Lokalni izbori

VIDEO Burno sučeljavanje kandidata za župana, Cappelli pročitao pismo RyanAira: ‘Evo zašto su otišli s Krka’; Komadina: ‘Nije istina’

P. N.

Gari Cappelli i Zlatko Komadina / Foto Vedran Karuza

Gari Cappelli i Zlatko Komadina / Foto Vedran Karuza

Kako je poznato, u utrci je šest kandidata - aktualni župan Zlatko Komadina, zatim Gari Cappelli, Iva Rinčić, Marko Boras Mandić, Leo Pavela i Marinko Koljanin



Jednako kao i za Grad Rijeku, koji je “glavni grad županije”, Novi list je danas u hotelu Navis organizirao i sučeljavanje kandidata za župana Primorsko-goranske županije.


Kako je poznato, u utrci je šest kandidata – aktualni župan Zlatko Komadina, HDZ-ov Gari Cappelli, potom predstavnica Nezavisne liste Davora Štimca, Iva Rinčić, dosadašnji zamjenik iz redova Unije Kvarnera Marko Boras Mandić, te kandidat Mosta Leo Pavela, a tu je i kandidat Liste za Rijeku, nezavisni Marinko Koljanin.


Odlazak RyanAira s Krka


Najzanimljiviji trenutak sučeljavanja odvio se pri samom kraju. Gari Cappelli rekao je kako mora objasniti situaciju s RyanAirom i razlozima odlaska ovog velikog low cost zrakoplovnog prijevoznika s Krka.




Podsjetimo, RyanAir nedavno je najavio kako otvaraju svoju veliku bazu u Zagrebu, odakle namjeravaju uvesti niz letova prema europskim destinacijama.


“Moram spomenuti situaciju s RyanAirom i Zračnom lukom Rijeka”, rekao je Cappelli.


Potom je izvadio komad papira i s njega počeo čitati:


“‘Isključivo zbog nezadovoljstva s komunikacijom s TZ Kvarnera i nemogućnosti sudjelovanja u programu udruženog oglašavanja, otišli smo iz Zračne luke Rijeka’. Ovo vam je pismo RyanAira.


Istovremeno kad su otišli s Krka, tada su otvorili liniju iz Pule za Poljsku. Definitivno je jasno da tu nije glavno pitanje kvalitete aerodroma, već kako se ta priča vodi i njome upravlja”, rekao je Cappelli.


Komadina mu je replicirao:


“Upravo sam ja uveo udruženo oglašavanje, 50 milijuna kuna, od toga 4 milijuna za RyanAir. Ovo pismo što ga čita Cappelli nije točno, to je pismo Začne luke Rijeka”, počeo je govoriti Komadina.


Cappeli ga je ubrzo prekinuo s: “Nije!”.


Komadina je nastavio: “Dok je bio u Malom Lošinju Cappelli nije za udruženo oglašvanje dao ni lipu”.



TIJEK SUČELJAVANJA



Zašto je manje kandidata za mjesto župana nego za gradonačelnika Rijeke? I zašto je kampanja tiša i mirnija?


Pavela: Uključio sam se u politiku kako bi naše ljepote promovirali diljem cijele Hrvatske i svijeta. Županija je možda malo manje zanimljiva od Grada, iako ja mislim da je važnija.  Županija ima proračun 1,3 mlrd kuna, Grad 1,1 milijardu. TZ Kvarnera spada pod županiju i oni bi trebali biti motor razvoja.


Foto galerija: Sučeljavanje kandidata za župana u organizaciji Novog lista Foto: Vedran Karuza


Koljanin: Nakon četiri godine djelovanja u Rijeci shvatio sam da ima smisla baviti se politikom kao nezavisni. Desničari su me proglašavali ljevičarom i obrnuto. Ima smisla. Odnos između Županije i Grada je danas neadekvatan. Bilo je opcija koje su mi nudile da se prijavim za gradonačelnika, ali odabrao sam ovo. Sportaš sam, završio sam dva fakulteta, na tržištu sam, nikad nisam živio od politike.


Rinčić: U Hrvatskoj trenutno nema nijedne žene županice. Od 90 kandidata je svega 16 žena, Politički ustroj u Hrvatskoj naglasak stavlja na gradove, dok su županije u drugom planu. To nije opravdano i županije mogu biti puno više. Imamo dobre primjere proaktivne politike i građenja identiteta poput Istre i Međimurja. Pojam županija i regionalne samouprave mnogima još nije dovoljno jasan.


Boras Mandić: Pitanje je bilo zašto reflektori nisu više usmjereni na županiju. Odabir masovnih medija je usmjerio reflektore prema četiri najveća hrvatska grada, što je i logično . Nije isto kandidirati se u nekoj općini ili županiji koja ima 36 jedinica lokalne samouprave. Odrađene su samo jedna ili dvije ankete pa nemamo ni pravu sliku na terenu. Sigurno je trebalo više pažnje usmjeriti prema županijskim izborima, tu svakako zahvaljujem Novom listu. Pa ćemo vidjeti odgovaraju li istraživanja rezultatu koji će biti u nedjelju.


