Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
3. travnja 2020.
'S kolekcijom' u MMSU

foto/video OTVORENA IZLOŽBA DAVIDA MALJKOVIĆA Rijeka postaje vidljivi dio Europe i svijeta kao Europska prijestolnica kulture

Snimio Marko GRACIN
Snimio Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 31. siječanj 2020. u 21:23 2020-01-31T21:23:00+01:00

Upravo zahvaljujući Davidu Maljkoviću i brojnim drugim umjetnicima koje ćemo imati prilike vidjeti kroz 2020. Rijeka postaje vidljivi dio Europe i svijeta kao EPK, istaknuo je Vojko Obersnel

RIJEKA  Izložbom "S kolekcijom" i intervencijama na zgradi i u zgradi Muzeja moderne i suvremene umjetnosti cijela zgrada postaje novi znak u urbanom okruženju, nova ideja vodilja, markacija suvremene umjetnosti, u gradskom prostoru i među građanima.

Drago mi je da se radi o izložbi Davida Maljkovića, i samog Riječanina, koji dobro poznaje duh našeg grada u kojem je i stasao kao umjetnik. Nakon toga se proslavio svojom umjetničkom međunarodnom karijerom, a ipak se vratio našoj i svojoj Rijeci.

4319921
Izložba Davida Maljkovića 'S kolekcijom' u MMSU (EPK) / Snimio Marko GRACIN

Upravo zahvaljujući njemu i brojnim drugim umjetnicima koje ćemo imati prilike vidjeti kroz 2020., Rijeka postaje vidljivi dio Europe i svijeta kao Europska prijestolnica kulture, rekao je gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel na svečanom otvorenju izložbe "S kolekcijom" Davida Maljkovića, kao svojevrsnom uvertirom današnjeg otvorenja Rijeke kao EPK-a.

Budor: Crvena fasada bez političkih konotacija

Najvidljiviji rad u javnom prostoru onaj je umjetnice Dore Budor - monokromna intervencija kojom je fasada muzejske zgrade u potpunosti prekrivena sjajnom i gustom crvenom bojom. Koristeći se primjerima iz kinematografije, Budor se u radu referira na arhitektonska obilježja u filmu, pri čemu se crvena boja dovodi u vezu s filmom Crvena pustinja Michelangela Antonionija. I rečenični slijed: "There's something terrible about reality and I do not know what it is. No one will tell me." preuzet je iz filma, a po njemu je Budor i nazvala intervenciju. Jučer nam je Budor rekla da su reference filmske.
- To je rad koji je prvo napravljen za Meksiko, tako da u tamošnjem kontekstu vjerojatno ima drugo značenje nego što ga ima ovdje. Što se tiče filmske reference, Antonioni u Crvenoj pustinji farba eksterijere i interijere u crveno, i oni su ustvari pokazivači unutrašnjeg feelinga glumaca, rekla je Budor. Na primjedbu da je crvena i politički simbol, kazala je da to nije njena intencija. "Ako znate moj rad, onda vidite da to nema veze", kazala je Budor. Inače, Maljković je na otvorenju govorio o intervenciji Dore Budor, koja je označila Muzej u prostoru, a koji je do sada bio gotovo nevidljiv, u ulici gdje je gradilište...

Autorski pečat

Na otvorenju u MMSU-u, koje se poklopilo s Noći muzeja, okupio se veliki broj uzvanika, umjetnika, ljudi iz riječkog i europskog javnog, kulturnog i društvenog života. Riječ je, naime, o prvoj velikoj izložbi riječkog EPK-a, koja je, zahvaljujući autorskom pečatu svjetski poznatog autora, inače Riječanina, Davida Maljkovića, u poseban kontekst postavila djela iz fundusa Muzeja koja, nažalost, nikada nisu imala, niti imaju, svoj stalni postav.

Sada će, međutim, ući u specifičnu interakciju s publikom, kako je i istaknuto prilikom najave izložbe. Okosnica izložbe je prikaz dijela tih artefakata - a za koje je sam Maljković kazao da su ovdje fakti - na posebno izrađenoj masivnoj polici koja se proteže 40 metara dugim izložbenim prostorom, iznad klasičnog očišta promatrača.

Riječ je o autorskoj intervenciji, Maljkovićevim riječima "gesti", kojom predmete iz muzejske zbirke tretira kao skupne panoramske fakte, a ne pojedinačne artefakte, izlažući ih nehijerarhijski i nelinearno.

Baccarini: Izvrsna ideja

Elvio Baccarini, profesor na Filozofskom fakultetu, kaže da je fasciniran idejom izložbe koja zapravo u potpunosti preslikava jedan od smislova koju umjetnost može imati, a to je da nas natjera da razmišljamo o stvarima koje nam inače nisu pred očima.
- l to je taj dio o kojem ne razmišljamo, koji nam je sada prikazan, i dodatno smo pozvani da razmišljamo o tome kako bi to trebalo izgledati. Izvrsna ideja, dodatno obogaćena činjenicom da smo svi ganuti od ovih dana i očekivanja EPK, rekao je Baccarini.

Suradnici u kreiranju izložbe

Obersnel je nadalje kazao kako je riječki MMSU bio, a svojim recentnim djelovanjem dokazuje da je i ostao, prethodnica, ne samo u suvremenoj muzejskoj praksi, već i u viziji razvoja grada, činjenicom da se 2017. prvi uselio u ovaj prostor koji je tada bio u ruševnom stanju, a danas je, rekao je, ovdje jedno veliko gradilište.

