ZAGREB – Prema riječima Martina Boesena, liječnika reprezentacije Danske, Christian Eriksen doživio je srčani udar na travnjaku stadiona Parken u Kopenhagenu, na utakmici s Finskom, u prvom kolu skupine B.

– Prvo treba pogledati koja je geneza tog slučaja. Krenemo li od pretpostavke da je igrač prolazio kardiološke preglede barem jednom godišnje, to znači da nisu bile otkrivene neke od anomalija povezanih s genetikom. Ovakva stanja se događaju iznimno rijetko, a uvijek se dokaže da je stres okidač tih promjena, do kojih inače ne bi došlo u nekim normalnim uvjetima – objašnjava profesor doktor Dragan Primorac.

Budući da Christian Eriksen igra u Italiji, gdje se provode najopsežniji pregledi zdravstvenog stanja igrača, uz temeljite kardiološke preglede, njegov slučaj je još intrigantniji.

– Tu je moglo doći do hormonalnog disbalansa i povećanog lučenja adrenalina. Iz svog iskustva mogu reći da su takva stanja, do kojih dolazi zbog poremećaja ionskih kanala, vrlo često povezana s malignom aritmijom. To, između ostalog, može dovesti do gubitka svijesti jer srce ne radi pravilno i ne ispumpava krv, a u podlozi je bolest srčanog mišića. Ekstremni napori, koje pogotovo doživljavaju profesionalni sportaši, dovode do iznenadne srčane smrti, a vrlo rijetko se pokaže da se radilo o infarktu. Puno češće su u pitanju maligne aritmije, koje u podlozi mogu imati genetske poremećaje ionskih kanala srca – dodaje prof. dr. Primorac, koji je nedavno predstavio »Hrvatski model prevencije iznenadne srčane smrti u sportaša analizom ciljanih gena i pripadajućih mutacija povezanim sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti sportaša«.

Prema njegovim riječima, time se, uz standardnu kardiološku obradu, radi i analiza 294 ciljana gena i pripadajućih mutacija.

– Zbog toga smo cijeli naš model poslali UEFA-i i FIFA-i. Time se radi velika prevencija ovakvih stanja, koja se događaju pored svih specijalističkih pregleda. Genetska pretraga može biti ključna na putu do odgovora koje se ne može dobiti standardnim kardiološkim putem. Važno je taj model inkorporirati u profesionalne klubove, kako bi se u što ranijoj životnoj dobi znalo kakvo je stanje igrača. Tada bismo znali da je poduzeto sve što je moguće za prevenciju iznenadne srčane smrti na terenu – zaključuje prof. dr. Primorac.