Cappelli: Prošao sam u životu sve. Od vodiča, recepcionera, konzula u Italiji, gradonačelnik, saborski zastupnik, ministar, sad sam predsjednik odbora za vanjsku politiku. Za virjeme ministarske funkcije prošao sam sve županije više puta i upoznao sistem funkcioniranja, te spoznao koliko su županije bitne. Ovo će biti kruna moje političke karijere i mislim da mogu itekako pomoći građanima PGŽ-a.



Komadina: Manji broj kandidata u županiji znači da su ljudi zadovoljni sa mnom. Vide da sam ostvario što sam obećao. Bilo bi sigurno više kandidata da se ja nisam kandidirao, kao što je slučaj u Rijeci. Teže se isprofilirati u županiji, nego u gradu. Upoznat sam s vođenjem sustava i imam što još reći i napraviti za naše građane. Osjećam njihovo povjerenje.


Kako bi riješili problem Marišćine i smrada s centra za gospodarenje otpadom?


Pavela: Organizacija Marišćine je najveća sramota za PGŽ! Još uvijek sortiramo otpad linearno, a ne kružno. Sve sirovine se mogu iskoristiti. Kompostane praktički nemamo. Godine 2012. netko se pametno sjetio balirati otpad. Kad je sunce upeklo pola Rijeke je smrdjelo od bala, smrad se osjetio do Opatije.


Za to nitko nije odgovarao. Ako dođemo na vlast tražit ćemo da ljudi za to moraju biti kažnjeni. Imamo najlošiji način sortiranja otpada u Rijeci. Situacija je bolja jedino na Krku.


Osobno mislim da taj dio priče moramo prepustiti struci. Drago mi je da u Mostu postoji cijeli niz fenomenalnih ljudi koji su se još 2012. borili protiv toga. Posebno tu moram spomenuti Josipa Katalinića, koji je i noćio na Marišćini.



Koljanin: Hrvatska je taoc HDZ-ove odluke o tolikom broju županija, gradova i općina. To je tema kojom ću se baviti. Jedna bogata Austrija ima 8 županija, a mi smo se rascjepkali.


Još 80-tih godina se tražila lokacija Marišćine, tek 2000. se našlo. Onda je prošlo još desetljeće i više do otvaranja. Slična je priča i s novom bolnicom. Tek sad dobivamo KBC, kad se HDZ dosjetio.


Marišćina je problem struke, odgovorni su i država i PGŽ i grad. Rješenje je neodrživo, građani nemaju primarnu selekciju otpada, a stanovnicima Viškova dovodimo smeće pred vrata.


Rinčić: To je loš primjer planiranja, utjecaja na okoliš, političke neodgovonosti. Sve JLS dužne su brinuti se za sortirnice i kompostane i u to više treba uložiti.


Posebno će Rijeka o tome morati više razmišljati. Osvrnula bih se na odluku Visokog upravnog suda, kojom je odbačena odluka riječkog Upravnog suda o dopuštenju rada samog centra.


Građani se stalno nalaze u poziciji preuzimanja odgovornosti, nitko ne preuzima odgovornost. Postajemo taoci ove situacije.


Na koji način nezadovoljni građani Viškova uporno biraju istu županijsku vlast, a jasno je u kojim uvjetima žive? Struka će morati riješiti postojeće stanje.


Boras Mandić: Marišćina je primjer poraza cijelog društva. Treba ponuditi konkretna rješenja. Svi su odgovorni unutra. Imali smo ministre iz HDZ-a, SDP-a, Mosta, rješenje nisu našli.


Problem je što projekt nije realiziran kako je zamišljen. Ako najveći proizvođač smeća, grad Rijeka, nema ni 10 posto odvojenog smeća, imamo tu posljedicu koju imamo danas.


Dok politika traži rješenje, građani Viškova moraju imati ekološku olakšicu. Van pameti je da građani Viškova plaćaju odvoz smeća. Budući da im je umanjena kvaliteta života, trebamo uvesti olakšicu na porezna davanja, da ljudi osjete da država priznaje krivnju i da je spremna to platiti dok ne nađe rješenje.


Cappelli: Možemo polemizirati tko je kriv, ali mislim da je apsurdno da se razračunavamo na taj način, je li kriva HDZ-ova, SDP-ova ili treća vlast. Odgovornost mora postojati. Direktori se ondje stalno mijenjaju. Sadašnji direktor radi još na tri mjesta.


Radi se i o upravljanju tom tehnologijom koja tamo postoji. Godine 2016. bila je primopredaja Marišćine, isti sustav postoji u Istri, a puno bolje funkcionira.


Radi se o odgovornosti. Mislim da je osnovna stvar da ovako dalje ne možemo. Onoga dana kad budem bio u mogućnosti to rješavat, sjest ću pred vrata ministra. Kucat ću na vrata danonoćno i neću se maknuti otamo dok to ne rješimo. Zadnja solucija je da ću to zatvorit.



