Veliki interes

NOĆ MUZEJA Spoj kulturne baštine i novih tehnologija privukao brojne Riječane

Davor Mandić

U PPMHP-u robotica Pepper nešto je govorila, usput tu i tamo podigla »ruke« i pokazala nam vrlo bazični uvid u svijet koji nas uskoro čeka / Foto Marko GRACIN

U PPMHP-u robotica Pepper nešto je govorila, usput tu i tamo podigla »ruke« i pokazala nam vrlo bazični uvid u svijet koji nas uskoro čeka / Foto Marko GRACIN

Tema ovogodišnje Noći su inovacije i digitalna budućnost muzeja. Posjetitelji su se tako mogli družiti s roboticom Pepper, a na jednom od računala mogli su o muzejskom postavu porazgovarati s digitalnim muzejskim asistentom, a na drugom saznati kako umjetna inteligencija analizira arhivske fotografije



RIJEKA Nema tog kijameta, pa ni poslovičnih riječkih proloma oblaka, koji bi spriječili brojne Riječane u pohode muzejima u Noći muzeja. Našli smo se tako i mi, pametno, automobilom tražiti parking oko trisa muzeja – Muzeja grada Rijeke, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja i Prirodoslovnog muzeja. Nakon uzaludnih kruženja, popeli smo se na Kozalu, ostavili automobil zajedno s još nekoliko prekršitelja točno ispod znaka zabrane parkinga i zajedno razmišljali hoće li nam to proći. A ekipa koja se tamo našla ni na prvi, a ni na drugi pogled nije izgledala kao uobičajeni posjetjitelji muzeja, kako god oni izgledali. I to je možda najveća dobit Noći muzeja.


 Snimio Roni BRMALJ


Snimio Roni BRMALJ



O ovom drugom aspektu, trivijalizaciji i »sajamskoj«, periodičnoj konzumaciji kulture koja nije u muzeje u preostalom dijelu godine privela ni jednog jedinog posjetitelja više, sada nećemo, jer nam je pokazati što su to Riječani ove noći mogli vidjeti, čuti i doživjeti.




Na papiru to je izgledalo i puno i malo. Puno u broju programa, ali ne baš toliko puno u njihovoj ekskluzivnosti. Ili je to samo naš cinični dojam, jer ipak, u PPMHP-u robotica Pepper nešto je govorila, usput tu i tamo podigla »ruke« i pokazala nam vrlo bazični uvid u svijet koji nas uskoro čeka. Asistirao joj je Sven Maričić, riječki pionir funkcionalnog 3D printa, koji je robotici držao mikrofon.


– Ako nešto pođe po zlu, ah, to vam je znanost, ali nadam se da će sve biti u redu – rekao je uoči Pepperičinog obraćanja, no nije morao previše zdvajati, jer Pepper i nije imala pretežak zadatak.


Druženje s roboticom, u kojem je Maričić najavio i poneku interakciju sa zainteresiranima, nažalost nismo dočekali, jer se njegovo predavanje o pionirskim pothvatima 3D printa previše oduljilo za potrebe jedne Noći muzeja, a trebalo je još toliko toga vidjeti i obići.


Snimio Marko GRACIN


Snimio Marko GRACIN



Pa samo u PPMHP-u moglo se gledati predstavu, slušati predavanja o IT-ju, spoju kulturne baštine i novih tehnologija, muzejima u dobu novih medija… (jer tema ovogodišnje Noći bile su inovacije i digitalna budućnost), pogledati sijaset prezentacija – od prezentacije interaktivnih sadržaja kao nadopune stalnog postava PPMHP-a do Venuccija u virtualnom svijetu. A ako ni to nije bilo dosta, bile su tu igre i radionice ili mali 3D print laboratorij, koji je uporno »proizvodio« artefakte, uz pojašnjenja voditelja.


Vatrogasci u muzeju


Vrlo lijep interes publika je pokazala i za stručno vođenje Igora Žica PPMHP-om. Pažljivo se slušalo što standardno akribični Žic ima poručiti o eksponatima i nekim drugim vremenima.


Uobičajena gužva u svim dijelovima PPMHP-a nije se protegnula i na susjedni Muzej grada Rijeke, barem u vrijeme u kojem smo mi tamo bili, koji je u osnovi ponudio razgledavanje izložbe riječkog slikara Maura Stipanova »Šetnja/Passeggiata« (uz stručno vodstvo kustosice Eme Makarun), razgledavanje metalne tube s dokumentima iz vremena izgradnje zgrade HNK-a Ivana pl. Zajca 1885. godine, likovnu radionicu za djecu, ali i jazz u prizemlju. Publiku je razonodio kvartet Rajka Ergića.


Za dodatno uzbuđenje u Muzeju grada Rijeke pobrinula se jedna iskra. Spektakularni ulazak nekolicine vatrogasaca pod punom opremom nije bilo dio programa, no razloga za paniku ipak nije bilo. Malo smo ih pratili i ubrzo se uvjerili da je riječ o jednom neopasnom kratkom spoju na 3. katu, zatvorenom za posjetitelje, pa smo komotno mogli dalje odjahati u noć, u Noć muzeja, u kojoj smo doživjeli još i sjajan koncert The Hunting Dogsa u MMSU-u.


Noć muzeja, Muzej grada Rijeke - izložba Maura Stipanova  / Snimio Marko GRACIN


Noć muzeja, Muzej grada Rijeke – izložba Maura Stipanova / Snimio Marko GRACIN



U Zavičajnom muzeju Drenova mogla se pogledati izložba fotografija iz razdoblja Prvog svjetskog rata, koje je odabrao Christian Grailach i koji je ujedno održao i predavanje o sudjelovanju stanovnika Drenove u ratnim zbivanjima tih godina. Uz to, postavljena je i izložba »Od emancipacije do holokausta – Židovi u Rijeci i Opatiji, 1867.-1945.« autorice Sanje Simper.