Uzvanike je pozdravio umjetnik David Maljković koji je predstavio svoje suradnike i sve ljude koji su sudjelovali u kreiranju izložbe, čije je elemente naveo i opisao.

Tu su, između ostalog, umjetničke intervencije Dore Budor, Nore Turato u korelaciji s građanskom kolekcijom Vila Ružić, kao i Muzej kristalne lubanje Nike Mihaljevića. Unutar izložbe djeluje muzejski bar, održat će se dvije večere, radionice sa studentima te brojna druga događanja...

Emina Višnić, direktorica Rijeke 2020, rekla je da je Rijeka, grad nenametljivog postojanja različitosti, simbol uključivosti i otvorenosti, odabrana za Europsku prijestolnicu kulture 2020. jer je ponudila vrhunski umjetnički i kulturni program u kojem Europa može pronaći svoje drugačije lice.

Turato: Vrijeme u kojem artefakt i umjetnik više nisu toliko važni...

Arhitekt Idis Turato kaže da mu se čini da je ovo što David Maljković radi ogroman korak u umjetnosti i koncepcijski vrlo suvremeno.
- Prije oko mjesec dana sam bio na izložbi Wesa Andersona koji je zapravo režiser i koji je radio s kolekcijom Kunsthistorische muzeja u Beču, i koji je začudno interpretirao kolekciju. Čini mi se da živimo u vremenu i prostoru gdje više artefakt sam po sebi i umjetnik nisu toliko važni, nego procesi i značenja koje nam kolekcija može danas reći. I čini mi se da je tu Davidova šansa ogromna, i ljudi koje je pozvao, da interpretiraju stvari koje su možda i u nekom davno prošlom vremenu, ili možda s nekom novom generacijom ni ne komuniciraju, nego će zapravo ostvariti proces, vrijeme i utjecati na ljude da drugačije shvaćaju umjetnost i život, kaže Turato.

- Mješavina grubosti luke, industrije te veličanstvenog sjaja fine arhitekture, Rijeka je svoju moć prihvaćanja razvila tijekom turbulentne povijesti. U posljednjih stotinjak godina ovaj grad, ljudi koji ga čine, živjeli su u čak sedam različitih država, pa se i po tome malo tko u svijetu može usporediti s Rijekom. Čeka nas godina dana prepuna posebnih događanja i projekata koji objedinjuju raznolikost tema Rijeke EPK. Čast mi je i zadovoljstvo što godinu kulture pretpremijerno počinjemo s izložbom "S kolekcijom", rođenog Riječanina Davida Maljkovića i brojnih njegovih suradnika i suradnica. Ova je izložba prva u nizu nekoliko stotina pojedinačnih događanja koja nas očekuju u iznimno uzbudljivoj godini, rekla je Višnić te sve pozvala da se pridruže u cjelogodišnjoj proslavi.

Prijić Samaržija: Slaganje umjetnosti od umjetnosti

Rektorica riječkog sveučilišta Snježana Prijić Samaržija izložbu doživljava u duhu nekog novog eklekticizma, slaganja umjetnosti od umjetnosti.
- Moram reći da nisam stručnjak u području, ali da me naprosto veseli izložba kao takva, u kontekstu EPK, Maljkovića koji otvara događaj, koji je veliki i važan. Što se same izložbe tiče, čini mi se da je ona na neki način samoreferentna za Rijeku, i u tom smislu pogodna kao izložba koja otvara EPK, jer koristi kolekciju MMSU-a i preslaguje, slaže je na neki novi način. Naravno da između svih ovih artefekata su mnogi samih Riječana, tako da je to i neko novo promišljanje umjetnosti, neka nova poruka. Ono što se meni čini posebno bitnim i važnim, a tako sam shvatila i riječi samog umjetnika, to je nekakva reminiscencija na Rijeku 80-ih i 90-ih, na clubbing scenu, na ljude koji su obilježili Rijeku, kao što je Čarli, na Palach koji se ovdje ponovno revitalizira... Tako da mislim da je cijela ova izložba jedna nova priča o Rijeci i poruka Rijeci; novo slaganje i preslagivanje, rekla je Prijić Samaržija.

Muzej u fokusu

Kustosica izložbe Ivana Meštrov govorila je o autoru i izložbi. Kazala je da u svojoj umjetničkoj praksi David Maljković koristi izložbu kao sirovi materijal i otvorenu formu. Kroz njegove izložbe, kazala je, često cirkuliraju reminiscencije na njegove dosadašnje projekte, narativi, materijalne činjenice preživjelih oblika i prezentacijskih struktura samog autora.

- "S kolekcijom" izložba je u kojoj se ovaj autor prvi put tako sveobuhvatno bavi jednom javnom kolekcijom koja nije nužno direktan odraz njegovih dosadašnjih vizualnih istraživanja, no rekla bih da niti ovdje ne izostaje autoreferencijalnosti, jer je upravo riječki MMSU bio okružje njegovih umjetničkih početaka devedesetih. No, svakako je ovdje prvenstveno u fokusu riječki muzej, kao i njegova uloga u ovom gradu, ali i u nekom širem europskom društvenom i kulturnom kontekstu. Taj umjetnički i društveni uzorak možete vidjeti postavljen na ovim policama na autorov specifičan način, rekla je Meštrov. Kaže da se kolekcija Muzeja gradi od 1948. godine, sastoji se od otprilike 8.000 artefakata i obilježena je riječkom bogatom poviješću 20. stoljeća, kao i programatskim manifestacijama poput Bijenala mladih umjetnika Jugoslavije, Bijenala mladih Mediterana, međunarodnih izložbi crteža i modernističkih salona.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.