbe čini publikacija »Mudre misli« s odabranim citatima iz katoličkih tiskovina te dokumentacija intervencije u javnom prostoru koju je Milijana Babić izvela neposredno uoči izložbe, ostavljajući na oglasnim pločama riječkih crkava letak s Molitvom Gospi.


Umjetnica Nebesku Majku moli da zaštiti svoje kćeri od vrijeđanja, iskorištavanja, kažnjavanja, prodavanja, silovanja i da izmoli iscjeljenje duše i tijela nesretnicama koje ta zla nisu zaobišla. Moli da bez prestanka bdije nad ženama i zaziva njezin zagovor kod Boga kako bi žena i muškarac, koje je stvorio na sliku svoju, bili jednaki i dopunjavali se u ljubavi. Na kraju molitve umjetnica dodaje: »Blagoslovi našu borbu za ženska prava i vodi nas u svijet u kojem više neće vladati muškarci, nego Božja ljubav«.


U prva dva dana do otvorenja izložbe letak je uklonjen iz četiriju od sedam crkava, što je možda slučajno, a možda i govori da svi sinovi Crkve ipak ne razmišljaju jednako o položaju žena i borbi za njihova prava u svijetu muške dominacije.



»Današnji očevi podcjenjuju svoj utjecaj na djecu u vjerskom pogledu, a to je krivo jer na tom području njihov utjecaj je veći nego majčin. Otac obitelji je, naime, predstavnik Boga Oca«. (Ljilja Vokić, bivša ministrica obrazovanja)


»Simone de Beauvoir smatra da su muškarci superiorniji od žena zato što su ratnici, što ubijaju, dok su žene spremne skrbiti se za druge. Možda već tu leži objašnjenje zašto se tako vatreno zauzimala za abortus (tu konačno žene mogu ubijati)«. (mons. Nikola Radić)


»Feministice i islamisti imaju sličan mentalni sklop. (…) Svakako postoje određene sklonost među njima. Čini se kako oba pokreta izražavaju bijes, ljutnju prema zapadnoj kulturi, prema kršćanstvu«. (Stephen Baskerville, politolog)


»Neposlušna žena razara obitelj više nego neposlušan muškarac. Ukoliko neposlušnost muškaraca razara obitelj izvana, ženska neposlušnost razara obitelj iznutra. Koliki bi samo brakovi bili spašeni da su određene žene bile manje neposlušne i prkosne«. (Ivica Raguž, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu)



Zastrašujuće izjave


Upravo na to naglasak stavlja i Milijana Babić koja selektiranjem problematičnih izjava iz katoličkih tiskovina otvara pitanje: A gdje su oni drugi glasovi? Ne glasovi ateista, jer njih je dovoljno, već glasovi vjernika, teologa i svećenika koji borce za ljudska prava ne izjednačavaju sa Sotonom, a feministice s islamistima, glasovi onih koji ne misle da je žena drugotna ili voćka koju je bolje posjeći ako nije dobro rodila!


– Izjave koje sam selektirala u knjižici »Mudrih misli« zvuče zastrašujuće, a upravo one dominiraju javnim prostorom i pozivaju na rat između vjernika i atesita. Ne vjerujem da Crkva jednodušno podržava takva razmišljanja i mislim da ne bi smjela olako prelaziti preko takvih iskaza. U raspravama o spolnoj edukaciji, o ženskim pravima, o abortusu, o rodnim teorijama – nama ne manjka glasova ateista, ali nam jako nedostaje glas onog dijela svećenstva i vjernika koji ne zastupaju tako radikalne stavove.


Voljela bih da je više osvježavajućih glasova poput onog studentice teologije Lane Bobić koja se usudila javno usprotiviti dekanu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Ivici Ragužu nakon sramotnog teksta u kojem je žene proglasio drugotnim bićima koja bi se trebala pokoravati muškarcima i biti poslušna – kaže umjetnica.


Njezina izložba zapravo je poziv na dijalog i toleranciju, a rad »Mudre misli«, sastavljen od niza knjižica bez korica složenih u obliku stupa, odnosno (moralne) vertikale, samo pokazuje na kojim sve uvjerenjima taj stup počiva i čime se reprezentira javnosti. Knjižice su ponuđene posjetiteljima koji ih mogu slobodno uzeti i proučiti, a izložba se može razgledati do 2. prosinca.