Prva HNL

Velika četvorka ove sezone podigla prvenstvo na višu razinu. Budućnost nudi sliku dodatne neizvjesnosti

Davor Petrović

NOVI DVOBOJ U SUBOTU - Josip Mišić i Marko Livaja/Foto PIXSELL

NOVI DVOBOJ U SUBOTU - Josip Mišić i Marko Livaja/Foto PIXSELL

Ova sezona donijela je prvu neizvjesnu utrku u tri desetljeća dugoj povijesti lige. Velika četvorka držala se zajedno na vrhu, uz međusobna preskakanja na ljestvici



ZAGREB Dinamo, Hajduk, Osijek i Rijeka jedina su četiri kluba koja nikada nisu ispadala iz elitnog nogometnog ranga u samostalnoj Hrvatskoj, te samim time zaslužuju naziv Velika četvorka. No, u zadnjih devet sezona, računajući i ovu, odnosno otkada egzistira sustav natjecanja kolokvijalno zvan Liga 10, na ljestvici nikada nisu bili raspoređeni unutar manjeg broja bodova na kraju prvenstva.


U ovom trenutku, kolo prije kraja HT Prve lige, razmak između novog prvaka Dinama i četvrtoplasirane Rijeke iznosi četrnaest bodova, što znači da u konačnici ne može biti veći od sedamnaest. Osim toga, u subotu na Rujevicu stiže Hrvatski dragovoljac, a na Maksimir Hajduk. To sugerira, barem na papiru, da bi konačni bodovni razmak između članova Velike četvorke mogao biti i manji od aktualnih sedamnaest.


Mišković


Pokretanje četverokružnog sustava natjecanja s deset klubova stiglo je u trenutku kada se Dinamo već profilirao u nedodirljivu silu hrvatskog nogometa, a poklopilo se s dolaskom Damira Miškovića na čelo tada posrnule Rijeke. Stoga nije ni čudno da su baš ta dva kluba bodovno, ali i trofejno najuspješnija u tom razdoblju. Dinamo je kroz Ligu 10 osvojio osam naslova prvaka, računajući i ovaj najnoviji, a Rijeka jedan, u sezoni 2016./17.




Hajduk je u prvih pet sezona takvog rasporeda snaga u tom sustavu natjecanja bio pretplaćen na treće mjesto, s time da niti jednom nije bio konkurentan za nešto više. Osijek je, pak, glavinjao kroz borbu za očuvanje prvoligaškog statusa sve do dolaska mađarskog milijardera Lörinca Meszarosa u Gradski vrt.


Zbog toga se kroz prve tri godine postojanja Lige deset bodovni okvir oko članova Velike četvorke nije spuštao ispod 51 boda. Rekord je pao u sezoni 2014./15. kada je Dinamo osvojio naslov prvaka s 88 bodova, a Osijek osmo mjesto s nevjerojatna 52 boda manje.


Meszarosev angažman u Osijeku vratio je uobičajeni raspored snaga pod okriljem HT Prve lige. Velika četvorka je kroz zadnjih šest godina, računajući i ovu, držala vrh ljestvice na kraju prvenstva. Iznimku predstavlja tek takozvana COVID-sezona 2019./20. u kojoj je Goran Tomić doveo Lokomotivu do senzacionalnog drugog mjesta i plasmana u kvalifikacije Lige prvaka. Nije tajna da mu je baš taj uspjeh ispisao pozivnicu za Rujevicu.


Kada je bodovna izjednačenost u pitanju, u sezonama nakon trijumfa Rijeke, Dinamo nije imao prave konkurencije. Doduše, pogled na ljestvice sugerira drukčije, ali činjenica je da su Modri u tom razdoblju sve dvojbe vezane uz naslov prvaka uglavnom otklanjali tijekom travnja, dok su u svibnju bilježili nešto skromnije rezultate, pružajući priliku igračima iz drugog plana, što je njihovim konkurentima davalo mogućnost peglanja bodovne kozmetike.


Zapravo, tek je ova sezona donijela prvu pravu neizvjesnu utrku u tri desetljeća dugoj povijesti HT Prve lige. Velika četvorka držala se zajedno na vrhu, uz učestala međusobna preskakanja na ljestvici. Rijeka je prva izgubila korak, zatim je posustao Osijek, a Hajduk je na kraju platio ceh vrlo lošem otvaranju prvenstva.


Sve skupa je podiglo interes za HT Prvu ligu iznad svih očekivanja, s time da budućnost, iz aktualne perspektive, nudi sliku dodatne neizvjesnosti. Realnost će se pokazati kroz idućih dvanaest mjeseci, no nitko ne može osporiti činjenicu da je Velika četvorka ove sezone podigla prvenstvo na višu razinu.