VIZIJA

Sveučilište u Rijeci donijelo strategiju za sljedeće četiri godine, evo detalja

Ingrid Šestan Kučić

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Internacionalizacija ključan okvir razumijevanja dokumenta jer se nijedan od naših ciljeva ne može ostvariti u izolaciji od europskih i svjetskih događanja, kaže rektorica Prijić-Samaržija



RIJEKA – »Europsko sveučilište budućnosti« naziv je nove strategije Sveučilišta u Rijeci za iduće četverogodišnje razdoblje, a sam naziv dokumenta naglašava ključne odrednice Sveučilišta. To su usmjerenost kompetencijama i vještinama budućnosti te snažniju pripadnost kriterijima i vrijednostima europskog prostora istraživanja i visokog obrazovanja. Vizija Sveučilišta, kaže rektorica prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, sadržana je upravo u toj rečenici i odnosi se na namjeru Sveučilišta da se čvrsto pozicionira kao dio utjecajnih mreža europskih sveučilišta koje se upravo stvaraju.


Artikulirana misija


– Općenito, nova je Strategija daleko kraća i daleko više fokusirana na manji broj konkretnih ciljeva. Kako bi Strategija svima bila pristupačna, jasna i motivirajuća, nastojali smo se koristiti i manjim birokratskim diskursom od uobičajenih strategija javnih institucija. I naša je misija artikulirana vrlo angažirano, govori o nama, kako se vidimo i kako razumijemo naše zadaće, kaže rektorica.
Dodajući kako se strateško planiranje na riječkom Sveučilištu provodi od 2007. godine ističe i da su bivši rektor Daniel Rukavina i kasnije Pero Lučin bili među prvima u Hrvatskoj koji su promicali takav oblik upravljanja, praćenja i usmjeravanja razvoja Sveučilišta.


– Nakon dvaju sedmogodišnjih strateških razdoblja Senat je Sveučilišta u Rijeci donio novu Strategiju koja se odnosi na petogodišnje razdoblje od 2021. do 2025. Naime, bili smo stava da su promjene u našem svijetu znanosti i visokog obrazovanja sve brže te da je vrlo izgledno da će se sveučilišta za pet godina već radikalno izmijeniti, pa je vjerojatno da će naši ciljevi, koje si sada zadamo, biti zastarjeli. Ovaj je pristup, dakako, za nas zahtjevniji, jer ćemo se u kraćim vremenskim razdobljima morati preusmjeravati, no ključan je za držanje koraka s europskim i svjetskim trendovima u visokom obrazovanju i znanosti.


Četiri projekta na Kampusu



Posebna pažnja u Strategiji je posvećena daljnjem poticanju integrativnih procesa kako na samom Sveučilištu radi povećavanja sinergijske snage i prepoznatljivosti, tako i udruživanjem s drugim institucijama.
– Integrativni procesi vodeći su trend u Europi koja nastoji biti konkurentna u brzo mijenjajućem svijetu disruptivnih inovacija i tehnologija, a to nastoji ostvariti mobiliziranjem svih svojih resursa i integracijom svih svojih potencijala. Budući da čak ni sami istraživački resursi nisu dovoljni, potiče se suradnja sveučilišta s poslovnim sektorom, javnim institucijama i civilnim društvom. Najveći je projekt Europske komisije upravo Inicijativa europskih sveučilišta, koja teži integrirati i povezati sveučilišta u Europi te njihove gradove i regije. Svoje smo planove stoga uskladili s tim, za nas osobito važnim trendom. Upravo zato i sva planirana infrastruktura ima integrativni predznak i povezuje različite sastavnice, a radi se o četirima projektima na Kampusu: Inovacijskoj Areni, Centru za translacijsku medicinu, Riječki institut za tjelesnu aktivnost, sportsku medicinu i zdravlje te novom Paviljonu studentskog smještaja, najavljuje rektorica.

Ta je Strategija rezultat jednogodišnjeg rada te intenzivne participacije i deliberacije svih relevantnih sveučilišnih tijela, ali i svih članova Sveučilišta koji su bili aktivno uključeni. Ključnu i iznimno aktivnu ulogu imao je Savjet Sveučilišta, kojime predsjedava Mladen Pejković iz Atlantic Grupe. Novina Strategije jest i to što sadrži i kvantitativnu i kvalitativnu metriku kako bismo naglasili da razvoj ne vidimo samo u mjerljivim pokazateljima, nego da poštujemo i uvažavamo bogatstvo i različitost postignuća koji se ne mogu pretvoriti u brojeve. Sveučilišta su jedinstvene institucije, a znanstvenike i umjetnike ne smije se promatrati kroz normative radova ili projekata. Posve smo svjesni svoje odgovornosti prema društvu i činjenice da kontinuirano usavršavanje i izvrsnost moraju biti naše temeljne vrijednosti.