Komadina: Marišćina nije problem županije, već gradova i općina i države. Država nije napravila sustav korištenja goriva iz otpada iz tog sustava. U vlasništvu smo jer smo otkupljivali zemljište, to je trajalo 10 godina.


Važno je da smo građane oslobodili plaćanja Marišćine, jer smo osigurali EU fondove.


Države i gradovi nisu riješili primarnu selekciju, osim Krka. No, ni tu država nije rješila, jer ne postoji tržište sekundarnih sirovina. Isto je i s gorivom iz otpada. Marišćina je državni projekt, predan je nama na upravljanje.


Mora se pitati što bi bilo da nema Marišćine. Marišćina je građane Viškova spasila Viševca. Ljudi se gore trude da naprave što bolje uvjete za rad, da više nema neugodnih mirisa.


Uslijedile su replike.


Koljanin: Imam repliku na Komadinu. Ovo je sad novi moment: čuli smo da jedino županija nije kriva. Itekako je županija imala mehanizme, mogli su ići u Zagreb i pregovarati dok se problem ne riješi.


Ekoplus je godinu dana vodio Miodrag Šarac, čovjek iz politike, Unije Kvarnera, i onda se čudio da mu se politika miješala.


Pavela: Osobno jesam za traženje krivca. Sad se svi prave da nitko nije kriv, je li kriva moja mama onda? Usporedite samo, za gospodarenje otpadom smo dali 2019. u županijskom proračunu 400.000 kuna, a za Puteve Frankopana 34 milijuna kuna.


Komadina: Kad sam rekao tko je odgovoran za otpad: pa komunalna društva! Građani proizvode otpad, ne proizvodi ga Mars. Uvijek će ostati nešto otpada koje se središnje mora obraditi. Da nema Marišćine, imali bi Napulj! Žao mi je što ima ispada sustava, ali i to se rješava. Povećali smo kvalitetu zraka na Viškovu


Cappelli: Upravljanje Marišćinom je loše, mijenjaju se direktori kao na traci. Nešto tamo ne štima. Ne postavlja te direktore Zagreb. Ako su pobjegli glavom bez obzira, znači da tamo imamo problem.


Ne može župan reći to nije u mojoj ingerenciji, to nije moja briga. Bio je tamo kad su se rezale trake, a nema ga kad je problem.


Rinčić: Svi mi skupa, građani, umorni smo od prebacivanja odgvornosti, traženja krivca bez da ga ikada nađemo. Što se tiče Viševca, pouzdano znam da je kasnilo postavljanje infrastrukture za iskorištavanje plina. Nije se koristilo kad je tamo bilo najviše plina. Propustilo se sanirati i otpadni mulj.



Pavela: Pokušao vizualno pokazati kako to tamo izgleda: “Želim kolegici pomoći”


Boras Mandić: Zaključak je da ovakva Marišćina treba biti zatvorena. Mi sad pričamo sve ono što se već pričalo. Trebamo naći rješenje. Ako je Županijska skupština došla do zaključka takvo, onda je jasno da nešto treba mijenjati, a do tada građanima osigurati olakšice


Foto galerija: Sučeljavanje kandidata za župana PGŽ Foto: Vedran Karuza


Je li županijski stožer civilne zaštite adekvatno reagirao na pandemiju koronavirusa? Zašto je došlo do smjene Borasa Mandića?


Koljanin: U Hrvatskoj vladaju političari koji su stručnjaci opće prakse. Dok je struka vodila priču, na čelu s Dobricom Rončevićem, bilo je teško, ali je funkcioniralo. Samo g. Komadina zna zašto je puklo nakon osam godina ljubavi između župana i dožupana.


Rinčić: Pitanje povjerenje građana je narušeno kad se vidjelo da se politika uplela u struku. Ne bih ulazila u to tko je oštećen, jer posljedice ćemo sigurno osjećati jako drugo. Mi smo treća županija po broju slučajeva, a peta po broju umrlih. Jako smo visoko pozicionirani. Danas me posebno interesira zašto još imamo veliku prisutnost nezainteresiranosti za cijepljenje? Bilo je i slučajeva cijepljenja preko reda. Sustav je pokazao slabosti.


Boras Mandić: Razumljiva mi je percepcija mojih protukandidata, jer konfuzija postoji i na državnom i lokalnom nivou. Mi smo bili prva županija koja je bila izložena. Struka je reagirala promptno i napravili smo sve da se ne dogodi ono što se dogodilo u Trstu. U svibnju smo već imali uvod u puno bolju turističku sezonu nego smo mislili. Struka je upravljala krizom sve do sredine listopada, kad je ta ista struka na čelu sa mnom, predvidjela što se događa u drugom valu. Nažalost, umiješala se politika na čelu sa sadašnjim županom i suspendirala dotadašnje odluke. Politika je od zelene županije pretvorila PGŽ u crvenu, pa tamnocrvenu županiju.



