KADROVSKI PROBLEM

Zavod za javno zdravstvo PGŽ-a traži petnaest mladih liječnika. Najveći deficit je s – epidemiolozima

Barbara Čalušić

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Otvorena su mjesta za 4 specijalizacije iz epidemiologije, 5 iz školske medicine, 2 specijalizacije iz javnozdravstvene medicine, 3 specijalizacije kliničke mikrobiologije s parazitologijom te 1 iz psihijatrije.



RIJEKA – Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je natječaj za 15 specijalizacija iz epidemiologije, školske medicine, javnog zdravstva, kliničke mikrobiologije i psihijatrije. Otvorena su mjesta za četiri specijalizacije iz epidemiologije, pet specijalizacija iz školske medicine, dvije specijalizacije iz javnozdravstvene medicine, tri specijalizacije kliničke mikrobiologije s parazitologijom te jedna specijalizacija iz psihijatrije.


Glavni županijski epidemiolog iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Dobrica Rončević vjeruje da će interes mladih liječnika koji će poslati svoju prijavu na natječaj za 15 specijalizacija biti dobar te da će njihovim zapošljavanjem Zavod barem djelomično riješiti svoje kadrovske probleme koje je dodatno produbila pandemija koronavirusa.


Povećane potrebe


– Naš velik problem je što trenutačno traje cijepljenje protiv koronavirusa i ta će kampanja sigurno trajati još neko vrijeme, a kapaciteti našeg redovnog sustava nisu dimenzionirani za pandemiju. Četvrti val epidemije još će trajati, ali će i proći, bolnica se pritom puni i prazni, no mi se kao Zavod nećemo tako brzo vratiti na staro. Ove specijalizacije odobrilo je Ministarstva zdravstva i predviđene su našim planom. S ovom, relativno velikom, brojkom specijalizacija već godinama imamo predviđeno zapošljavanje koje je odobrilo resorno ministarstvo.




Dakle, ovdje se ne radi o izvanrednom zapošljavanju, no doći će do kadrovskog deficita koji očekujemo i zbog odlazaka dijela zaposlenika u mirovinu, a koji je uostalom karakterističan za cijeli zdravstveni sustav. Zbog epidemioloških obrada koje provode gotovo svakodnevno svi naši stručni profili, a ne samo epidemiolozi i školska medicina, naše je opterećenje barem dvostruko veće nego što je bilo prije pandemije. Dio smo uspjeli pokriti radom na određeno ili angažiranjem studenata, no to je još uvijek nedovoljno da bismo se mogli nositi s povećanim potrebama, napominje Rončević.


Deficit epidemiologa

Upravo je s pandemijom COVID-19 postalo jasno da u Hrvatskoj nedostaje epidemiologa, kojih u našoj zemlji radi tek nešto više od stotinu. Dobrica Rončević smatra da bi se povećanom mogućnosti zapošljavanja ove struke povećao i interes mladih liječnika za ovom specijalizacijom.
– U Hrvatskoj su epidemiolozi uglavnom zaposleni u zavodima za javno zdravstvo, Hrvatskoj vojsci i većim bolničkim ustanovama. Kada bi se povećale mogućnosti zapošljavanja, a mislim da bi mnoge veće zdravstvene ustanove mogle osigurati epidemiologa u službama za sprječavanje bolničkih infekcija, taj bi se kadar mogao bolje iskoristiti i interes mladih liječnika bi bio veći, zaključuje Rončević.

Zavod je i dosad imao problema s nedostatkom stručnog kadra kad je riječ o samom ustroju ustanove, no trenutno kadar nedostaje zbog povećanih potreba uslijed epidemije COVID-19 pa Rončević računa da će s novim specijalizacijama ustanova uspjeti zadovoljiti potrebe koje su primjerene njezinom opsegu posla, a pritom su i u skladu s mrežom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na pitanje kakav je interes mladih liječnika za specijalizacije poput epidemiologije, javnog zdravstva, kliničke mikrobiologije i školske medicine te koliko je pandemija koronavirusa povećala interes prema ovim specijalizacijama, Rončević podsjeća da je u Hrvatskoj interes mladih liječnika za zapošljavanjima u javnom sustavu već godinama u padu.


Pad interesa


– I inače je zdravstvo sustav u kojem u Hrvatskoj nedostaje kadra, a interes za zapošljavanjem godinama je u padu. Tu su i odlasci liječnika u inozemstvo, no kadrove u zdravstvu definiraju i financijske mogućnosti društva. One koliko god da su sada usmjerene u zdravstvo, dovoljne su samo za održavanje sustava koje smo i prije pandemije mogli pružiti našem stanovništvu.


Inače, u samoj mreži javnog sustava zdravstva bilježi se pad interesa za naše specijalnosti, no to se nije odrazilo na PGŽ koji je imao mogućnost popunjavanja radnih mjesta kad god smo raspisali natječaj, a to očekujemo i sada jer je interes za javno zdravstvo i populacijsku medicinu porastao u pandemiji. Pandemija je pokazala nasušnu potrebu za kurativnom medicinom, ali njezinim dijelom koji se odnosi na preventivu. Tu je i zdravstvena ekologija kao jedna od subspecijalnosti, koja je jedna od glavnih djelatnosti Zavoda i za kojom interes također raste.