RIJEKA Djela Roberta Hammerstiela, jednog od najznačajnijih suvremenih austrijskih slikara podrijetlom iz Vojvodine, likovna su retrospektiva jednog prošlog svijeta satkanog od ljudske patnje, bola, strepnje i nadanja. Njihova univerzalnost leži u povijesno-umjetničkoj istini o strahotama prošlosti, ali i težnji za mirenjem, humanošću i tolerancijom. 

   Rekla je to kustosica Aleksandra Stefanov na otvorenju samostalne izložbe ovog grafičara i slikara u Muzeju grada Rijeke, gdje se Hammerstiel predstavlja izborom djela iz zbirke Muzeja Vojvodine u kojem se čuva više od stotinu njegovih slika, crteža i grafika.

Za razumijevanje opusa ovog autora važno je poznavanje njegove biografije, jer su traumatični događaji iz djetinjstva i strahote ranog i poratnog razdoblja, kad je kao banatski Nijemac s obitelji protjeran iz rodnog Vršca i deportiran u logor, trajno obilježili njegovo slikarstvo. No gorka iskustva iz prošlosti nisu ga učinila ogorčenim. 

   Prvi put nakon internacije u zavičaj se vratio 1971. godine, a posljednjih dest godina intenzivno surađuje s Muzejem Vojvodine u kojem je otvoren dio stalnoga postava s njegovim radovima, dok je u Vršcu, u rodnoj kući njegove majke, djeda i bake otvoren i Muzej Roberta Hammerstiela. Sljedeći mjesec pred Muzejem će biti postavljena i skulptura »Vojvođanske majke« kojom će se prvi put predstaviti kao kipar – najavio je Dragan Jevdić opisujući Hammerstila kao velikog umjetnika, kozmopolitu, poliglota i humanista čije slikarstvo nadilazi razinu likovnog. 

   – Kad govorimo o Robertovom slikarstvu treba govoriti o njegovu shvaćanju kršćanstva. On nije samo slikar predjela, ljudskih likova, sjećanja na djetinjstvo, on je umjetnik u neprekidnom dijalogu sa slikarstvom, literaturom i glazbom, a iznad svega u traganju za Bogom i kršćanskom istinom, dodao je Jevdić. 

   Prema riječima ravnatelja Muzeja grada rijeke Ervina Dubrovića riječ je o umjetniku koji je svojim višenacionalnim i višekulturnim podrijetlom, te iskustvom egzodusa predodređen za dosizanje širokog vidokruga te razumijevanje ljudskih patnji i životnih radosti. Mogli bismo reći da se radi o umjetniku koji krči putove i povezuje svjetove, a svojom je izložbom na poseban način dojmio i pročelnika Odjela za kulturu Ivana Šarara: 

   – Jako me je dojmio triptih posvećen svim majkama Drugog svjetskog rata i njihova nesreća koja je univerzalna. No, cijeli je događaj pobudio u meni i neke vrlo političke impresije. Slušajući o egzodusu Nijemaca s područja Vojvodine pomislio sam kako bismo gotovo istu priču mogli i mi ispričati o Fijumanima. No, dok Muzej Vojvodine vrlo precizno opisuje događaje tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, nisam siguran da kod nas za to postoji zrelosti. Nemamo ni emotivne hrabrosti ni intelektualne pragmatičnosti da bi se kao nacija i politika nosili s takvim temama. Sjetio sam se sličice Parižanina iz udžbenika povijesti koji plače kad Nijemci ulaze u Francusku, da bi dvanaest godina nakon toga osnovali Europsku ekonomsku zajednicu, a mi do danas nismo uspjeli nadići ni problem ćirilice. 

   Za boravka u Rijeci, u sklopu rezidencije Kamov, Robert Hammerstiel je naslikao i Muzeju grada Rijeke darovao tri platna s riječkim motivima, prezentirana u uvodnom dijelu izložbe koja se može razgledati do 5. listopada. Njegovi radovi tog formata na tržištu imaju cijenu od 25.000 eura.