To su činjenice, sve ostalo je percepcija.


Cappelli: Istinu moraju reći dvojica ljudi koji su ovdje, oni najbolje znaju što se desilo. PGŽ je na početku jako dobro stajala. Nije se slušalo struku. Ja sam jako zabrinut za ovu sezonu. Možemo postati sad i najbolja regija u Europi, ali nećemo lako izbrisati ono što je ostalo zapisano kad smo bili najgori. Taj minus ćemo nositi tijekom cijele turističke sezone, jednako kao što će i Istra nositi svoj plus.


Župan mora podnijeti svoj dio odgovornosti. Ne može biti uvijek netko treći biti kriv i za Marišćinu i sve ostalo.


Komadina: Nažalost, slušam gluposti. Ja sam po zakonu dužan imenovati stožer, i on je najviše sastavljen od struke. Ima osam liječnika u sastavu. Načelnik stožera je u pravilu moj zamjenik. Marko je dobro krenuo i uredno je vodio stožer, a kasnije je došlo do šumova u komunikaciji. Nisam se složio s njim što je htio zatvoriti škole, a ja sam bio odgovoran za tu odluku. Imam pravo razriješiti čovjeka kojeg sam imenovao.


Sramota je da se korona politizira. Ne vidim što naš stožer loše radi. Građani dobro znaju što se i kako radi.


Pavela: Možda jesmo prvi nanjušili problem, ali smo ga prvi i proizveli. Na svega 80 kilometara od Rijeke, u Trstu, već je bilo puno zaraženih,  a kod nas sve te probleme ignoriralo te se 1. veljače organiziralo otvorenje EPK, zadnjeg vikenda veljače maškare sa sto tisuća posjetitelja. Mi smo se pravili da se ništa ne događa i otvarali se. Tad se nije napravilo ništa. Svaka čast g. Komadini što nije radio paniku dok smo stvarno bili najgori, ali sami početak nije bio dobar.


Krenule su replike…


Rinčić: Nitko ne dvoji oko doprinosa zdravstvenih djelatnika. Meni nedostaje sustavna baza podataka, da možemo pratiti tijek epidemije po danima i mjesecima i da vidimo koliko je to vezano uz odluke. Koliko je umrlo do jučerašnjeg dana od korone u PGŽ?


Koljanin: Župan kaže da pričamo gluposti, ja to ne bih nikome rekao. To nisu gluposti. Meni je najomiljenija njegova izjava u ovih 20 godina “pojavu osuditi, a druga spasiti”. On nikad nije jasno rekao koja je pozadina njegovog poteza da smijeni Borasa Mandića.



Mandić: Jedina glupost je napravljena u listopadu, kad je suspendirana struka. Struka je stožer koji je upravljao na osnovu relevantnih podataka. Što se tiče brojki, u prvom valu je bilo 18 preminulih. Sada ih je preko 350. Te brojke su tragične i najviše govore za sebe.


Komadina: Glupost je i optuživati mene za širenje korone. Koga ćete optužiti u Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj? Ovdje nitko od nas nije iz struke, dovedite dr. Rončevića, dr. Mičovića, dr. Ružića, pa ih pitajte.


Cappelli: Čim kritiziramo Komadinu odmah smo glupi. Najbolje da vi vladate još 20 godina. Imao sam odgovornost dok sam bio ministar. Odlučili smo pustiti turiste kad to nitko u Europi još nije učinio. I vi kao župan morate biti odgovorni.


Kako biste ocijenili odnos PGŽ-a prema Rijeci i obrnuto, kad je riječ o kritici da je najveći grad zapostavljen?


Rinčić: Prije dva dana smo raspravljali o toj temi. Zaključak svih nas jest da se komunalna pitanja ne bi trebala biti materinsko-maćehinski rješavana, da se favoriziraju jedni prema drugima.


Ne smije se ponoviti situacija nesuradnje, nekomunikacije i nerješavanja zajedničkih problema. Tu treba postojati jača sinergija i rješavanje problema, kao i zajednička odgovornost i prema Zagrebu i prema Bruxellesu.


Sad vidimo da se Filipović i Komadina zajedno stavljaju na plakate. Gotovo da to spada u kategoriju vjerovali ili ne. Nakon 20 godina su zajedno, probudili su se pred izbore i odašilju zajedničku poruku.


Boras Mandić: Svjedočili ste puno puta iracionalnim sukobima Grada i Županije. Unutarstranački sukobi prelili su se na institucije. Posljedice gledamo i dan-danas. Zajednički projekti se nisu dogodili, a trebali su odavno biti realizirani.


Tijekom mandata predložio sam jedan projekt, pa naišao na iracionalni zid, a to je da se PGŽ uključi u revitalizaciju stadiona Kantrida, koji je odlaskom NK Rijeke na Rujevicu doživio stagnaciju i zapuštanje infrastrukture. Revitalizirao bi se simbol grada i županije.


