Izbori

Na Ibleru najveću šansu da Bernardić postane premijer vide u jednom Plenkovićevom potezu: ‘Manjinci bi odmah išli nama’

Zlatko Crnčec, Tihana Tomičić

Foto Pixsell

Foto Pixsell

SDP svoju prednost vidi u mogućnostima sklapanja širokih prijeizbornih i poslijeizbornih koalicija koje bi mu u moguće tijesnom izbornom rezultatu mogle donijeti prevagu



Na predstojeće će parlamentarne izbore HDZ izaći samostalno. To znači da stranka neće stvarati nikakve predizborne koalicije, ali i da ipak nije isključeno da na listama u pojedinoj izbornoj jedinici budu neki pojedinci koji bi mogli donijeti dodatne glasove.


Očito je da će se najveća politička bitka kada je u pitanju HDZ voditi u Slavoniji i Dalmaciji, područjima u kojima je HDZ pobjeđivao svoje protivnike s velikom razlikom u gotovo svim dosadašnjim izborima.


HDZ-u će na ovim parlamentarnim izborima posebnu pažnju posvetiti situaciji u dvije slavonske izborne jedinice. A razlog za to je vrlo jednostavan. Miroslav Škoro i njegov Domovinski pokret.




Ne samo da je Škoro pobijedio kandidatkinju HDZ-a Kolindu Grabar-Kitarović u četiri od pet tamošnjih županija i u svim županijskim središtima, ne samo da je uspio na hrpu skupiti znatan dio desnice, nego je prije nekoliko dana cijeli vukovarski ogranak HDZ-a napustio tu stranku kako bi na izbore izašao s Domovinskim pokretom.


Snimio Davor KOVAČEVIĆ


HDZ je promptno organizirao kontra presicu na kojoj su se pojavili gotovo svi viđeniji članovi stranke iz Vukovara, a prisutan je bio i ministar branitelja Tomo Medved koji je Penavu optužio za sebeljublje.


Problem s Vukovarom


HDZ je velika stranka i brzo će revitalizirati vukovarsku organizaciju novim ljudima, ali budući da je do parlamentarnih izbora samo mjesec i pol, cijeli će ovaj slučaj ipak utjecati na izborni rezultat.


Osim sa Škorom, HDZ na tom području ima problema i unutar sebe. U četvrtoj izbornoj jedinici koja obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko- baranjsku županiju, problem bi mogla predstavljati situacija u ovoj prvoj.


Čini se da je tamo došlo do razilaženja između dugogodišnjih političkih saveznika, odnosno između nekadašnjeg potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i dugogodišnjeg šefa županijske organizacije i saborskog zastupnika Josipa Đakića.


Da situacija između njih dvojice nije više tako bajna kakva je bila godinama, pokazuje i činjenica da su njih dvojica istaknuta u kandidature za predsjednika županijskog HDZ-a, ali do tog političkog okršaja nije došlo zbog toga jer su zbog korona-krize unutarstranački izbori u HDZ-u prekinuti i ne zna se kada će biti nastavljeni.


Andrej Plenković / Foto: D. JELINEK


Osim toga, na izborima za predsjednika HDZ-a, koji su uspjeli biti održani prije početka epidemije, Đakić je bio podržao Andreja Plenkovića, dok je Tolušić bio u oporbenom timu u sklopu kojeg se neuspješno kandidirao za potpredsjednika stranke.


Problem HDZ-u u toj izbornoj jedinici mogla bi predstavljati zategnuta situacija u Gradu Virovitici gdje je prošle godine došlo do velike afere u kojoj je nestalo 19 milijuna kuna iz gradskog proračuna, a koja je rezultirala samoubojstvom gradskog dužnosnika koji je bio zadužen za gradske financije.


Zbog toga je veliko pitanje kako će se HDZ ovdje suprotstaviti naletu Domovinskog pokreta koji na ovom području ima bazu. Pomoć bi im mogla doći od HDSSB-a Branimira Glavaša.


