HRT je predstavio jedinstveni audiovizualni projekt »Topografije mogućeg«, novu suradnju naše državne televizije sa suvremenim hrvatskim umjetnicima koji su, posebno za Treći program, stvorili dvadeset i jedan jednominutni film te deset kratkih animacija različitih estetika i tehnika koji, na svojstven način, ocrtavaju presjek nove medijske umjetnosti u Hrvatskoj.

Projekt je predstavljen u Muzeju suvremene umjetnosti, u dvorani Gorgona, a projekciji su prisustvovali mnogi umjetnici, medijski djelatnici i ljubitelji audiovizalnih umjetnosti.

Radovi predstavljaju svojevrsne intervencije u program i pomiču granice percepcije. Izvedeni su u različitim tehnikama, originalnih autorskih estetika i rukopisa, a među njihovim autorima su neka od najznačajnijih imena današnje medijske scene, i to ne samo domaće.

I filmovi i animacije oslanjaju se i poigravaju višeslojnim kontekstom što ga HRT, kao medij, omogućuje, a to je, prije svega, tradicija koju ta kuća baštini još od pionira naše videoumjetnosti (Galeta, Iveković, Martinis, Trbuljak, Deković), preko EXAT-a, Gorgone, Novih tendencija, Zagrebačke škole animiranog filma, Muzičkog bijenala, konceptualne umjetnosti sedamdesetih, GEFF-a, hrvatske filmske avangarde pa do suvremenih umjetničkih praksi i filmskih umjetnika, animatora i eksperimentatora od kojih mnogi danas imaju velik ugled i izvan Europe.

Originalni radovi

»Ono što mi se čini važno naglasiti jest upravo činjenica da javni servis iznova, kao već nekoliko puta do sada, poziva na kritički dijalog neke od najvećih imena domaće medijske scene.

Umjetnici tako stvaraju originalne radove kojima na autentičan način promišljaju ne samo današnje vrijeme već i samu prirodu televizijskog medija potičući time gledatelje upravo na neko novo, drukčije gledanje«, izjavila je urednica Trećeg Vlatka Kolarović.

Malo se u kojem mediju danas tako precizno ocrtava odnos tehnologije, umjetnosti i društva kao što je to u fuziji filma, videa i digitalne umjetnost.

No za razliku od banalnosti prolaznoga, vidljivim u kratkotrajnim isječcima svakodnevice na zaslonima naših pametnih telefona, HRT stvara posve novu i neočekivanu umjetničku kolekciju čiji su galerijski zidovi upravi naši ekrani, podsjetnici na moć slike i moć kreacije.

Selektor je bio režiser i medijski umjetnik Vladislav Knežević koji je istaknuo da je intencija bila pokušati ukazati ne samo na topografije moguće kao neke mogućnosti koje otvaraju mediji, odnosno mogućnosti stvaranja začudnih i zanimljivih djela, već i ukazati na mogućnost koju bi se trebalo iskoristiti, uz dobru volju, u smislu perspektive.

Kreativni laboratorij

»Treći program bi, dobrim dijelom, mogao biti jedna vrsta kreativnog laboratorija u kojem bi umjetnici sudjelovali i to na način da realiziraju i veće cjeline programa i radova.

Ovaj naš, mali doprinos, samo je pokazatelj tog velikog potencijala koji audiovizualno izražavanje posjeduje«, naglasio je.

Ispred respektabilne umjetničke družine govorio je Marko Tadić. »Nadam se da je ovo početak mog suživota s televizijom.

Razmišljajući o televiziji, o neprestanom tijeku informacija, slika i kanala, zbilja je fascinantno i uvijek interesantno kada isplivaju ovakvi biseri. Uvijek ima prostora za puno veće eksperimente«, zaključio je.

Autori

Autori jednominutnih filmova su Marko Tadić, Ana Hušman, Dalibor Barić, Miro Manojlović, Hrvoslava Brkušić, Marko Meštrović, Renata Poljak, Damir Gamulin, Tomislav Šoban, Dalija Dozet, Vitar Drinković, Matija Debeljuh, Boris Poljak, Simon Bogojević Narath, Davor Savicenti, Antonija Begušić, Mario Mu, Tea Stražičić, Sunčana Brkulj te Kneževic/Goreta; dok su autori animacija Bruno Razum, Božidar Trkulja, Natko Stipaničev, Martina Meštrović, Jelena Oroz, David Lovrić, Ivana Bošnjak/Thomas Johnson Volda, Dea Jagić, Lucija Bužančić i Marko Dješka.