Primjer je i Zračna luka Rijeka, i tu PGŽ i Grad mogu puno napraviti i pomoći da se pozicioniramo bar uz bok zračnih luka u Puli i Zadru. Ondje nećemo vidjeti sukob gradonačelnika i župana. I nama to mora biti imperativ, mora se napraviti zajednički kolegij. Pokojni Vidoje Vujić bio je pokrenuo sinergiju grada i županije.


Pitanje za Cappellija: Kako se Rijeka razvija?


Cappelli: I mene su oduševili ti plakati zajednički SDP-ovaca. Svi moramo staviti glave skupa i reći da je, primjerice, HNK Ivan Zajc pitanje i ponos svih nas. Strašno je da bogata kultura takve ustanove propada. A ne se, kao što to oni redovito rade, izvlačiti na administrativne probleme.


Kakva je ljubav, rekao je najbolje Obersnel neki dan: Mi se nismo slagali i to je bio najveći problem.


Komadina: Problem je što nismo bili na plakatima, sad je problem što jesmo. Upravo je na pitanju Marišćine županija dala ruku gradu Rijeci. Ne poznajete ovlasti PGŽ i Grada. Svatko ima svoje ovlasti i nadležnosti. Iz županijskog proračuna 100 milijuna kuna se troši u gradu Rijeci, na kulturne i zdravstvene ustanove itd.


Koliko smo napravili za Platak, Thallasotherapiju Opatije, sve to koriste građani Rijeke. Ubacili smo 1,5 milijun kuna u HNK Zajc, jer su smanjili prihode.


Zajedno smo otvorili sportsku ambulantu na Trsatu. U Lopaču smo ubacili nakon požara 500 tisuća kuna. No, nije proračun neograničen.


Sve škole sređujemo mi, sušačku gimnaziju, Medicinsku školu, sad ćemo ondje graditi dvoranu. Radimo za Riječane koliko možemo, trudimo se ostvariti isti standard života u cijeloj županiji.


Pavela: Svaki drugi žitelj PGŽ živi u Rijeci. Koliko surađuju Grad i Županija pokazuje ova slika: deponij otpada iza koje stoji zgrada KBC-a gdje se liječe onkološki bolesnici.


Kao župan, osobno, prvo bih reagirao, kao da nas se ne tiču problemi u priobalnom dijelu županije. Toliko je zagađen priobalni dio u središtu grada. Nije normalno svaki dan gledati to smeće. Kad ste zadnji put čuli da će Ina i MOL išta učiniti oko onoga što su napravili na Mlaci?


Dvjesto metara od KBC-a imate takvu prljavštinu od njih. Nitko ne može reći da župan nema ingerenciju za to, ima kao čovjek.


Pitanje za Koljanina: Vi ste s agendom lošeg odnosa grada i županije krenuli u kandidaturu? Što vas toliko muči?


Koljanin: Kad sam kao gradski vijećnik dao amandman od 2 milijuna kuna za KBC, bilo je jasno da se nešto može napraviti. Obersnel i Komadina su definitivno samo protokolarno surađivali.


Kad sam pitao Obersnela koliko je PGŽ uložila u kapitalne sportske objekte, vrijedne 600 milijuna kuna, odgovor je bio nula kuna.


I sad vidi čuda, pred izbore su sjeli zajedno i dogovorili pismo namjere o milijun kuna ugovaranja za Robert Komen. To je kao da grade Pelješki most.


Ogorčen sam kao građanin Rijeke da smo bili taoci njihova lošeg odnosa. Mogao bih navesti niz primjera nesuradnje, pogledajte samo pitanje Zajca.


Dok se ne prepozna da Rijeka i županija moraju živjeti kao jedno, dotle neće biti dobro. I to je poruka moje kampanje, može se i mimo HDZ-a i SDP-a.


Komadina: Neka mi Cappelli objasni kakva je bila suradnja Grada Rijeke i Lučke uprave? Nikad nisu riješili skladišta Metropolisa, nisu otvorili grad građanima. Neka vidi sa svojom državnom vlašću zašto je to tako.


Moramo shvatiti da ne postoje milijarde u županijskom proračunu, ovo su zapravo floskule što se ovdje pričaju.


Rinčić: Evo nakon gluposti imamo i floskule. Morat ću svih demantirati: postoji suradnja grada i županije. Kad su se postavljali vijenci na dan oslobođenja, komunalci su krenuli čistiti sve što je tamo bilo zaraslo.


Cappelli: Ako smo već kod tih detalja, mi danas samo pričamo o Rijeci. Imamo Čabar, otoke, na Rabu nema kirurga. To nije stvar nekog tamo u Zagrebu, nego da se to tu lokalno riješi. Mi u Lošinju imamo kirurga, jer smo to sami riješili.


Ondje smo uložili 38 milijuna kuna u zdravstvo i školstvo, sve je to županija trebala dati. A da negovorimo o ljudskim, važnim temama o problemima na Susku i drugdje.


Pavela: Kod KBC-a imate smetlište, sve to dolazi do bolesnih ljudi, koji imaju teški rak. Pokazat ću vam kako Rijeka izgleda s mora. Moramo surađivati grad i županija.


