Izložba u PPMHP

“Ala smo se naodmarali”: Vojvođani su rado boravili na Jadranu

Nela Valerjev Ogurlić

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Kroz mnoštvo fotografija, razglednica, vodiča, kupaćih kostima  i raznih rekvizita izložba Muzeja Vojvodine prikazuje omiljena  mjesta na kojima su se Vojvođani odmarali od sredine 19.  i tijekom 20. stoljeća



RIJEKA »Ala smo se naodmarali«  naziv je izložbe s kojom Muzej Vojvodine iz Novog Sada  gostuje u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. Kroz mnoštvo fotografija, starih  razglednica,  turističkih vodiča,  kupaćih kostima  i drugih  odjevnih predmeta,  kofera  i različitih rekvizita  izložba  prikazuje omiljena  mjesta  na kojima  su  se Vojvođani odmarali od sredine 19.  i tijekom 20. stoljeća  u planinama, na  rijekama i jezerima, u toplicama i lječilištima  te  kupalištima na  Jadranu.  


– Iako u  centru pažnje  ima Vojvođane i njihove omiljene turističke destinacije,  ova se izložba  može smatrati i dijelom zajedničke prošlosti,  jer su Vojvođani oduvijek vrlo rado  boravili na  Jadranu –  kazala je na sinoćnjem otvorenju direktorica Muzeja Vojvodine  dr. Agneš Ozer  koja je  i  suautorica izložbe,  zajedno s  muzejskom savjetnicom Milkicom Popović.


U  razdoblju između dva svjetska rata  Vojvođani su  posebno  rado dolazili na  odmor u  Crikvenicu, Rab,  Opatiju  i Dubrovnik,  da bi se razvojem masovnog turizma u bivšoj Jugoslaviji  to se proširilo na  cijelo  obalno područje.




Izložba  je  u Rijeku stigla nakon gostovanja u Puli, a prema riječima  Milkice Popović  samo u Novom Sadu gdje je postavljena u svibnju 2015. godine vidjelo ju je 16 tisuća posjetitelja.  


 Na izložbi,  dodala je, možemo  pratiti kako se javila i razvijala svijest o potrebi čovjeka da putuje i upoznaje nove krajeve.  Tako se u drugoj polovici 19. stoljeća najčešće išlo na izlete u prirodu, kao i na obale rijeka i jezera koje su bile veoma popularna kupališta. Prestižno je bilo jednom godišnje promijeniti klimu, otići u neku svjetsku ili obližnu banju, ali i  na svježi  planinski zrak. Promjena zdravstvenih shvaćanja o moru kao liječilištu utjecala je na sve brojnije odlaske na ljetovanja,  naročito između dva svjetska rata. Nakon Drugog svjetskog rata putovanja iz osobnog zadovoljstva i radi odmora postala su potreba najšireg kruga radnih ljudi, ali i drugih slojeva stanovništva.  Pojedinačna putovanja  imućnih ljudi prerasla su u masovnu pojavu za manje od jednog stoljeća.


Otvorenju izložbe prisustvovali  su i predstavnici  Grada  Rijeke i Primorsko-goranske županije Marko Filipović i Petar Mamula, kao i konzul Republike Srbije u Rijeci Momčilo Radivojević. Izložba će biti otvorena do 28. veljače.