Kriza - prilika

Janaf je dobro unovčio pad cijena nafte i u jeku krize povećao prihode

Marinko Glavan

Velike naftne kompanije i trgovci naftom jednostavno su bili primorani skladištiti velike količine nafte, čekajući rast potražnje i cijena, a nama je to išlo u prilog. Normalno da smo podigli cijene skladištenja i drugih povezanih usluga, to je jednostavno zakon ponude i potražnje, kaže Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa



Da je svaka kriza za neke prilika, pokazuje primjer Jadranskog naftodovda d.d. (Janaf), tvrtke u većinskom državnom vlasništvu koja je u prvoj polovici ove godine ostvarila neto dobit od gotovo 150 milijuna kuna, uz povećanje ukupnih prihoda za 4,6 posto.


Lanjska je neto dobit iznosila 290 milijuna, od čega je dioničarima, među kojima sa 78,5 posto najveći udio ima država, isplaćeno gotovo 75 milijuna kuna dividende. U ovoj godini, Janaf planira nastaviti i s ulaganjima, odnosno završiti investicije na terminalu Sisak, gdje će biti izgrađena dva nova spremnika za sirovu naftu, svaki zapremine 80 tisuća kubičnih metara. Vrijednost ovog ulaganja je veća od 250 milijuna kuna, a gradi se i novi spremnik za naftne derivate na Žitnjaku.


Svjetska gospodarska kriza, uzrokovana pandemijom COVID-19, poharala je domaću i svjetsku ekonomiju i još uvijek traje. Pad prihoda, stopiranje investicija, otpuštanja radnika i sve ostale negativne posljedice krize u Janafu nisu ni osjetili. Prvenstveno zbog, možda na prvu zvuči apsurdno, pada potražnje za naftom i naftnim derivatima koji je još na proljeće doveo do dramatičnog pada cijena nafte. Pad potražnje za naftom i njene cijene, rezultirali su strelovitim rastom potražnje za skladišnim kapacitetima, a time i rastom cijena skladištenja pa je Janaf, unatoč blagom padu količina nafte transportirane samim naftovodom kojim upravlja, za razliku od velikog dijela naftnih kompanija u svijetu čiji su prihodi značajno padali, ostvario veće prihode nego lani.


Dobre pozicije




Predsjednik uprave Janafa Dragan Kovačević ističe kako su ovogodišnji dobri poslovni rezultati, ostvareni u jeku gospodarske krize, u prvom redu posljedica poslovne politike i strategije provođene u zadnjih osam godina, temeljene na diversifikaciji poslovanja i širenju na nove segmente, uz temeljni posao transporta nafte.


– Neću reći da su prihodi u ovoj godini bolji od očekivanih, nego su unutar varijabli koje smo predviđali, kako prije izbijanja pandemije, tako i kroz cijelo ovo vrijeme njezina trajanja, koje je rezultiralo naglim promjenama cijene nafte. Prilagođavali smo se stanju na tržištu, ali u prvom redu su poslovni i financijski rezultati odraz dugoročnog planiranja razvoja i rasta tvrtke. Kroz cijelo vrijeme otkad sam na mjestu predsjednika uprave, zajedno s ostalim stručnjacima iz Janafa, provodili smo diversifikaciju poslovanja, širili se u nove segmente tržišta, ali i razrađivali scenarije ekonomskih šokova, kakav je donijela pandemija COVID-19, i našeg poslovanja u takvim scenarijima. Tako da smo krizu dočekali, ako tako možemo reći, spremni. Zadovoljan sam ovogodišnjim rezultatima, a još više činjenicom da se naše srednjoročne i dugoročne strategije pokazuju uspješnima, kaže Kovačević.


Janaf je, prema njegovim riječima, prije desetak godina bila relativno mala tvrtka koja se bavila uglavnom transportom nafte za potrebe domaćih rafinerija. U međuvremenu, posao je razgranat na skladištenje i trgovinu naftom, pri čemu Janaf surađuje s brojnim velikim imenima u svjetskom naftnom biznisu, kao što su BP, Vitol, Glencore, MOL, uz zadržavanje i širenje suradnje s Inom i Croduxom, domaćim kompanijama.