Slučaj splitskog doma


Ova stranka je daleko od svojih najjačih dana, ali bi ipak mogla, ako neki od njenih članova, moguće i sam Glavaš, budu na listi. I tu ostaje otvorenim pitanje hoće li HDZ dozvoliti da na listiću bude naveden i HDSSB ili će samo imati kandidata ove stranke bez da je navedeno njeno ime.


U petoj izbornoj jedinici u kojoj je Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija, dogodit će se izravna bitka s Ivanom Penavom. Na prvom mjestu bi na HDZ-ovoj listi mogao biti ministar financija Zdravko Marić, ali nije isključeno da to bude i ministar branitelja Tomo Medved.


Tim više što je on na unutarstranačkim izborima za poziciju zamjenika predsjednika stranke deklasirao Penavu u omjeru 72 prema 28 posto. Usto, Medved se pojavio u srijedu na konferenciji za novinare u Vukovaru koja je imala cilj pokazati da HDZ i dalje postoji u tom gradu.


Foto Pixsell


Izbor Medveda bio bi logičan zbog toga jer će tema bitke između HDZ-a i Škore biti oko domoljublja i svjetonazorskih tema, a on bi kao ratni zapovjednik elitne prve gardijske brigade mogao bez problema parirati napadima desnice.


Druga HDZ-ova baza je Dalmacija. Na dobrim rezultatima u dvije dalmatinske izborne jedinice HDZ je dobivao izbore. Za očekivati je da će i ove godine vladajuća stranka jako dobro proći u južnoj Hrvatskoj.


Imaju ovdje jaku biračku bazu, a Škoro nije toliko jak kao u Slavoniji. Ali i tu neće proći bez problema. Slučaj doma za starije i nemoćne gdje je došlo do prodora korone zbog kojeg je umrlo 19 štićenika, mogao bi imati političke posljedice.


Opadanje Mosta


Naime, na čelu Doma je nekadašnji HDZ-ov gradonačelnik Omiša Ivan Škaričić. Iako se činilo da će biti ekspresno smijenjen, on je na kraju ostao na svojoj funkciji na čudan način i očito zahvaljujući isprepletenim odnosima u Splitsko-dalmatinskom HDZ-u.


Središnjica nije reagirala i to je otvorilo bokove HDZ-a za napade oporbe. Problem HDZ-u bi mogla biti činjenica da Božidar Kalmeta i HDZ Zadarske županije više nisu tako dominantni kako su bili na prošlim izborima.


S druge strane, u prilog HDZ-u ide činjenica da je predsjednik stranke Andrej Plenković s Hvara, da će na listi, vjerojatno i na prvom mjestu u desetoj jedinici, biti Damir Krstičević, te da je Most koji je najjači u južnoj Dalmaciji i njenom zaleđu, u očitom opadanju.



Što se tiče osme izborne jedinice koji čine Rijeka, Istra, dio Gorskog kotara, HDZ računa na tri mandata, mada postoje i optimistične projekcije da bi se moglo dobiti i četvrti. Taj se optimizam temelji na činjenici da je stranka jako dobro prošla na lokalnim izborima 2017. godine, kada je HDZ osvojio 13 od ukupno 36 funkcija načelnika i gradonačelnika.


U ostalim izbornim jedinicama u šestoj (južni dio Zagreba, Sisačko-moslavačka županija), moglo bi se dogoditi da na listi HDZ-a kao nezavisna bude nekadašnja europarlamentarka Marijana Petir čija je nezavisna lista zamalo osvojila mandat na prošlogodišnjim izborima za Europski parlament.


U drugoj izbornoj jedinici kao nezavisni kandidat na listi mogao bi biti nekadašnji predsjednik HSS-a Branko Hrg, a konzultacije postoje i oko toga da bi se pronašao neki način da se na listi nađe i novi predsjednik HSLS-a, gradonačelnik Bjelovara, Dario Hrebak.


U HDZ-u je otvoreno pitanje u kojoj mjeri i da li se uopće računa na neke od pripadnika oporbene skupine koja se na unutarstranačkim izborima suprotstavila Plenkovićevom timu.


