Svjetski festival

Svi ovi sjajni kratkometražni filmovi sudjeluju u velikom natjecanju Animafesta 2020

Portal Novi list

Foto Screenshot Animafest

Foto Screenshot Animafest

Među odabranima koji se natječu za Grand Prix i oskarovsku kvalifikaciju mnoštvo je zvjezdanih imena različitih generacija



Za najprestižniji natjecateljski program 30. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2020. selekcijska komisija u sastavu Daniel ŠuljićIva Kraljević i Božidar Trkulja između 861 prijavljenog filma izabrala je 40 radova iz 27 svjetskih zemalja. Uz titane animacije, Kanadu, Francusku, SAD, Japan, Južnu Koreju, Poljsku, Mađarsku ili Češku, selektore su obradovali i radovi iz zemalja koje se nešto rjeđe pojavljuju na globalnoj karti animiranog filma, poput Kolumbije ili Grčke.


Među odabranima koji se natječu za Grand Prix i oskarovsku kvalifikaciju mnoštvo je zvjezdanih imena različitih generacija, poput Andreasa Hykadea (Altötting) i Piotra Dumałe (Posljednja večera), Theodorea Usheva (Fizika tuge) i Atsushija Wade (Moja tjelovježba). Prisutna je žanrovska, tematska i motivska raznolikost koja obuhvaća obiteljske i partnerske odnose, ekologiju, videoigre, vjeru, tjelesnost, humor, ovisnost, distopije, medije u eksperimentalnom filmu i animirani dokumentarizam na teme migracija, psihopatologije i osobne povijesti.


Obilježje ovogodišnjeg Velikog natjecanja svakako je i pluralizam tehnika, s različitim varijantama stop-animacije (među kojima su naročito upečatljive glinamacije u Običnom tipu Shoko Hare i Portretu Suzanne Izabele Plucinske te upotreba crne žice u Sponama Dine Velikovskaje), crno-bijelim crtežima (kineska Šestica Xu Ana i Xi Chena te The Closing Door Lucije Mrzljak) i raskošnim slikama koje prizivaju likovne tradicije u rasponu od enkaustike (Fizika tuge), preko avangardnog geometrizma, grafizma i razigranih boja Kandinskog (Genius loci, Adrien Mérigeau), do kiparstva, drvoreza i renesanse (Posljednja večera).




Dakako, tu su i spektakularni vizuali nastali uz pomoć računala, poput onih u Operi Ericka Oha, Nasilnoj jednakosti Antonisa Doussiasa, Blještavim svjetlima Charbyja Ibrahima i Kako nestati grupe austrijskih autora. U zanatsko i likovno umijeće ovih radova posjetitelji Animafesta moći će se uvjeriti i na izložbi Behind the Scenes 2 u prostorima ULUPUH-a (Ilica 13).



Vizualno spektakularni filmovi, koji se bez obzira na osobne afinitete prema animacijskim tehnikama nikako ne bi smjeli propustiti tako su Fizika tugeGenius lociŽivot izmiče Shunsakua Hayashija, Opera i Blještava svjetla, a njima treba pridodati i izrazom nešto sustegnutije, ali snažne i relevantne filmove Hykadea i Dumałe.


U svome najnovijem filmu, pobjedniku Annecyja Fizika tuge, Theodore Ushev scenaristički se vraća prozi bugarskog pisca Georgija Gospodinova, no usprkos tome riječ je o najosobnijem filmu ovog omiljenog Animafestova gosta u kojemu reminiscira i o vlastitim sjećanjima uz fantastičnu upotrebu enkaustike, drevne tehnike slikanja voskom kojom je tijekom osam godina načinio više od 15 000 slika.


Ushev u ovome, istovremeno epskom i intimnom filmu obujmljuje osobne povijesti i prostranstva kroz polifoniju uspomena prošaranu brojnim poetskim motivima. Glas u filmu posudio je i Donald Sutherland, dok je većinu naracije posredovao njegov sin Rossif.


I Andreas Hykade, kojega šira javnost prepoznaje kao autora spotova Gigija D’Agostina, također se u Altöttingu bavi osobnom poviješću.


Naslovivši ga imenom marijanskog svetišta i svoga rodnog bavarskog grada, Hykade donosi intimnu priču o vjeri i njezinu gubitku, strasti i smrti, sazrijevanju i gubitku iluzija, dok u tehničkom smislu spaja najbolje karakteristike oba pola prethodnog stvaralaštva, onoga jednostavnih likova glatkih pokreta često svedenih na jednu liniju i onoga vizualno raskošnijih djela, u sintezu dostojnu velikana.


Altötting je bezvremenski film o izgubljenoj nevinosti kojemu je svoj doprinos tijekom pet godina dugog procesa rada u vidu tehnike gravure dala i zvijezda portugalske animacije Regina Pessoa.



Posljednja večera Piotra Dumałe suvremeni je, pak, pogled na slavnu biblijsku priču i ikoničku sliku iz oka jednog od svevremenskih klasika među Animafestovim pobjednicima (Franz Kafka). Dumału mnogi smatraju “kiparom” među animatorima zbog tehnike gipsanih ploča (graviranja gipsa), starinske preciznosti i jasne inspiracije iz smjera visoke kulture, ali njegovi se filmovi često bave vrlo suvremenim ljudskim stanjem.


Posljednja večera tako crno-bijelom pojavnošću i središnjim motivom pomalo podsjeća na Gustavea Doréa (uz, razumljivo, Da Vincija), ali Krista i učenike smješta u jureći vlak.