Međutim, u europskom se prostoru već dugo razgovara o deficitima kvantitativne metrike i šteti koju je nanijela sustavu urušavanjem akademskog etosa i smanjenje kvalitete istraživačkih rezultata. Stoga, osim 20 konkretnih ciljeva i pripadnih jasno mjerljivih indikatora usklađenih s kriterijima svjetskih sustava rangiranja sveučilišta, uvodimo i 20 kvalitativnih ciljeva kojima smo naznačili smjerove razvoja u cijelosti usklađene s relevantnim europskim dokumentima. Kvalitativni i kvantitativno mjerljivi ciljevi komplementarni su i omogućuju prepoznavanje različitih oblika doprinosa članova akademske zajednice, objašnjava prof. dr. Prijić Samažija.


Četiri područja


Četiri su područja unutar kojih je Sveučilište definiralo ciljeve, a prvo je vezano za obrazovanje i naglašava koncept otvorenog obrazovanja. Ono je personalizirano i inovativno te prilagođeno novim generacijama umreženih i digitalno visoko kompetentnih studenata. Sveučilište ostaje suštinski orijentirano na svoje studente koji su sukreatori procesa, ali i na posebnu brigu za osiguravanje jednakih šansi svima za ulazak u sustav obrazovanja i uspješno studiranje.


– Drugo, u istraživanju je naš smjer otvorena znanost koja istraživačku infrastrukturu i ljudske resurse osigurava otvorenim interdisciplinarnim i internacionalnim kolaboracijama. Treće, posebnu pozornost posvećujemo konceptu istraživanja i razvoja, odnosno transferu znanja i suradnji s tvrtkama i institucijama u zajednici radi većeg regionalnog utjecaja na kvalitetu života i razvoj poslovnog okruženja. Cilj nam je stvarati nove inovacijske ekosustave koji povezuju Sveučilište i tvrtke poput Jadran Galenskog Laboratorija, Sveučilište i javne sustave poput Kliničkog bolničkog centra u Rijeci, ali i Sveučilište i civilno društvo u čitavoj raznolikosti njihova djelovanja. U području angažmana Sveučilišta u zajednici, ništa manje važna nije naša lokalna misija i transformacija sveučilišta u aktivnog dionika očuvanja i razvoja demokratskih vrijednosti i ljudskih prava.


Četvrto je područje internacionalizacija ili proširivanje obzora. Vrijedi istaknuti da je internacionalizacija ključan okvir razumijevanja dokumenta jer se nijedan od naših ciljeva ne može ostvariti u izolaciji od europskih i svjetskih događanja. Kao članovi uglednih mreža sveučilišta YUFE i YERUN, ali i kao nositelji priznanja Europske komisije HR-excellence iz research, koja nas potiče na politike kruženja istraživača, već intenzivno stvaramo zajednički internacionalni prostor rada studenata, istraživača i administracije. Započela je i nova faza internacionalizacije koja se ne svodi samo na fizičku mobilnost i stjecanje iskustava na drugim sveučilištima, nego se stvaraju integrirani internacionalni kampusi koji uključuju i neakademske institucije. Naša je Strategija skrojena kako bismo lakše i učinkovitije upravljali ovom radikalnom transformacijom sveučilišta, kaže rektorica.


Ciljane vrijednosti


Ujedno dodaje i da Strategija nije samo popis ciljeva i želja jer su se tijekom izrade usmjerili na definiranje ciljanih vrijednosti na koncu petogodišnjeg razdoblja.


– Svaka je sastavnica sama odredila svoje ciljane vrijednosti. Na godišnjoj ćemo razini pratiti napredovanje svake sastavnice te trendove na razini Sveučilišta. Temeljna ideja nije rivalitet između sastavnica i natjecanje, nego najveći mogući rast unutar njihovih specifičnih mogućnosti i okolnosti. Naša je Strategija moderna i time što napušta upravljanje putem pritiska i poticanja konkurencije. Umjesto toga, orijentirali smo se na samoodređenje i samovrednovanje, ali i na razvijanje motivacije i poticajnih uvjeta za rad, zaključuje prof. dr. Prijić-Samaržija.