Glazbenim autorima i nositeljima autorskih glazbenih prava za 2019. godinu isplaćeno je 110,6 milijuna kuna autorskih naknada – riječ je o rastu od 2,51 posto u odnosu na prethodnu godinu i rezultatu bogate ponude glazbenih i turističkih događanja koji, nažalost, ove godine ne možemo očekivati.

Domaća pjesma koja je njezinim autorima u 2019. donijela najveću zaradu, po službenim podacima HDS ZAMP-a, je »Voli me« u izvedbi Petra Graše. Za nju su autorski zaslužni Vjekoslava i Tonči Huljić. Slijedi »Rekao si« autora Ante Pecotića u izvedbi Nine Badrić, a »Ovaj grad« Mije Dimšić, autorskog trojca Dimšić, Bačić i Dimter na trećem je mjestu najemitiranijih i najkorištenijih. Slijede pjesme »U zagrljaju spašeni« (Nela i Marko), »U tebi« (Vanna), »Ako te pitaju« (Petar Grašo), »Ako voliš ovu ženu« (Željko Bebek, Oliver Dragojević), »Nama se nikud ne žuri« (Vatra feat. Massimo), »Čekam te« (Tony Cetinski) i »Vidi se izdaleka« (Damir Kedžo). Najuspješniji domaći autori u 2019. su, navedeni abecednim redom imena, ne po zaradi: Ante Pecotić, Branimir Mihaljević, Husein Hasanefendić, Miro Buljan, Miroslav Drljača Rus, Neno Belan, Predrag Martinjak, Tonči Huljić, Vjekoslava Huljić i Zlatan Stipišić Gibonni.

Inozemna imena

Što se tiče pjesama inozemnih autora, domaće radijske i televizijske postaje najviše su puštale suradnju Calvina Harrisa i Rag’n’Bone Mana, »Giant«. Slijede: »Nothing breaks like a heart« (Mark Ronson feat. Miley Cyrus), »Shallow« (Lady Gaga, Bradley Cooper), »Senorita« (Shawn Mendes, Camila Cabello), »Dancing with a stranger« (Sam Smith, Normani), »Sweet but psycho« (Ava Max), »I don’t care« (Ed Sheeran & Justin Bieber), »Promises« (Calvin Harris, Sam Smith), »Shape of you« (Ed Sheeran) i »SOS« (Avicii ft. Aloe Blacc).
Zahvaljujući velikim koncertima u pulskoj Areni, na vrh inozemnih autora s najvećom zaradom zasjeo je Dave Grohl (Foo Fighters), a slijede ga »zimzeleni« autori brojnih hitova kroz desetljeća: Bruce Springsteen, Calvin Harris, Ed Sheeran, Freddie Mercury, George Michael, Gordon Matthew Sumner (Sting), Mark Knopfler, Martin Karl Sandberg (Max Martin) i Steve Mac.

Tijekom prošle godine HDS ZAMP je zabilježio ukupan promet glazbenih licenci u vrijednosti od 141,3 milijuna kuna (2,69 posto više nego u prethodnoj godini).

Osim autorima, dio je raspoređen i na troškove poslovanja službe HDS-a te niz projekata socijalno-kulturne namjene. Hrvatsko društvo skladatelja izdvojilo je tako ukupno 6 milijuna kuna za vlastite i partnerske kulturne projekte te milijun kuna za nezavisne projekte putem natječaja.

Najveći udio u prodaji glazbenih licenci odnosi se na prava javnog priopćavanja (87,46 posto), ostatak se odnosi na prava mehaničke reprodukcije (3,2 posto), digitalna prava (2,22 posto) te prava iz inozemstva (7,11 posto).

Produktivni autori

Zahvaljujući recipročnim ugovorima s drugim društvima u svijetu, za korištenje repertoara članova HDS-a u prošloj godini najviši iznos ukupnih honorara poslala je Srbija koju slijede Slovenija, Velika Britanija, Bosna i Hercegovina te Mađarska. Stručna služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja evidentirala je korištenje 283.810 glazbenih djela koja su se u 2019. emitirala više od 16,7 milijuna puta. Za to je autorske naknade primilo 125.908 domaćih i stranih autora i nositelja prava.

I članovi Hrvatskog društva skladatelja sve su produktivniji pa su tako tijekom 2019. putem svojih online profila na webu ZAMP-a prijavili ukupno 8533 novih djela – u prosjeku 23 nove pjesme dnevno.

Glavni direktor HDS ZAMP-a, Nenad Marčec, istaknuo je važnost sustava kolektivne zaštite autorskih prava koji se, pogotovo tijekom aktualne krize, pokazao kao jedini siguran izvor prihoda za brojne kreativce.

– Nažalost, posljedice otkazivanja glazbenih događanja i zatvaranja hotelskih i ugostiteljskih objekata odrazit će se na naše buduće rezultate i prihode naših članova, pogotovo u drugoj polovici 2020. Služba je to prepoznala na vrijeme, u pripremi je poseban fond pomoći za to razdoblje, kao i aktivnosti kojima bi se bolje monetizirao online sadržaj i tako preusmjerilo iznose na one koji su prave pozornice zamijenili virtualnim, zaključio je Marčec.