Riječko Sveučilište

U Rijeci počinje s radom Centar za vježbe i praksu logopeda

Ingrid Šestan Kučić

Foto Arhiva NL

Foto Arhiva NL

Kreće nabava sto tableta za namjensko korištenje studentima slabijeg socioekonomskog statusa temeljem provedenog natječaja, odnosno javnog poziva za iskaz interesa, a bude li potrebno, nabavit će ih se još



Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici usvojio prijedlog odluke o donošenju Pravilnika Logopedskog centra Sveučilišta u Rijeci, UniLOG.


Prema tom dokumentu Centar je ustrojbena jedinica Sveučilišta u Rijeci bez pravne osobnosti koja u pravnom prometu nastupa u ime i na račun Sveučilišta u Rijeci, a u Centru se održava nastava, odnosno vježbe i stručna praksa za potrebe studija Logopedija Sveučilišta u Rijeci, pružaju se logopedske usluge lokalnoj zajednici u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Rijeka te se provode interdisciplinarna znanstvena istraživanja u kojima se povezuje više sastavnica Sveučilišta i suradničkih ustanova.


Centar je i mjesto pružanja usluga savjetovanja i edukacije logopeda, odgojitelja, učitelja i drugih stručnjaka koji sudjeluju u odgoju, obrazovanju i pružanju podrške djeci i odraslima s poremećajima humane komunikacije, kao i članovima njihovih obitelji.




U radu Centra, prema mogućnostima, sudjeluju zaposlenici Sveučilišnog studija Logopedija, a Centar može imati vlastite logopede u punom ili nepunom radnom vremenu. Centar će s radom započeti početkom ove akademske godine.


Samoizolacija i testiranje


Članovima Senata jučer je predstavljeno i postupanje Uprave Sveučilišta u Rijeci vezano za pandemiju koronavirusa od veljače do rujna ove godine.


Riječ je o cijelom nizu aktivnosti koje je Sveučilište poduzelo, a između ostalog utvrđeno je i da studenti koji dolaze iz EU zemalja na riječko Sveučilište nemaju nikakvih mjera testiranja i samoizolacije, dok studenti koji dolaze iz trećih zemalja, odnosno izvan EU-a, imaju obaveznu mjeru samoizolacije od 14 dana ili PCR test ne stariji od 48 sati do dolaska u Hrvatsku.


Rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija kaže da su se članovi Senata jučer usuglasili i da se u svrhu omogućavanja nesmetanog pristupa online nastavi u akademskoj godini 2020./2021. provede nabava sto tableta.


– Tableti će biti raspoloživi za namjensko korištenje studentima slabijeg socioekonomskog statusa temeljem provedenog natječaja, odnosno javnog poziva za iskaz interesa. Ukoliko se utvrdi da je potreba za nabavom tableta veća od prethodno utvrđene, odobrit ćemo nabavu još uređaja, kaže rektorica.


Cijepljenje protiv gripe


Sredstva za provođenje nabave tableta osiguravaju se iz Fonda »Aleksandar Abramov« i Ugovora o programskom financiranju Sveučilišta u Rijeci, a riječko je Sveučilište krenulo i s prikupljanjem podataka o zainteresiranim studentima i zaposlenicima za cijepljenje protiv gripe.


Naime, početak kampanje cijepljenja očekuje se s krajem listopada ili početkom studenog, a prema naputku HZZO-a, prvo se započinje s cijepljenjem osoba za koje je cijepljenje besplatno, odnosno koje spadaju u rizične skupine.


Ako nakon toga ostane cjepiva, HZZO je suglasan da se preostale količine cjepiva mogu upotrijebiti za ostale zainteresirane. Iz tog razloga se kreće s prikupljanjem podataka. Studenti i zaposlenici Sveučilišta iskazanim interesom ne obvezuju se pristupiti samom cijepljenju te od njega mogu i odustati.


Senat je jučer potvrdio i izbor prof. dr. Deana Crnkovića za pročelnika Odjela za matematiku u idućem trogodišnjem mandatnom razdoblju te izbor izv. prof. dr. Marine Ivašić Kos za pročelnicu Odjela za informatiku, također u idućem trogodišnjem razdoblju.


Prihvaćen je i prijedlog odluke o dodjeli počasnog zvanja professor emeritus Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Nenadu Smokroviću, redovitom profesoru u trajnom zvanju u mirovini Filozofskog fakulteta, te dr. sc. Vladimiru Takšiću, redovitom profesoru u trajnom zvanju u mirovini također Filozofskog fakulteta.


Zeleno svjetlo preddiplomskom studiju Medicinsko-laboratorijska dijagnostika


Senat je jučer dao zeleno svjetlo i preddiplomskom sveučilišnom studiju Medicinsko-laboratorijska dijagnostika koji će se izvoditi na Medicinskom fakultetu i trajat će 6 semestara, odnosno 3 godine.


Završetkom studija steći će se 180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Razlog pokretanja studija je nedostatak visokokvalificiranog kadra iz područja medicinsko -laboratorijske dijagnostike i potreba za znanstvenim pristupom u njihovom obrazovanju.


Studij priprema studente za karijeru u bolničkim i javnozdravstvenim laboratorijima, forenzičkim laboratorijima, industrijskim i drugim znanstveno-istraživačkim laboratorijima, laboratorijima za molekularnu biotehnologiju te omogućava stjecanje znanja i vještina u skladu sa zahtjevima suvremenih kliničkih ispitivanja primjenjivih u očuvanju i poboljšanju ljudskoga zdravlja.


Studij je multidisciplinaran, a stečeno znanje i vještine omogućavaju studentima razumijevanje patofiziologije bolesti, pojedinih tehnologija u dijagnostici, liječenju i praćenju bolesnika, te tako oni postaju suradnici liječničkog i drugih timova u kliničkom i znanstvenom djelovanju.


Stručnjak ovog profila osposobljen je za rad na složenim analitičkim postupcima u medicinsko-laboratorijskoj dijagnostici. Samostalno izvodi složene pretrage iz područja kliničke kemije, laboratorijske hematologije, bakteriologije, parazitologije, virologije, mikologije, imunologije, histologije, patologije i forenzične medicine, citologije, transfuziologije, genetike te eksperimentalne i nuklearne medicine.


Istovremeno je usvojena i izmjena te dopuna programa cjeloživotnog obrazovanja »Rane odgojno-obrazovne intervencije za djecu i učenike s problemima u ponašanju« Učiteljski fakultet, kojim se stječe 13 ECTS bodova.