Komadina: Zašto pokazujete meni? Je li to Rijeka, je li to Lučka uprava?


Pavela: Pa kakve ima veze? Je li to u županiji? Pa nije u Australiji?


Koljanin: Ako sam ja kao obični gradski vijećnik, između SDP-a i HDZ-a, uspio napraviti amandman od 2 milijuna kuna za KBC, za bolnicu kojoj gravitiraju tri županije, onda je mogla i županija nešto više od 4 milijuna u 4 godine.


Komadina Rinčić: Recite mi tko financira vašu zakladu? Zar to nije grad i županija?


Rinčić: To nije moja zaklada, ali da oni ju financiraju.


Boras Mandić: Svaka vlast mora gurati projekte koji su bitni za razvoj kraja i onda ne bi dolazilo do ovakvih problema. Potrebna nam je proaktivna politika koja će dovesti do razvoja grada i županije.


Iva Rinčić ranije je postavila pitanje Komadini oko zračne luke Rijeka, on joj je na to pitanje pokušao i odgovoriti, ali za to nije dobio priliku do kraja ovog dijela sučeljavanja, na što se i požalio.


S kim planirate surađivati nakon izbora? Tko su poželjni, tko nepoželjni partneri?


Boras Mandić: Ja odvajam SDP od kandidata Komadine. Meni kao budućem županu su apsolutno svi partneri i kao župan neću dijeliti vijećnike prema političkim strankama. Župan je samo jedan, vijećnika je 41, a sve odluke donose oni u Skupštini. Partner je, dapače i SDP, ali ova politika koja sada vodi županije ne može biti partner nikome.



Cappelli: Bitna je programska forma, jer u nekim stvarima se, kako vidimo i danas, ipak razilazimo. Najviše pozitive u županije se u zadnje dvije-tri godine vide zahvaljujući investicijama s državne razine. Nije mi cilj da se uspoređujemo s nekim drugim, već sa Zagrebom. Ne želim biti treći ili četvrti, već prvi, a surađivat ću sa svima kao što sam radio i dok sam bio gradonačelnik. Kao ministar sam preko 200 projekata sufinancirao u ovoj županiji i na taj način sam pokazao kako mi funkcioniramo – ne gledamo na boju i dezene.


Komadina: Ja sam bar poznat po suradnji. Razgovaram sa svima. Pitajte ministre što misle o meni. Zagovarao sam sve projekte koji se sad realiziraju i ranije. To su sve novci naših građana koji se vraćaju u ovaj kraj i drago mi je da država sad to realizira. S ministrom Butkovićem sam nebrojeno puta sjedio samo na temu lukobrana.


No neka gospodin Cappelli kaže zašto Gorski kotar nikad nije dobio novce za cikloturizam. A o Zračnoj luci da ne kažem da smo ju jedini držali na životu, dok nisam sjeo s Butkovićem, pa smo ih spasili od smrti.


Pavela: Surađivat ćemo u Skupštini sa svima. Koristio bi nam i dio znanja g. Komadine u Skupštini. S Garijem se znam dugo i obiteljski i sigurno bi dobro surađivali. O gđi Rinčić nemam što govoriti, ona je najpametnija od svih nas ovdje. Cijela ekipa ljudi je super i imamo super kandidate. Puno imam prijatelja u SDP-u i u HDZ-u, mnogi će i glasati za mene.


Koljanin: Ja sam uključiv čovjek, što sam pokazao i u Vijeću. Nemam nikakav problem ni s HDZ-om, ni sa SDP-om. Ne kažem da je Komadina isključiv, on je to vrlo mudro vodio. Ja sam Riječanin, Hrvat i antifašist i ne treba me SDP u tome štititi, ali ne dam ni HDZ-u da štiti moj nacionalni naboj.


Rinčić: Zaista nije floskula, ali mi ćemo odluku donijeti zajedno s drugim ljudima s naše liste. Otvoreni smo za sve osobe koje nose napredak županije, a odluku ćemo donijeti nakon izbora.


Cappelli: Kad Vlada uloži milijarde u PGŽ, sad tu ići cjepidlačiti da nismo nešto oko cikloturizma… jesmo. Nema programa na koji se javio netko iz ove županije dok sam ja bio ministar, a da nije dobio neki novac. Nemojmo ići na banalnosti i tražiti dlake u jajetu.


Zašto PGŽ zaostaje u gospodarstvu? Je li zeleno srce Hrvatske u teškom predinfarktnom stanju?


Pitanje za Cappellija: I na vama je dio odgovornosti kao člana vlade u prethodnom mandatu.


Cappelli: Ovo pitanje bih možda stavio prvo, ne na kraju. I dosta te toga tu povezali, nemoguće je kratko odgovoriti.


U kakvom nam je stanju gospodarstvu sve govori rast broja nezaposlenih. Trebamo pokrenuti turizam na način da imamo kompletan akcijski plan od A do Ž što imamo. Nismo razradili ni jesmo li avio ili auto destinacija, jesmo li to brendirali kako treba.


