Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
21. listopada 2019.
U Kući za umjetnost i ljude »Lauba«

Granice u digitalno doba: Počeo ovogodišnji Festival europske kratke priče

snimio Denis Lovrović
snimio Denis Lovrović
Autor:
Objavljeno: 31. svibanj 2016. u 10:07 2016-05-31T10:07:24+02:00

Diskusiju o granicama koje se prelaze geografski, politički, kulturološki, jezično, žanrovski, rodno, moralno i na niz drugih načina moderirali su voditeljica književnog kluba Booksa Miljenka Buljević i književni kritičar Boris Postnikov, postavivši prvo pitanje Rumeni Bužarovskoj, jednoj od najistaknutijih predstavnica suvremene makedonske književnosti u čijem se rukopisu osjeća snažan anglofoni utjecaj, ali i kulturno naslijeđe bivše Jugoslavije.

ZAGREB - Razgovorom troje istaknutih književnika – Rumene Bužarovske, Frodea Gryttena i Laszla Jakaba Orsosa – o naslovnoj temi ovogodišnjeg Festivala europske kratke priče »On/No trespassing« u Kući za umjetnost i ljude »Lauba« porinuto je 15. izdanje ove renomirane kulturne manifestacije koja će do 3. lipnja, u Zagreb i Osijek dovesti tridesetak istaknutih domaćih, europskih i svjetskih kratkopričaša.

Diskusiju o granicama koje se prelaze geografski, politički, kulturološki, jezično, žanrovski, rodno, moralno i na niz drugih načina moderirali su voditeljica književnog kluba Booksa Miljenka Buljević i književni kritičar Boris Postnikov, postavivši prvo pitanje Rumeni Bužarovskoj, jednoj od najistaknutijih predstavnica suvremene makedonske književnosti u čijem se rukopisu osjeća snažan anglofoni utjecaj, ali i kulturno naslijeđe bivše Jugoslavije.

– Moje priče definitivno više rezoniraju na području bivše zajedničke države nego u drugim zemljama. Budući da dijelimo istu povijest, isto posttranzicijsko iskustvo, publika se s ovih prostora odlično prepoznaje u mojim pričama – kazala je autorica zbirki priča »Osmica« i »Moj muž«, prevedenih na hrvatski. Bužarovska je također istaknula da hrvatska  književnost teško prelazi makedonsku granicu jer Makedoniji kronično nedostaje sredstava za prijevode, medijska scena je opustošena, a književna kritika gotovo da i ne postoji.

Bogati neće siromašne

– Ipak, navela je ona, ponosna je što je na književnom i općenito na planu civilnog društva postigla mlada i mala zemlja poput Makedonije u kojoj se zadnjih mjeseci događa šarena revolucija u kojoj Bužarovska zdušno sudjeluje. Cilj im je mirnim prosvjedima – bacenjem boje na »ružne spomenike u Skoplju« i zgrade državnih službi, svrgnuti vlast koja više nema legitimitet, koja krši zakone koje je sama donijela, pretvarajući Makedoniju u zemlju apsurda.

Frode Grytten, nagrađivani norveški autor zbirke priča »Pjesma košnice« i »Sobe uz more, sobe u gradu« inspiriranih slikama Edwarda Hoppera te autor romana »Zapalite kuću« o grupi The Clash, osvrnuo se na predrasudu o skandinavskom raju u kojem vladaju visoki civilizacijski standardi, poštuju se ljudska prava i postoji jaka socijalna država.
– Od bogatih bi se zemalja poput moje očekivala velikodušnost, plemenitost i suosjećajnost, no to nije tako. Kad si bogat želiš granice i distancu da drugi, pogotovo siromašni, ostanu s druge strane. Takvo je trenutačno stanje u Norveškoj – mi želimo ostati bogati i ne želimo bogatstvo dijeliti s drugima – kazao je pisac kojemu je ovo treće gostovanje na FEKP-u.

– Mi rado dočekujemo bogate  turiste, ali siromasima poručujemo da im baš i nemamo što ponuditi, razočaran je Grytten licemjernim dvostrukim standardom u javnom diskursu. Ipak, napomenuo je, u norveškome društvu postoji i »demokratska platforma koja promovira solidarnost, a nalazi se ispod svih tih egoističnih stavova«.
Mađarski sindrom

Na pitanje koliko uopće pisac može upoznati zemlju u kojoj boravi   kratko vrijeme, radi stipendije ili festivala, odgovorio je mađarski pisac s američkom adresom Laszlo Jakab Orsos, direktor festivala World Voices i donedavni direktor javnih programa američkog PEN-a.
–To je vrsta prelaska granice koja za pisčev um predstavlja neku vrstu električnog udara. Skupljaju se tu motivi, iskustva i sjećanja koja  djeluje kao okidač za priču i to nam svima pomaže da bolje razumijemo svoj život – kazao je Orsos, koji je i osnivač vodećeg mađarskog časopisa za suvremenu književnost.

– U Mađarskoj se osjeća snažna antiintelektualna klima, prezire se svako intelektualno i kulturno postignuće, pa pisac gubi svoj glas i odlazi opet u podzemlje, kao u doba komunizma, ne bi li našao svoju publiku – konstatirao je on porazno stanje u zemlji koja diže zidove i ograde na svojim granicama.

Bužarovska se na to nadovezala kazavši da književnost u digitalno doba više nije sredstvo borbe protiv vladajućih. Pisac mora proizvoditi umjetnost i tako se afirmirati, a onda društvo treba kritizirati na internetu, odnosno na društvenim mrežama gdje poruka danas strelovito brzo prelazi granice.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.