Potpora manjinaca


Budući da su ekspresno bili smijenjeni s njihovih saborskih funkcija, za očekivati je da na listi neće biti mjesta za nekadašnjeg glavnog tajnika stranke Milijana Brkića, kao ni za nekadašnjeg međunarodnog tajnika Miru Kovača.


Tomislav Tolušić je sam odustao od političkog angažmana dok je još uvijek otvoreno što će biti s Davorom Ivom Stierom.


U oporbenom SDP-u smatraju, pak, da imaju sve šanse za pobjedu, i da njihov šef Davor Bernardić ima priliku postati novim premijerom.


Foto Roni Brmalj


U vrhu stranke uvjereni su da HDZ iz dana u dan sve više pada po svom rejtingu jer je “zloupotrijebio” Nacionalni stožer Civilne zaštite u predizborne političke svrhe, a uvjereni su i kako je njihov koalicijski potencijal znatno veći od HDZ-ovog.


Naime, smatraju da Andrej Plenković zapravo ne želi postizborni savez s desnim Miroslavom Škorom, pogotovo sada, kad je ušao u otvoreni rat oko Ivana Penave i Vukovara, dok oni na ljevici, s druge strane, uz svoju matičnu koaliciju mogu okupiti cijeli niz stranaka kroz postizbornu suradnju.


Oni misle da bi, u slučaju da HDZ nakon izbora na kraju ipak surađuje s nekim desnim strankama koje uđu u Sabor, bio to Škoro iz teške nužde ili bilo kojim drugim krajnje desnim opcijama, u tom slučaju bi SDP nakon izbora odmah na svojoj strani imao i glasove osam manjinskih predstavnika u Saboru.


Takav stav temelje na izjavama Milorada Pupovca, Furija Radina i drugih koji su već Plenkoviću jasno i javno poručili da nisu spremni podržati vladu u kojoj bi sjedili predstavnici krajnje desnice.


Dok bi Škoru još možda i “prožvakali”, krajnje im je sporan njegov savez sa Zlatkom Hasanbegovićem i Suverenistima, stoga SDP računa da u takvom scenariju automatski ima osam manjinskih ruku više za svoju saborsku većinu.


Podbačaj u Zagrebu


Kako je poznato, SDP na izbore ide s HSS-om, HSU-om, GLAS-om i SNAGA-om, te nizom pojedinaca poput Damira Bajsa i drugih, dok je savez s IDS-om svakoga dana sve izgledniji kao postizborni.


IDS će na kraju na izbore ići samostalno (ili s PGS-om), a budući da uvijek tradicionalno u 8. jedinici dobivaju po najmanje tri mandata, što je dovoljno za samostalno formiranje kluba u Saboru, Bernardić računa da u tom slučaju postizborno automatski ima i tri IDS-ove ruke za svoju vladu, a i četvrtu PGS-ovu ako ta stranka dobije jedan mandat.


Realno je da bi SDP nakon izbora podržale i sve druge stranke centra ili lijevog centra koje bi ušle u Sabor – naime, na izbore izlazi i stranka Pametno, potom Radnička fronta, zagrebačka grupacija koju vodi Tomislav Tomašević, zatim kombinacija Demokrata Miranda Mrsića i Laburista, koji na izbore idu kao zajednički blok, i mnogi drugi koji bi s tog dijela spektra mogli ući u parlament, a tu su i Reformisti Radimira Čačića, neovisni političari poput međimurskog župana Matije Posavca i mnogi drugi.



S obzirom na situaciju oko korona krize, opasnosti od drugog vala epidemije i, naročito, ekonomske krize koja je na vratima krajem ljeta, te potrebe što hitnijeg formiranja nove vlade, u SDP-u su sigurni kako ne bi bilo problema s postizbornim koaliranjem sa cijelim nizom od ovih nabrojenih stranaka, ako bi SDP izbore završio kao relativni pobjednik.


