Pula danas dobiva instalaciju Mauricija Ferlina koja simbolizira mir, a u utorak veliku izložbu o tragediji civilnog broda »Baron Gautsch« koji je, udarivši u podvodnu minu, potonuo nedaleko Rovinja 13. kolovoza 1914. i sa sobom u dubinu povukao više od 330 ljudi
PULA Bez ikakve pompe, kao što je prije točno sto godina u Pulu došao Prvi svjetski rat, danas će se oko podneva u Parku mladenaca blizu Augustovog hrama postaviti instalacija »1914« autora Mauricija Ferlina.
Rad dužine 7,6 i visine 2,1 metara izrađen je u »Uljaniku – Proizvodnji dijelova«, a antracit je mat metalik boje. Spada u uvećanu tipografiju i pomalo je – kako kaže sam autor – apstraktan te u rubnoj zoni dizajna, umjetnosti i skulpture.
Kao znak mira koja se prvenstveno obraća Puljanima, ova će instalacija biti okrenuta prema nekadašnjoj glavnoj ratnoj luci i arsenalu, zbog kojih je Pula i oživjela u drugoj polovici 19. stoljeća. Na tom će mjestu biti iduće četiri godine, koliko traje program obilježavanja 100. obljetnice Prvog svjetskog rata.
Izložba na Kaštelu
Uz ovaj rad novinarima je jučer u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na Kaštelu kao udarni ovosezonski događaj programa »1914. – Puna je Pula/ Pola gremita«, najavljena velika izložba pod nazivom »Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata«, koja će se na Kaštelu otvoriti u utorak, 12. kolovoza.
Izložbu o brodu zlosretne sudbine, koji je između Brijunskog otočja i Rovinja potonuo 13. kolovoza 1914., jučer je detaljnije predstavila njena autorica Katarina Pocedić, kustosica muzejske Zbirke pomorstva i brodogradnje.
Na izložbi će biti predstavljeno 110 predmeta, od kojih je većina izronjena sa zaštićenog podmorskog lokaliteta te je naknadno restaurirana i obrađena. Bit će pokazani i podaci o povijesti broda, tehnički detalji, rute, mjesto tragedije, posada, podaci o tragediji, popis žrtava brodoloma, kao i dio o pronalasku olupine.
Kako kaže autorica – izložba će biti ilustrirana brojnim fotografijama iz institucionalnih i privatnih arhiva, audio svjedočanstvima preživjelih putnika te s dva dokumentarna filma – »Il Naufragio del Baron Gautsch« autora Renza Carbonere i »Posljednja plovidba Barona Gautscha« kojeg je snimio Marin Brzac.
Nakon izgradnje 1908. godine, kao tada najmoderniji putnički parobrod austrijskog Lloyda, »Baron Gautsch« plovio je na liniji »Dalmacija«, koja je vodila iz glavne autrougarske trgovačke luke Trst, s pristajanjima u Puli, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Herceg Novom i Kotoru.
Parobrod »Baron Gautsch« – prva žrtva Prvog svjetskog rata – udario je u četvrtak, 13. kolovoza 1914. u 14.45 sati, u podvodnu minu na lokaciji između Brijunskog otočja i Rovinja, šest nautičkih milja jugozapadno od svjetionika Sv. Ivan na Pučini. Za samo sedam minuta nestao je s morske površine, povukavši na dno više od 330 ljudi. Tragediju je preživjelo 190 putnika, a precizan broj žrtava teško je utvrditi jer se nisu popisivali vojnici i djeca. Kapetan Paul Winter ključno je vrijeme plovidbe provodio s tajanstvenom ženom u jednoj brodskoj kabini; prvi časnik palube Josef Luppis ručao je s putnicima prvog razreda, dok je drugi časnik Giuseppe Tenze upravljao brodom preblizu obali, iako je bio upozoren da mora ploviti 15 milja od obale. Prekrcan putnicima koji su bježali iz ratom zahvaćenih prostora, brod je iz Kotora prema sjeveru isplovio dan ranije, 12. kolovoza, da bi idućeg dana pristao na Lošinj, gdje se ukrcao velik broj majki s djecom, vraćajući se s ljetovanja. Zbog prevelikog broja putnika brod nije ni uplovio u Pulu, da bi zatim ušao u minsko polje koje je postavila upravo austrougarska mornarica ne bi li zaštitila svoju glavnu ratnu luku.
Tragična sudbina broda
Povezujući jadranski sjever i jug brod je mogao prevesti 300 putnika. Početkom rata počeo je evakuirati civile i prevoziti vojnike, i u jednoj takvoj plovidbi, na povratku iz Kotora u Trst 13. kolovoza 1914. udario je u podvodnu minu u minskom polju nedaleko od Rovinja, da bi potonuo i u dubinu povukao više od 330 putnika. Taj se brodolom smatra jednim od najtragičnijih civilne flote na Jadranu, a njegovi poginuli putnici prvim civilnim žrtvama Prvog svjetskog rata.
Olupina »Barona Gautscha« danas se nalazi na dubini od 40 metara, a prvi ju je 1951. godine otkrio tršćanski ronilac Giacomo Stocca. Tvrtka »Brodospas« službeno ju je locirala 1958. godine, a 1975. godine prvi je put snimljena za TV-emisiju Marija Saletta »Tajne Jadrana«.
Kao značajni podmorski lokalitet olupina je zaštićena 1995. godine, a godinu ranije počela su sustavna istraživanja tijekom kojih je izvađeno, restaurirano i u pulskom muzeju pohranjeno 78 predmeta.
Nakon što su se jučer u uvodu novinarima kurtoazno obratili županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica i njegova pulska kolegica Jasmina Nina Kamber, ravnatelj Povijesnog muzeja Gracijano Kešac izrazio je zadovoljstvo što se 25 institucija, ustanova i pojedinaca umrežilo te s više od 30 programa memoriralo Prvi svjetski rat i njegove žrtve.