Naposljetku, posebno veseli i ulazak četiri hrvatska filma u ovo „svjetsko prvenstvo“ animiranog filma. Iz produkcije Kreativnog sindikata dolazi nam Arka Natka Stipaničeva – začudna i osuvremenjena varijanta biblijske priče smještena na prekooceanskom kruzeru kao aktualnoj distopijskoj alegoriji kasnokapitalističkog društva u kojoj civilizacija polazi na posljednje putovanje u noć „dok orkestar i dalje svira“.


Duhoviti i pomalo nadrealistički motivi obilježavaju iznimno preciznu dramaturgiju i vještu režiju ovog meditativnog filma apsurdne atmosfere, originalnih likova te suptilnog crnog humora slijedom kojega Jurica Pavičić Stipaničeva uspoređuje s Rubenom Östlundom.


Pored Velikog natjecanja kratkometražnog filma Animafesta 2020 Arka je uvrštena i u natjecateljski program najvećeg svjetskog festivala animacije u Annecyju. Stipaničev je na Arci, svojem prvom profesionalnom filmu, radio tri godine, pritom se samousavršavajući u finesama 3D animacije.



 


Hrvatsko-srpska koprodukcija Umorstvo u katedrali Matije Pisačića i Tvrtka Rašpolića naslanja se, pak, na queer detektivsku zbirku Mime Simić (uz scenaristički doprinos Jasne Žmak) koja je i sama persiflaža priče „Pustolovine Glorije Scott“ iz serijala o Sherlocku Holmesu. Zbirka i film naslovnu junakinju pretvaraju u šašavog ženskog Sherlocka podivljale dedukcije koji ljubuje s „Watsonom“ po imenu Mary.


Iako je priča smještena u London na prijelazu stoljeća, film iz produkcije Kinematograf na parodijski se, humoran i prštavo referencijalan način bavi mnogim ključnim temama današnjice – rodnim pitanjima, (de)konstrukcijama identiteta, sustavima kontrole (politika, religija, mediji), ulogom popularne kulture u (re)produkciji stereotipa i dr.


Izrazito atmosferične ambijentacije (za koju najveće zasluge nose pozadine beogradskog ilustratora Bobana Savića GETO-a), s mnogo visokokulturnih i popkulturnih naklona koji se smjenjuju vrtoglavom brzinom, Umorstvo u katedrali također je svojom duhovitom kritikom društva u stereotipnom krimi-ruhu zaslužilo mjesto u službenom programu Annecyja, a moglo bi se uskoro razviti i u animiranu seriju.


Matija Pisačić je afirmirani autor animiranih filmova i stripova koji se u novi val hrvatske animacije ugradio prije svega hvaljenim filmom Čoban, dok Tvrtko Rašpolić, pisac, televizijski redatelj i autor dokumentarnih i eksperimentalnih filmova 2020. debitira na Animafestu.


Autorica najboljeg hrvatskog filma proteklog Animafesta Lucija Mrzljak ove se godine seli u najprestižniji “rang natjecanja” glazbenim videospotom The Closing Door za istoimenu pjesmu irskog kantautora, oskarovca i dobitnika Grammyja Glena Hansarda.


Nakon što se u Prikazu izvrsnosti u četiri čina pokazala kao odlična učenica bračnog para Pärn i preostale tradicije estonske animacije uz koju je profesionalno vezana, Mrzljak se u The Closing Door djelomično vraća ranije demonstriranom (diplomski film Kut iz 2016) umijeću vladanja geometrijskim i figuralnim minimalizmom sa sjajnim osjećajem za liniju.


The Closing Door nas vodi na putovanje ispunjeno asocijacijama i ostvareno 2D kompjutorskom animacijom koja priziva tehniku tuša. Iznimno fluidne animacije, The Closing Door je rezultat Lucijine slobodne interpretacije teksta pjesme u kojoj je zajedno s autorom pronašla i ekološki podtekst.


U Velikom natjecanju Animafesta 2020 nastavlja se i queer filmska serija estonsko-hrvatske autorice Chintis Lundgren, ovoga puta s fokusom na pustolovine seksi vuka Toomasa koji je svojedobno ljubovao i s nagrađivanim Manivaldom.


No i sam Toomas ispod doline divljih vukova vidio je svijeta – prikazan je u Annecyju 2019, nagrađen na nizu festivala i prepoznat od publike koja cijeni ovu humorno-metaforičku modernu basnu o seksualnom oslobađanju i obiteljskim odnosima započetu 2015.



30. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2020. održava se od 28. rujna do 3. listopada u Kinu SC, Teatru &TD i Kinoteci te na brojnim drugim gradskim lokacijama.


Filmski program čini više od 300 filmova, a uz prestižna natjecanja tu su i panoramski program, fokus na kinematografiju Mađarske, s posebnim osvrtom na redateljice nove generacije, program Majstori animacije s retrospektivama Georgesa SchwizgebelaPavla Štaltera i hrvatskih klasika iz 1972., proslava 60. godišnjice ASIFA-e i festivala u Annecyju, s izborom nagrađenih filmova iz njegove bogate povijesti te „ponoćnim“ programom WTF koji promiče različitost, Animafest PRO sa znanstvenim skupom Animafest Scanner VII i masterclassovima, trostruki izložbeni program te bogat program za djecu i mlade, kao i Animafest u Vašem kvartu.


Zbog epidemioloških mjera i zaštite mlade publike, Animafest ove godine osigurava online praćenje Natjecanja filmova za djecu u školama i vrtićima.