Tako ispada da Davoru Bernardiću zapravo odgovara ovakvo krizno i žurno formiranje vlasti – naravno, ako SDP s njim na čelu uopće dobije dovoljan broj mandata da pokuša složiti parlamentarnu većinu.


A u ovoj stranci su uvjereni da je to moguće, jer će birači po izbornim jedinicama glasati po starim šprancama – očekuju veliku premoć u 8. jedinici, na sjeverozapadu Hrvatske, a nakon što je Vlada podbacila u rješavanju problema nakon potresa u Zagrebu, sigurni su da će dobro proći i u sve četiri jedinice koje obuhvaćaju glavni grad, a to su prva, druga, šesta i sedma jedinica.


Formiranje lista


Što se HSS-a tiče, socijaldemokrati uvjeravaju da ispad Kreše Beljaka oko navodnih pregovora s Mostom nije narušio odnose u koaliciji, mada su jedni druge već optužili da lažu, ali nakon te epziode svima je jasno da Most ne spada u kategoriju onih stranaka kojima bi SDP nudio postizbornu suradnju, odnosno da javnost to ne bi pozdravila jer se Most percipira kao stranku desniju od HDZ-a.


S druge strane, upravo bi u zagrebačkim izbornim jedinicama SDP mogao imati problem s jednom drugom pojavom, a to je jačanje gradske ljevice povezane na borbi protiv Milana Bandića, a radi se o sve bolje strukturiranoj političkoj ekipi koju vode Možemo, Za naš grad i drugi, a svi će oni zajedno izaći i na parlamenarne izbore, pri čemu je jasno da je njihov bazen glasova istovjetan SDP-ovom.


Foto Patrik Macek/PIXSELL


Također, ono što je za SDP uvijek problem pred izbore, jesu njihovi unutarstranački odnosi. Listu za Sabor sastavljat će isključivo šef stranke Davor Bernardić – prihvatit će je Glavni odbor kao središnje tijelo, kako statut i nalaže, no čini se da bi njegovim izborom mnogi mogli biti nezadovoljni.


Nekadašnji “pobunjenici” protiv Davora Bernardića mogli bi se naći na zadnjim mjestima na listama, primjerice Siniša Hajdaš Dončić u 3. ili Peđa Grbin u 8. jedinici, jednako kao i Ranko Ostojić u 10. jedinici i Mihael Zmajlović u 7. jedinici, dok se za dio vrlo aktivnih zastupnika, poput Gordana Marasa, planiraju tek rubno ulazna mjesta na listama, jer Bernardić želi promovirati i brojna nova, sebi lojalna imena.


Preferencijsko glasovanje


Maras je, primjerice, drugi najaktivniji saborski zastupnik u ove tri i pol godine mandata, odmah nakon Mostovog Mire Bulja, sa 2.250 javljanja, a svejedno naznake iz stranke govore da Ibler misli da nema razloga da bude u vrhu liste u 1. zagrebačkoj jedinici, nakon Bernardića kao nositelja liste.


Maras je inače i predsjednik Gradske organizacije SDP-a u Zagrebu, a s tog mjesta je sam Bernardić na svim izborima od 2011. godine do danas, mada nije pripadao krugu tadašnjeg predsjednika Zorana Milanovića, uvijek bio drugi SDP-ovac po redu nakon šefa stranke jer je bio šef zagrebačke organizacije.


Snimio Darko JELINEK


No, sada će se, kako se čini, primjenjivati neki novi kriteriji. To bi moglo izazvati nove prijepore u stranci, što uoči izbora nikako neće biti dobra reklama za šefa stranke i cijelu Restart koaliciju.


– Ljudi koji su bili suspendirani, a kojima su suspenzije de facto skinute i prije roka od dvije godine, bit će sigurno sasvim normalno na listama. Evo, ako sam dobro shvatio, Hajdaš Dončić već je na vlastitu inicijativu dogovorio da bude 14. na listi u svojoj jedinici.


Preferencijsko glasanje velika je prednost za nacionalno poznate zastupnike naše stranke, a svi smo tu zbog stranke, a ne stranka zbog nas, kaže na ovo potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić.