U Primorsko-goranskoj županiji zabilježeno 166 novozaraženih na ponovo rekordnom broju obavljenih testiranja kojih je jučer bilo 1.143, što je gotovo 13 posto ukupnog broja testiranja na koronavirus koji su u istom razdoblju provedeni diljem Hrvatske. Iako su dobna i prostorna distribucija u PGŽ-u više-manje na tragu prethodnih dana, s najvećim udjelom novih slučajeva u radnoj populaciji na širem riječkom području, jučer je nakon dulje stagnacije primijećen slabiji rast oboljelih među starijom populacijom koji je iznosio 17 posto ukupnog broja slučajeva.

– Na dnevnoj razini imamo povećanje udjela starijih od 65 godina, s prosječnih 14 na 17 posto, no nadamo se da je to dio oscilacija isključivo na dnevnoj razini i da se taj trend neće nastaviti. Udio je manje povezan sa širenjima epidemije u domovima za starije osobe, gdje se slučajevi pojavljuju kao i klasteri oboljelih, a nemamo ni situaciju u kojoj bi cijeli dom s puno korisnika bio zahvaćen, tako da to nije razlog povećanja tog udjela, no svakako ćemo ga pratiti ovih dana i poduzimati sve mjere. Ujedno, jedna od mjera Stožera civilne zaštite PGŽ-a odnosi se i na domove za starije u kojima se pokušava uvesti još više reda oko organizacije posjeta i zaštite najstarijih. Dakle, porast broja oboljelih kod starijih zasad se može smatrati dnevnom oscilacijom, a udio pozitivnih među testiranima je manji od 20 posto, i taj udio ne raste.

Taj nam je udio vrlo bitan za ocjenu epidemiološke situacije jer ako imamo veliki udio pozitivnih, jasno je da mora biti još dosta neotkrivenih. Udio ispod 20 posto je zadovoljavajući broj, pri čemu se mora imati na umu da se testira dio ljudi koji imaju simptome, ali i oni koji imaju neke druge razloge za testiranje, poput putovanja, odlaska u bolnicu ili premještaja u dom. To su skrininzi na temelju kojih prepoznajemo da je relativno malo pozitivnih među asimptomatskim slučajevima, što znači da je većina slučajeva otkrivena te nam testovi koji se ne odnose na bolest, u prvom redu pokazuju da je relativno malo asimptomatskih slučajeva među populacijom, objašnjava voditelj Epidemiološke službe u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a dr. Dobrica Rončević dodajući kako svi građani sa simptomima zaraze zbog povećanih kapaciteta laboratorija u Nastavnom zavodu, uslugu testiranja u ovom trenutku mogu dobiti bez problema.

Nove mjere

Od danas su u PGŽ-u na snazi nove protuepidemijske mjere koje je u utorak potvrdio Nacionalni stožer civilne zaštite.

Mjere se u prvom redu odnose na ograničenje broja ljudi na javnim okupljanjima koje je s 50 svedeno na 30, zabranjene su amaterske priredbe i okupljanja, a ugostiteljski objekti od danas moraju imati jasno istaknut broj ljudi koji se smiju zadržavati u pojednom objektu. Rončević smatra da će nove mjere pridonijeti stagnaciji epidemije.

– Sama epidemija uz neke dnevne oscilacije kod nas stagnira i nadamo se da će tome pridonijeti nove mjere županijskog Stožera civilne zaštite koje je potvrdio Nacionalni stožer. Mjere idu na još veću restrikciju ograničenja broja ljudi te je do 30 osoba dopušteno na javnim okupljanjima, a ugostiteljski objekti trebaju na vidnom mjestu istaknuti broj osoba koje smiju boraviti u objektu. Kod ograničenja broja ljudi na javnim okupljanjima nešto smo restriktivniji od Nacionalnog stožera, a time želimo pridonijeti disciplini organizatora i građana na različitim skupovima. Cilj je postizanje manjeg širenja zaraze na onim mjestima gdje nije moguće postići dovoljno dobru, preventivnu provedbu mjera koje je propisao Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kaže Rončević.

U školama u PGŽ-u i dalje je 39 razreda u samoizolaciji, kao i jedna studijska grupa od svih riječkih fakulteta. To je situacija koja, prema Rončevićevim riječima, još nije alarmantna, no ostavlja se mogućnost, kako školama, tako i Sveučilištu u Rijeci, da nastavu održavaju online. Iako je županijski Stožer među prijedlozima mjera koje je dostavio Nacionalnom stožeru, naveo i preporuku da Sveučilište prijeđe na hibridni model nastave, odnosno da se većina nastave prebaci na online, a uživo se odvijaju samo praktične vježbe na fakultetima, ta se mjera nije našla u finalnom prijedlogu odluke koju je odobrio nacionalni stožer.

– Sveučilište je dobilo mogućnost da razmotri tu mjeru i prijeđe na online nastavu. Sveučilište nije toliko problematično što se tiče doprinosa epidemiji, studenti su odrasli ljudi, koji na online nastavi uz veću razinu sigurnosti mogu uspješno savladavati veći dio programa, a ostali bi im oni dijelovi programa koji se moraju provesti u praktičnim okolnostima. Ta je mogućnost pružena, a Sveučilište će donijeti konkretnu odluku, istaknuo je Rončević.