– Zahvaljujući ulasku u nove segmente poslovanja, nismo ovisili isključivo o transportu nafte, za kojom je potražnja pala, iako pad nije velik. Nismo imali značajniji pad ni prema Mađarskoj i Slovačkoj, ni prema NIS-u u Srbiji. Kroz skladištenje, blending, trgovinu i luku nadoknadili smo prihode. Pad cijena sirove nafte i naftnih derivata nama je išao u prilog, jer je rasla potražnja za skladišnim kapacitetima, što je logično, jer nitko ne želi prodavati kad je cijena najniža i potražnja najslabija. Velike naftne kompanije i trgovci naftom jednostavno su bili primorani skladištiti velike količine nafte, čekajući rast potražnje i cijena, a nama je to išlo u prilog. Normalno da smo podigli cijene skladištenja i drugih povezanih usluga, to je jednostavno zakon ponude i potražnje. Zbog toga kroz ovu krizu prolazimo vrlo dobro, kaže Kovačević.


Cijene nafte na svjetskim tržištima u zadnjih su nekoliko tjedana počele nešto značajnije rasti, a opadaju i nagomilane zalihe, no u Janafu ne strahuju od mogućih negativnih posljedica, jer većina ugovora koje su potpisali su dugoročni, i to po principu »puno za prazno«, što znači da komintenti plaćaju naknade za najam skladišnih kapaciteta i kad ih ne koriste.


– Ispregovarali smo vrlo dobre pozicije kada je bila velika potražnja za skladišnim kapacitetima. Osim toga, s rastom potražnje, rast će i transport. I u tom dijelu su zadnjih godina učinjeni veliki pomaci. Da se vratim na razdoblje prije desetak godina, tada je transport prema Mađarskoj i Slovačkoj bio nula, nije ga bilo. Već godinama transportiramo naftu prema mađarskim i slovačkim rafinerijama, a sada smo počeli i s transportom prema Češkoj i na te tri zemlje otpada više od trećine ukupnog prometa naftovodom. Osim toga, ušli smo i u posao trgovine naftom, na Adriatic spot tržištu, dijelom kroz iznajmljivanje kapaciteta drugim trgovcima, a dijelom smo se i sami uključili, a tu je i izvozna luka u Omišlju. Sve zajedno osigurava nam dobru poziciju na tržištu i stabilno poslovanje, kaže Kovačević.


Prošlogodišnja rekordna dobit Janafa nije u cijelosti zadržana, već je oko četvrtine, 74,6 milijuna kuna, isplaćeno dioničarima, najvećim dijelom u državni budžet. Država je vlasnik 78,51 posto dionica JANAF-a, ali kontrolira i dodatnih 5,36 posto dionica u vlasništvu HEP-a, te dijelom i još 11,8 posto vlasničkog udjela Ine koja je drugi suvlasnik po broju dionica. Kako su u vlasničkoj strukturi Janafa i mirovinski fondovi, i njima je isplaćena dividenda. Kovačević ističe kako bi bio sretniji da je čitava dobit zadržana i usmjerena u nove projekte i investicije.


Ugovaranje poslova


– Treba ipak biti realan i gledati širu sliku. Jasno je da su u ovakvim okolnostima sredstva potrebna i državi i ostalim dioničarima. Moramo pomoći državi, držeći se naputka Vlade da doprinesemo stabilnosti javnih financija, kao i ukupnom gospodarstvu, koji su u problemima zbog pandemije koronavirusa. Inače, što se tiče isplate dividende iz tvrtki u većinskom državnom vlasništvu, u ovoj, idućoj ili bilo kojoj drugoj godini, smatram da je dobit bolje zadržati i iskoristiti je za investicije u nove projekte. Na taj se način, kroz porezna i druga davanja, stvaranje i očuvanje radnih mjesta i novih poslova taj novac opet velikim dijelom vraća u državni proračun, a novim projektima se osiguravaju poslovi i prihodi za čitav niz drugih tvrtki i institucija, kaže Kovačević.


Unatoč isplaćenoj dividendi, Janaf, dodaje, neće usporiti niti odgađati niti jednu od započetih ili predviđenih investicija, s obzirom da su se i sve dosadašnje pokazale opravdanima. Kao primjer, Kovačević ističe ulaganja u izgradnju novih kapaciteta u Omišlju, gdje je prošle godine završena izgradnja i puštena su u pogon tri nova, velika spremnika za sirovu naftu, ukupnog kapaciteta 240 tisuća metara kubičnih, u što je, s pratećom infrastrukturom, uloženo više od 280 milijuna kuna, čime je ukupni skladišni kapacitet omišaljskog terminala povećan na 1,4 milijuna kubičnih metara.