Ne mogu ja reći u županiji kako će se brendirati. U Ravnim kotarima smo dali prijedlog i oni su to prihvatili. Naš prijedlog je bio sjajan i povezali su poljoprivredu i turizam.


U PGŽ ne postoji poljoprivredna politika, time se najmanje bavimo. U gospodarstvu smo sve u biti mi pokrenuli s Vladinim projektom investicija.


Kroz turizam nagovorili smo grupaciju Lurssen da ulažu i u brodogradnju i u IT, ne samo u turizam. Unajmili su Torpedo, zaposlili 40 stručnjaka, i uskoro će se tu projektirati najveće jahte na svijetu, a kroz skoro vrijeme bi se tu i mogle graditi.


Kao što je jučer položena kobilica za veliki polarni kruzer u 3. maju.


Komadina: Uvijek sam bio pobornik zakona o Gorskom kotaru. Ondje svi žive u brdsko-planinskim uvjetima. Oni moraju i imati blagodati od drvnog bogatstva.


Ulagali smo u sportsku infrastrukturu i izletničku destinaciju. U koroni su imali i najbolje rezultate. Gorski kotar je idealno izletište.


Imamo 4.060 OPG-a, ali i najmanje poljoprivrednog zemljišta u RH. Nemamo kvantitetu, ali imamo kvalitetu. Povećali smo kvalitetu vinskih sorti, sireva, pršuta. Činimo sve da dignemo kvalitetu i da naša ponuda budu autohtoni proizvodi.


Imamo manje poljoprivrede od Istre, ali više aktivne.


Nisam baš siguran u to.


Komadina: Imamo, imamo.


Po bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika i po neto plaći smo drugi iza Zagreba. Nije tako crno kao što se govori. A da treba bolje, treba.


Imamo niz atrakcija, napravili smo sve, centar za risa, vuka i medvjeda u Gorskom kotaru.


Pavela: Dvadeset i dva puta smo kao novinari bili u Gorskom kotaru, kad bi pao snijeg, da vidimo kakva je situacija. Vodili smo goste ondje. Imamo ondje jedan jedini hotel, Jastreb, zatvoren od 2013. U 30 godina u Gorskom kotaru nije sagrađen ni jedan jedini hotel. To je tužno.


Da ih ima, ljudi bi puno više dolazili. Zamislite da ondje imamo jedan Hilton ili Navis. Pogledajte samo kako je to riješeno u Austriji. Mi kao da se bojimo zakopati lopatu i negdje nešto raditi, samo da netko ne dođe i buni se.


Moramo obrazovati i građane da razvoj ovisi o tome.


U Gorskom kotaru imate plavi krumpir, u Sungeru, fenomenalan je. Najviše putujem po PGŽ od svih kandidata, moram to i poslovno.


Razgovaramo s OPG-ovcima, u Begovom razdolju imate ženu koja ima 80 krava. No, oni vam nemaju proizvod u Rijeci, ne možete ga ovdje kupiti. To je tragedija.



Koljanin: Nisam fokusiran samo na Rijeku. Komadina je rekao da je to tako, da 1 posto turizma može biti od Gorskog kotara. Dobro mi je poznat zimski turizam u Austriji, Gorski kotar ima toliko komparativnih prednosti, a sve stoji.


Županija mora biti medijator, a investicija nema.


Čitao sam Cappellijev program, slažem se s njime, nitko ne spominje proizvodnju zdrave hrane u turizmu. Sve to mora biti povezano. Imamo netaknutu obalu, možemo proizvoditi zdravu hranu. OPG-a imamo premalo.


Pričati o tome da PGŽ može napraviti, a jedna je strana ovdje rekla da može obećati 8.000 radnih mjesta. To je meni neozbiljno, da ne kažem glupo.


Rinčić: Gospodarska pitanja smo stavili u ključna pitanja kampanje, a stalno nas se pokušava ideološki obojati. Ovo su prevažna pitanja.


Rastemo razinom od 1.9, a sve što je ispod 2 posto znači stagnaciju. Trenutno jesmo drugi u Hrvatskoj po BDP-u, a bili smo prvi. Pokazatelji su loši i stagnirajući.


Što se tiče 8.000 radnih mjesta, imamo 200 projekata kojima želimo utjecati na spomenuto.


Jaki ste koliko i najslabija karika, Gorski kotar nam je spao na 20.000 stanovnika. Najbolja demografska mjera jesu radna mjesta. Zato i spominjemo osam tisuća radnih mjesta, po četiri tisuće u Rijeci i županiji.


Ispravila bih Komadinu, imamo samo 3.500 OPG-a, najmanje u RH. Prva sljedeća jest Lika, koja ima tisuću više od nas. Postoje ogromni resursi i potencijali za ekološku poljoprivredu, a nje nema.