Digitalna asistentica


No svi oni koji su došli u muzej na Drenovi, mogli su osim o povijesnim saznati nešto i o stvarima iz budućnosti. Na jednom od računala mogli su tako o muzejskom postavu porazgovarati s digitalnim muzejskim asistentom, točnije asistenticom, na drugom saznati kako umjetna inteligencija analizira arhivske fotografije, a na trećem su i sami bili dio analize putem kamere koja je pratila, između ostalog, njihov pogled kako bi na temelju analiziranih podataka posjetitelju objašnjavala detalje onoga što on upravo gleda.


– To su pokazatelji kako nova tehnologija može funkcionirati u muzeju. Dakle, muzejski asistent funkcionira tako da vam na temelju vašeg upita može dati specificirane odgovore na tu temu. Konkretno, za naš muzej imamo četiri pripremljena područja, odnosno tema o Drenovi iz kojih možete postaviti pitanja – objasnio nam je Damir Medved.


Noć muzeja, Astronomski centar - znanost se voli od malih nogu, snimio Roni BRMALJ


Noć muzeja, Astronomski centar – znanost se voli od malih nogu, snimio Roni BRMALJ




Naročito djeci uvijek je atraktivan Prirodoslovni muzej, koji je ove godine bio u znaku predstavljanja novih ideja, tehnologija, inovacija i planova razvoja Muzeja. Noć muzeja u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka bila je u znaku glagoljice i izložbe fotografija »Akademik iz kontejnera – Ki je Branko Fučić« Petra Trinajstića u povodu 20. godišnjice Fučićeve smrti.


U Astronomskom centru Rijeka predstavljena je tehnologija jedinstvenog digitalnog planetarija na području Hrvatske i šire regije. Na programu su bila predavanja i filmovi, a neke od najavljenih tema bile su »Zašto Pluton više nije planet?«, »Budućnost svemirskih letova«, »Grad budućnosti«, »Najnovija istraživanja Marsa«… U Noć muzeja uključila se i Galerija Principij s aktualnom izložbom fotografija Borislava Ostojića. Galerija Luben ponudila je stalni postav izložbe maketa tradicijskih barki Jadrana.



Analiza fotografija pak može odrediti puno stvari; od toga koliko je ljudi na fotografiji, radi li se o mlađim ili starijim ljudima, kako su odjeveni te još mnogo toga što može biti vrlo korisno pri obradi ili pretraživanju arhivskog materijala.


Kamere koje prate vaš pogled, što je tehnologija koja se koristi i u vojnom zrakoplovstvu, mogu također biti korisne u muzejskom postavu i to tako da vam na temelju onoga što gledate pruža informacije upravo o tom dijelu fotografije ili slično.


Možda se ne bi na prvu očekivalo, ali muzej na samoj granici grada ovima probija i one druge, tehnološke granice i ako nastave ovako mogli bi zaista biti digitalni muzejski predvodnik ne samo u Rijeci nego i šire. Inače, Drenova je jedno od 27 susjedstava koja djeluju u sklopu istoimenog programskog pravca projekta Rijeka 2020– Europska prijestolnica kulture.


Hommage crtežu


U Malom salonu na riječkom Korzu, Muzej moderne i suvremene umjetnosti pripremio je »Hommage crtežu«, izložbu crteža iz MMSU-ova fundusa. Kustosica Vilma Bartolić, voditeljica zbirke crteža, osmislila ju je tako da se njome problematiziraju neka od muzejskih pitanja koja u uobičajenim izložbenim programima ostaju izvan percepcije promatrača.


Noć muzeja, Mali salon - izložba »Hommage crtežu«, snimio Marko GRACIN


Noć muzeja, Mali salon – izložba »Hommage crtežu«, snimio Marko GRACIN



»Izlaganjem radova koji su dobili status lajtmotiva zbirke, kao i manje poznatih crteža ili autora, izložba vizualizira teme iz muzejske svakodnevice te približava problematiku sakupljačke politike muzeja kroz njegovo višedesetljetno djelovanje«, naveli su iz MMSU-a.


Izloženi su radovi Borisa Bućana, Jurja Dobrovića, Yvette de da Fremondiere, Otona Glihe, Carlosa Härlea, Andreja Jemeca, Borisa Jesiha, Marijana Jevšovara, Gila Lahava, Jeana Messagiera, Annusa Siim-Tanela, Ljubomira Perčinlića, Igora Rončevića, Miroslava Šuteja, Josipa Vanište i Mirjane Vodopije.


Osim uživanja u zaista sjajnim crtežima, na tabletima se moglo pogledati i online katalog MMSU-ove zbirke grafika, slika, fotografija, plakata, skulptura, videa i crteža. MMSU je svoju digitaliziranu zbirku na mrežu podigao 2013. godine, a trenutno je u njoj prisutno 1.787 radova. U glavnom prostoru MMSU-a u »Benčiću« posjetitelji su mogli razgledati veliku međunarodnu izložbu »Bijeg«, čije je zatvaranje bilo upravo sinoć.


Uz to, mogla se razgledati i izložba »Hrpa Anastazija« Đorđa Jandrića, pogledati plesni program pod nazivom »Zemlje iz mašte 2« ansambla Osnovne škole za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica te poslušati već spomenuti duo The Hunting Dogs koji čine Alba Nacinovich i Marco Germini.