– Novi tankovi u Omišlju pokazali su se punim pogotkom, jer je popunjenost kapaciteta terminala i s novim tankovima stopostotna. Ne možemo primiti ni litru nafte više. U ovoj godini planiramo završiti nova dva tanka u Sisku, kapaciteta 160 tisuća kubičnih metara koji su već rasprodani, kao i tank za derivate u Zagrebu koji ćemo dijelom koristiti za preraspodjelu postojećih kapaciteta, a dijelom za potrebe novog komintenta. Inače, moja je odluka i odluka ljudi iz investicijskog odjela u Janafu da ne idemo u ulaganje u nove kapacitete ako oni nisu već unaprijed zakupljeni ili ako nismo sto posto sigurni da će biti isplativi. Što se tiče budućih investicija, konstantno pripremamo projektnu dokumentaciju, a što će i kada ići u realizaciju, ovisit će o stanju na tržištu, odnosno o onome što sam već rekao – hoćemo li imati ugovoren zakup tih kapaciteta ili ne, kaže Kovačević.


Ugovaranju novih poslova doprinijet će, smatra, i članstvo Janafa u Međunarodnom udruženju naftnih transportera (IAOT), u koje je primljen prije nešto manje od godine dana. Riječ je o najvećem i najutjecajnijem udruženju tog tipa u svijetu, a punopravno članstvo u njemu, ističe Kovačević, nije samo stvar prestiža.


– To članstvo nam iznimno podiže rejting. Kad ste unutra, kao punopravni član, postajete važan faktor na karti naftnog poslovanja u svijetu, a time se potvrđuje i strateško usmjerenje Janafa prema međunarodnom tržištu i izvozu te će donijeti još bolje poslovne rezultate, kaže Kovačević.


Transformacija u naftnu kompaniju


Kovačević posebno ističe kako je strateško usmjerenje Janafa transformacija iz transportne tvrtke čiji je jedini posao transport sirove nafte uzduž naftovoda, u naftnu kompaniju, usmjerenu na logističke usluge i trgovinu sirovom naftom i derivatima. – Janaf je u zadnjih osam godina iz transportne kompanije prerastao u naftnu kompaniju, koja se bavi transportom, skladištenjem, blendingom i trgovinom te smo postali i važan faktor na međunarodnom tržištu. Nastojimo voditi tvrtku kao dobar gospodar. Ona je u većinskom vlasništvu države, ali vodimo je kao da je privatna, pokušavajući ostvariti najbolje moguće rezultate u bilo kojim okolnostima, što pokazuju i poslovni rezultati, investicije i rast dobiti kroz višegodišnje razdoblje, ističe.


Dvosmjerni tok između Siska i Rijeke


Zanimalo nas je jesu li Ina i Janaf krenuli u ozbiljne pregovore oko mogućnosti uspostave dvosmjernog protoka nafte između Siska i Rijeke, čime bi se omogućila prerada nafte s domaćih polja u jedinoj preostaloj domaćoj rafineriji.


Prije nekoliko mjeseci u javnost je procurio memorandum o suradnji Ine i Janafa, koji je rezultirao uspostavom dvosmjernog toka između sisačke rafinerije i Janafovog terminala u Sisku, čime je omogućena otprema domaće nafte u MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj. – O dvosmjernom toku između Siska i Rijeke razgovaramo već godinama s Inom. Taj će pravac ovisiti u prvom redu o daljnjem razvoju Ininih kapaciteta, ali i o Ininoj računici. Nama je svakako u interesu da krene dvosmjerni tok, jer kao i svaka tvrtka, želimo čim više raditi i zaraditi. Što se tiče memoranduma o suradnji, ne vidim ništa sporno u cijeloj priči. I Ina i Janaf imaju svoju poslovnu računicu. Ne znam po kojoj cijeni je Ina naftu prodala MOL-u, ali svakako mogu potvrditi da je Janaf na tom transportu dobro zaradio. Nadamo se da će tako biti i ubuduće, neovisno hoće li proračuni Ine pokazati da se tu naftu više isplati prerađivati u Rijeci ili prodati MOL-u. Ne želim sudjelovati u politikantskim pričama, naša je zadaća da radimo svoj posao i pružamo uslugu komintentima, a za poslovanje odgovaramo našim dioničarima. Ipak, moram reći samo to da je ideja o zabrani izvoza domaće nafte u Mađarsku, o čemu se u javnosti govorilo, apsurdna i u suprotnosti sa svim međunarodnim sporazumima, kao i poslovnom logikom. To bi bilo otprilike u rangu kao da Mađarima zabranimo vožnju hrvatskim autocestama. Nafta je roba kao i svaka druga, kupuje se i prodaje na tržištu, onako kako se najviše isplati, neovisno odakle dolazi, kaže Kovačević.