Boras Mandić: Svatko od nas najvrednije što ima je energija, to je pokretač svega. Treba imati plan i viziju. Takva je bila situacija i kad je NK Rijeka spašena iz ponora, prijetio joj je bankrot i padanje u županijsku ligu.


Primjer OPG-ova: Krenuli smo u kampanju s tom temom. Imamo ih najmanje. Ličko-senjska županija ima tisuću više, Istarska triput više. Treba osmisliti koncept da taj proizvod dođe gdje treba doći.



Stoga smo predložili na tržnici Brajda napraviti OPG tržnicu, na korist svih stanovnika, ugostitelja, turista. To bi bio prvorazredni objekt gdje bi se zaokružio cjelokupni proizvodni proces.


To su vrlo jednostavni primjeri kako treba djelovati i što treba napraviti.


Stanovnici Gorskog kotara trebaju imati porezne olakšice, imamo primjera u Austriji i Italiji. Njihov neto treba biti bruto. Ako ondje zaposlimo više ljudi, isplatit će nam se sve te olakšice.


Komadina je vodio listu za Sabor u PGŽ, no nije ondje otišao. Trebao je ondje zastupati Gorane i gurati taj zakon o Gorskom kotaru.


Koljanin: Ako već politiziramo, preuzeli smo Orijent u četvrtoj ligi, pa ga doveli u nekoliko godina na prag prve lige, bez javnog novca. Rijeka sigurno ne bi bankrotirala i nestala, kao što nije ni Orijent, mi smo preveliki grad i prevelika je tradicija u ova dva kluba.


Komadina: Kad se spominje rast BDP-a, Bugarska raste brže od Njemačke, pa mi nitko neće reći da je tamo bolje.


Ova gospođa s kravicama, pa pitajte tko joj je pomogao, to je županija. Isto i s gospodinom koji je doveo boškarine.


Predlagao sam međufinanciranje da se stari brodovi završe i da 3. maj ostane na životu. I zahvaljujem na tome ministru Mariću i premijeru Plenkoviću. To je primjer suradnje, nećemo na tom pitanju strančariti.


Pavela: Izbrendirani su i poznati dalmatinski i istarski pršut, a naš kvarnerski li krčki? Ako kažemo da Kvarner i Gorski kotar imaju dobre proizvode, moramo napraviti da su najbolji u Hrvatskoj pa će se svugdje kupovati.


Mi kao da se sramimo reći mi smo najbolji i tu znamo napraviti posao. Žlahtina je prvo diplomatsko vino u Hrvatskoj, idemo ga tako izbrendirati.


Komadina: Pitajte ih jesu li bili u Kašetici, Primorskoj kući, ondje mogu probati sve autohtone proizvode, sve je to pomogla županija.


Rinčić: Trenutno se ne razvijamo, na 1,9 posto smo rasta, inflacija pojede 2 posto. Moramo to promijeniti, svi potencijali su tu.


Cappelli: Kad postoji problem, primjerice Marišćina, Komadina ne želi surađivati, kaže državni je to problem, a ne moj.


Dok ondje gdje je problem riješen, i to Vladinom intervencijom, kao što smo osigurali milijarde za brodogradnju, ondje se dolazi slikati na pet minuta kao jučer. Došao je u tenisicima, nakon pet minuta otišao, a mi smo ostali dogovarati stvari za 3. maj.


Moram spomenuti situaciju s RyanAirom i Zračnom lukom Rijeka.


Izvadio je papir i čita:


Cappelli: “Isključivo zbog nezadovoljstva s komunikacijom s TZ Kvarnera i nemogućnosti sudjelovanja u programu udruženog oglašavanja, otišli smo iz Zračne luke Rijeka”. Ovo vam je pismo RyanAira.


Istovremeno kad su otišli s Krka, tada su otvorili liniju iz Pule za Poljsku. Definitivno je jasno da tu nije glavno pitanje kvalitete aerodroma, već kako se ta priča vodi i njome upravlja.



Komadina: Upravo sam ja uveo udruženo oglašavanje, 50 milijuna kuna, od toga 4 milijuna za RyanAir. Ovo pismo što ga čita Cappelli nije točno, to je pismo Začne luke Rijeka.


Cappelli: Nije!


Komadina: Dok je bio u Malom Lošinju Cappelli nije za udruženo oglašvanje dao ni lipu. A što se tiče tenisica, imao sam ranijih obveza i došao pozdraviti prijatelje iz 3. maja.


 






S obzirom da konsolidirani proračun Primorsko-goranske županije iznosi preko milijardu kuna, i na županijskom terenu izbori će biti izuzetno zanimljivi, jer među ostalim iz tog se proračuna raspolaže novcem za školstvo, zdravstvo, upravljanje pomorskim dobrom itd.


Naši novinari Edi Prodan, Damir Cupać i Tihana Tomičić propitkivat će kandidate s početkom točno u 13 sati, a sučeljavanje kandidata za župana moći će se pratiti na našem portalu i YouTube kanalu Novog lista.


Idućeg dana, o svemu ćete moći čitati i u našem tiskanom izdanju.