Palača šećera

U Rijeci otvorena izložba “Jedan laboratorij za četiri države” u povodu 120. godišnjice djelovanja NZJZ-a

Davor Mandić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Izložba predstavlja sačuvani laboratorijski materijal i stručne priručnike od najranijih razdoblja do sedamdesetih godina prošlog stoljeća te u malom prati povijest Zavoda



RIJEKA Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, mjesto kojemu ove godine neželjeno gravitiraju brojni Riječani, obilježava 120. godišnjicu kontinuiranog postojanja, a da bi ta visoka obljetnica dostojno bila proslavljena, organizirana je izložba »Jedan laboratorij za četiri države«.


Izložba, koja predstavlja sačuvani laboratorijski materijal i stručne priručnike od najranijih razdoblja do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, otvorena je u Muzeju grada Rijeke, koji će je potom i udomiti te je po potrebi moći pokazivati.


A izložba u malom prati dugu povijest Zavoda, koju je pred novinarima i uzvanicima na otvorenju predstavila autorica izložbe Ana Alebić-Juretić, nakon što su o izložbi govorila dva ravnatelja, onaj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović i onaj Zavoda Vladimir Mićović, te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo PGŽ-a Đulija Malatestinić.




 


 



Povijesni pregled


Alebić-Juretić podsjetila je na početke Zavoda 1900. godine, kada je stavljena u funkciju Mađarska kraljevska eksperimentalna stanica u Rijeci. Godine 1924. Rijeka je, kako je znano, pripojena Kraljevini Italiji, dok je teritorij Sušaka pripao Kraljevini Jugoslaviji. Stanica za kemijska ispitivanja nastavila je raditi. Od 1927. laboratorij radi kao Kemijski odjel provincijskog laboratorija za higijenu i profilaksu, kojem se od 1933. pridružio i Mikrobiološki odjel. U takvoj je organizaciji djelovao do kraja Drugog svjetskog rata.


Zbog novouspostavljene granice na Fiumari, kako je podsjetila Alebić-Juretić, Sušak je ostao bez zdravstvene zaštite, pa je 1926. osnovan Dom zdravlja. U sklopu Doma zdravlja 1933. godine osnovan je kemijski laboratorij s primarnom svrhom analize vode iz cisterni koje su koristili stanovnici prigrada i okolnih naselja.
Talijanskom okupacijom 1941. dio Doma zdravlja, a i kemijski laboratorij, seli se u Crikvenicu, dok drugi ostaje na Sušaku, ali prestaje raditi 1942. godine. Nakon rata Dom zdravlja se vraća na Sušak i nastavlja svoje djelovanje, dok je djelatnost riječkog laboratorija smanjena, jer je dio ljudi napustio grad.
Nakon toga formirale su se Sanitarne epidemiološke službe Rijeke i Sušaka, da bi se sljedeća reorganizacija dogodila 1950., kad je sjedinjenjem obiju institucija nastao Higijenski zavod u Rijeci. Sušački dio bavio se uglavnom kemijskom analizom pitke vode, a riječki uglavnom analizom namirnica. Oba su laboratorija 1960. uključena u Zavod za zaštitu zdravlja.
Jedinice preventivne medicine Zavoda za zaštitu zdravlja preseljene su 1972. godine u novu zgradu na sadašnjoj adresi u Krešimirovoj 52a, da bi se Zavod 1982. podijelio u tri neovisne institucije, od kojih je jedna današnji Zavod za javno zdravstvo, koji je 1993. postao regionalna ustanova.


Foto galerija: Izložba u povodu 120 godina NZJZ-a Foto: Marko Gracin


Kruna obljetnice


Ravnatelj Zavoda Vladimir Mićović u svom je obraćanju izrazio ponos na 120 godina postojanja te činjenicu opstajanja u više država, što izražava i multikulturalnost ovih prostora.
– Ova izložba kruna je našeg obilježavanja ove značajne obljetnice i bez obzira na koronakrizno vrijeme, mislili smo da je pravo vrijeme da izvučemo ovu zbirku. Ovo je trenutak da Zavod, koji je svojevrsni miljokaz svih tih država koje su tu bile, kaže svoje – rekao je Mićović, zahvalivši autorici izložbe na trudu i zalaganju oko toga projekta, koji je na vidjelo izvukao kulturno i industrijsko blago koje njima u Zavodu pomaže da bi ustrajali u svojoj misiji.
Domaćin Dubrović izrazio je pak zadovoljstvo činjenicom da mjesec dana od otvaranja velebne Palače šećera kao nove zgrade Muzeja grada Rijeke imaju ovu izložbu.
– Prvi put imali smo prilike vidjeti ovu građu kad smo radili izložbu o Mornaričkoj akademiji i tada smo već surađivali s profesoricom Alebić-Juretić, koja je predložila da dio te građe bude izložen. Od tada postoji i želja da se ovakvo što realizira, što je konačno prije godinu dana i učinjeno, kada smo potpisali ugovor o donaciji – rekao je Dubrović, zaključivši da će biti još puno prilika za izlaganje kolekcije, budući da je ona opće i javno dobro.
Županijska pročelnica Malatestinić napomenula je da otvorena izložba svjedoči začetku i povijesti rada Zavoda, koji je jedan od vodećih u Hrvatskoj, ne samo zbog svoje duge povijesti, nego i zbog ljudi koji u njemu rade.
Izložba ostaje otvorena u Muzeju grada Rijeke do 15. siječnja 2021. godine.