Pozivni centar

Govoreći o studentima, Rončević je posebno istaknuo uspješan rad pozivnog centra namijenjenog građanima koji imaju pitanja o koronavirusu i koji djeluje na Kampusu, a u čijem radu sudjeluju studenti, prvenstveno oni studija povezanih s medicinom.

– Naš pozivni centar plod je suradnje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Sveučilišta u Rijeci. U njemu rade studenti, uglavnom zdravstvenih fakulteta, ali poziv je otvoren i vrijedi za uključivanje studenata i drugih fakulteta poput društvenih znanosti. U Centru se pružaju vrlo korisne usluge građanima: obavještava ih se o aktualnim mjerama i preporukama, ali centar daje i velik doprinos u trijažiranju prema određenim zdravstvenim službama jer građanima nije uvijek jednostavno snaći se u šumi organizacijskih propisa i nadležnosti zdravstvenih usluga.

Studenti pomažu građanima da dođu do optimalne zdravstvene zaštite kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, otvaranjem komunikacijskog kanala s obiteljskim liječnicima, COVID-ambulantom ili pak kroz KBC Rijeka i ostale zdravstvene djelatnosti. Studenti rade pod mentorstvom specijalista javnozdravstvenih disciplina, inače djelatnika Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Oni su kontinuirano prisutni tijekom edukacije i komunikacije s građanima, a u pozivnom centru trenutno sudjeluje preko 60 studenata.

Taj broj će vjerojatno porasti nakon još jednog, novog poziva studentima. Naime, jedan dio studenata izrazio je želju da se uključe u pomoć u radu s oboljelima u KBC-u Rijeka pa će dio studenata zdravstvenih studija biti uključen u rad bolnice, a dio studenata s nezdravstvenih studija tako će dobiti priliku da radi s pacijentima. Iako u svojoj budućoj struci neće raditi s pacijentima, sigurno će im trebati komunikacijske vještine u budućim zanimanjima, istaknuo je Rončević.

U KBC-u Rijeka jučer se liječilo 80 pacijenata s dijagnozom COVID-19, a desetero ih se nalazilo na respiratoru. Na pitanje postoje li epidemiološke simulacije koje ukazuju koliko će se aktualne brojke u PGŽ-u, koje su protekli tjedan dvaput premašile 200 oboljelih u jednom danu, reflektirati na broj hospitalizacija, Rončević je podsjetio kako je ciklus bolničkog liječenja dulji od prebolijevanja blažeg oblika bolesti na kućnom liječenju.

– Otkad osoba oboli i izliječi se s blažom kliničkom slikom kod kuće, obično prođe do tjedan dana, no kad je riječ o bolničkom liječenju, pogotovo težih slučajeva, taj se ciklus može protegnuti na više tjedana. Zbog toga nam se događa da bilježimo kašnjenje maksimalnog broja hospitalizacija od tjedan do dva tjedna, u odnosu na epidemijske »peakove« koje bilježimo kod testiranja opće populacije.

Događa se da se preklapaju slojevi dnevnih priljeva pozitivnih slučajeva i sad smo upravo u jednoj takvoj fazi kada vrh epidemijskog vala koji nas je snašao prije nekoliko tjedana, rezultira s relativno velikim brojem osoba na bolničkom liječenju. Ako nastupi stagnacija koju očekujemo i koja se uz manje oscilacije povećanja incidencije događa ovih tjedana, onda bismo očekivali ispuhivanje tog balona ili barem da neće doći do znatnog priljeva novih težih slučajeva uz ostanak starih slučajeva, što bi dovelo do poremećaja bolničkih kapaciteta, smatra Rončević.

Brzi antigenski testovi

Nakon što je u ponedjeljak najavljeno da će i Hrvatska krenuti s ciljanim antigenskim testovima u pojedinim županijama gdje su detektirana određena žarišta, Rončević je potvrdio kako i PGŽ očekuje implementaciju antigenskih testova u dijagnostički sustav. Prema njegovim riječima, takvi testovi povećat će dostupnost testiranja i otkrivanja pozitivnih slučajeva, a ujedno rasteretiti središnji županijski laboratorij koji je opterećen maksimalnim brojem dnevnih slučajeva testiranja.

– Sasvim je izvjesno da ćemo nakon pokretanja COVID ambulante u Domu zdravlja, to mjesto, a eventualno i druga mjesta u Županiji, učiniti mjestima na kojima će se moći provesti antigensko testiranje, i to izvan radnog vremena za uzimanje uzoraka za naš laboratorij. Ti će testovi prvenstveno biti usmjereni prema simptomatskim slučajevima, dakle onima koji imaju znakove bolesti kompatibilne s COVID infekcijom te onima koji na temelju te brze dijagnostike trebaju biti stavljeni u izolaciju i primiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu. Osim brzih antigenskih testova, COVID ambulanta u Domu zdravlja omogućit će i druge dijagnostičke postupke, uključujući laboratorijsku obradu krvi, a isto tako i RTG pluća koji nam je nezaobilazna metoda u otkrivanju komplikacija COVID-a, zaključio je Rončević.