Kad se uzme u obzir da je tako mnogo autora posljednjih godina uvodilo motiv superjunaka u domaću likovnost, velika skupna izložba »Superjunaci«, postavljena u zagrebačkoj Laubi, zapravo i ne dolazi kao iznenađenje. Superjunake je na velika vrata prije sedam-osam godina uvela slikarica i strip-autorica Helena Janečić, beskrajno duhovitim ciklusom »Superjunakinje« i »Superžene spašavaju stvar«, u kojemu je uloge superžena dodijelila svojim prijateljicama, umjetnicama i članicama LGBT zajednice. Janečić je »osvježila« i superjunački strip svojim strip albumom Horny Dyke na rubu konvencije.

Superjunake je tematizirao i Ivan Fijolić, autor poznat po ironičnom prikazu diktatora – najpoznatiji je njegov lik Jovanke Broz, čija je glava nasađena na Titovo tijelo, oblikovano po uzoru na Augustinčićev spomenik u Kumrovcu, oštećen u jednom vandalskom nasrtaju.

Helena Janečić i Ivan Fijolić samo su neki od autora zastupljenih na ovoj izložbi kojom Lauba otvara jesensku sezonu, a koja je nastala kao rezultat međunarodne suradnje sa švicarskom institucijom Maison D’Ailleurs (Kuća drugih svjetova) iz Yverdon-les-Bainsa. Neki su superjunaci slavljeni snagom djetinje očaranosti (pa su tu Hulk, Superman, Spiderman i drugi, u dobro poznatim obličjima), dok su neki reinterpretirani »s pomakom« – kao mali superjunaci sklupčani u pozi fetusa, izloženi u malim staklenim kubusima, koji prizivaju misao na organe u formalinu u kakvom ludom laboratoriju CSI-a, ili pak ranjeni bijeli Superman koji je zaglavio pri prolasku kroz zid i Batman koji se rastapa. Ove potonje radove, možda i najdojmljivije, potpisuje talijanski kipar Adrian Tranquilli, koji je na otvorenju izložbe istaknuo da je dekonstrukciji superjunaka u pop kulturi posvetio čitav svoj opus.

– Ideali koje zapadnjačka pop kultura propagira likovima superjunaka zapravo su ideali patrijarhalne muškosti – fizička snaga, dominacija, nadmoć. Mene zanima ono što je ispod kože, ispod te maske. Želim ih raskrinkati – kaže Tranquilli.  

Što je s ljudskom stranom superjunaka? Plaču li ikad? Jesu li i oni nekoć bili djeca? To su pitanja kojima su se u pripremi postava vodili organizatori.

– Na prvi pogled, svi okupljeni umjetnici očarani su superjunacima. No, tada uočite suptilnu estetiku tih junaka na dvije razine – povijesnoj i umjetničkoj. Odabrani umjetnici rade u pet klasičnih medija (slikarstvo, kiparstvo, fotografija, strip i instalacija) kroz koje se otkriva estetika i simbolizam pop kulture kroz motive različitih superjunaka. Odabrani radovi pozivaju promatrača da otkrije ljudsku crtu kod svakog od njih, ali i da prepoznaju superjunaka u samome sebi, istaknula je kustosica Morana Matković.

Izložba »Superjunaci 2.0« predstavlja još i »izrezane« stripove Mathiasa Schmieda (Švicarska), skulpture Alexandra Nicolasa (Francuska), Mislava Katalinića i Marije Ujević Galetović, prostornu instalaciju Ines Krasić, serije fotografija Audrey Piguet (Švicarska) i trodimenzionalne slike Nikoline Ivezić. Izložba ostaje otvorena do 4. listopada.