Rast kontejnerskog prometa

Brajdica unatoč krizi očekuje promet od pola milijuna TEU-a

Marinko Glavan

Predsjednik Uprave AGCT-a Emmanuel Papagiannakis ističe da će Brajdica ove godine prvi put vjerojatno premašiti brojku od 300 tisuća TEU-a



Na kontejnerskom terminalu Brajdica, kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata (AGCT), u prvih šest mjeseci prekrcano je 12,5 posto više kontejnera nego u istom razdoblju lani, a promet bi ove godine, prvi put u povijesti terminala, mogao dostići brojku od 300 tisuća TEU-a (ekvivalent 20-stopnog kontejnera, op.a.), potvrdio je Emmanuel Papagiannakis, predsjednik uprave AGCT-a koji je prošle godine na toj funkciji naslijedio Wojciecha Szymulevicza.


U prvoj polovici prošle godine na Brajdici je bilo prekrcano nešto više od 130 tisuća TEU-a, a ove godine ta se brojka popela na oko 146 tisuća, što potvrđuje Papagiannakisove najave o približavanju »magičnoj« brojci od 300 tisuća TEU-a do kraja ove godine.


Rast prometa na kontejnerskom terminalu posebno je značajan jer se događa u vrijeme krize europskog i svjetskog gospodarstva, uzrokovane pandemijom COVID-19, ali i u okolnostima kada se u prvih sedam mjeseci intenzivno radilo na dovršenju projekta rekonstrukcije i dogradnje multimodalnog željezničkog kolodvora uz sam terminal.




Unatoč tome što je željeznički terminal u zadnje dvije godine praktički bio gradilište, upravo rast željezničkog prometa omogućio je snažan rast prometa na kontejnerskom terminalu, ističe Papagiannakis.


– Kada gledamo unatrag nekoliko godina, vidimo da je rast prometa išao paralelno s rastom udjela otpreme i dopreme kontejnera željeznicom.


Prije samo tri-četiri godine, velika većina kontejnera odlazila je s terminala ili dolazila kamionima, no liberalizacijom željezničkog prometa, kada su u igru ušli privatni operateri teretnih vlakova, stvari su se počele mijenjati i danas željeznica preuzima primat, u postotku prijevoza kontejnera s terminala, što je i u skladu s politikom Europske unije koja potiče prebacivanje teretnog prometa s prezagušenih cesta na željeznicu.


S liberalizacijom željeznica otvoreno je mađarsko tržište, prema kojemu, posebno u zadnje dvije godine, imamo snažan rast prometa, a s novom željezničkom infrastrukturom moći ćemo još značajno podići željezničke kapacitete i povećati broj vlakova, kaže predsjednik uprave AGCT-a.


Multimodalni kolodvor


Rekonstruirani i dograđeni multimodalni željeznički kolodvor zajednički je projekt Lučke uprave Rijeka i HŽ-a, vrijedan više od 35 milijuna eura, od čega je 85 posto sufinancirano iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a obuhvaća rekonstrukciju i obnovu postojećega željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica, proširenje dijela postojećeg izvlačnog tunela Sušak u duljini od 400 metara te izgradnju novog intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica, s pratećom infrastrukturom i opremom.


Ovaj će projekt, zajedno s još jednim ključnim projektom, produbljivanjem morskog dna duž operativne obale terminala, AGCT-u osigurati dugoročni stabilan rast prometa, uvjeren je Papagiannakis.


Za produbljivanje morskog dna uz operativnu obalu terminala, projekt vrijedan 17,4 milijuna eura, što ga provodi Lučka uprava Rijeka, također dijelom sufinanciran iz CEF-a, prije dva mjeseca potpisan je ugovor o izvođenju radova s talijanskom tvrtkom NUOVA CO.ED.MAR S.r.l..


Ovim projektom dubina mora uz obalni zid operativne obale Kostrensko pristanište bit će izjednačena, u dužini od 428 metara, što će omogućiti efikasnije pristajanje postojećih velikih kontejnerskih brodova uz operativnu obalu.


Sada se veliki brodovi, dužine do 367 metara, pramcem vežu na plutaču postavljenu ispred jugoistočnog dijela operativne obale, što onemogućuje manipulaciju kontejnerima u prvih nekoliko sekcija na pramčanom dijelu broda.


Zbog toga, kao i ograničenog gaza, Rijeka, odnosno Brajdica, je uglavnom zadnja postaja na linijskim servisima između Dalekog istoka i luka Sjevernog Jadrana. Brodovi uglavnom prvo odlaze u Kopar, pa onda Trst i tek potom u Rijeku, nakon što su već iskrcali dio tereta u slovenskoj i talijanskoj luci.


– S ovim projektom to se može promijeniti. Kada budemo imali dubinu veću od 14,5 metara duž cijele operativne obale, brodovi će moći pristati prvo u Rijeku. Osim toga, moći ćemo prekrcavati kontejnere po cijeloj dužini broda, što sada nije slučaj, jer je pramac vezan na plutaču, što nam onemogućuje rad na prvih sedam-osam sekcija kontejnera.


Paralelno s ovim projektom, radimo i na nabavi novih, većih kontejnerskih mostova super-postpanamax generacije koji će nam, zajedno sa produbljenjem morskog dna, omogućiti dohvat po cijeloj širini najvećih brodova koji pristaju na kontejnerskom terminalu.


Time očekujemo dobiti mogućnost za prihvat još većih brodova, osiguravajući kontinuirani rast pretovarenog tereta. Bez ovih inicijativa, Rijeka će ostati treća luka ticanja u rotaciji brodova na Sjevernom Jadranu.


Uvrštavanjem Rijeke kao prve luke ticanja barem dijela brodova na linijama iz Dalekog istoka, povećanjem dubine i s novom opremom, uvjeren sam u daljnji rast prometa, kaže Papagiannakis.


Zanimalo nas je koliki rast očekuje i u kom vremenskom periodu.


– U uvjetima krize uzrokovane pandemijom, teško je davati prognoze, ali smatram da je za Rijeku realno očekivati da u idućih nekoliko godina dosegne promet od pola milijuna TEU-a godišnje, kaže Papagiannakis.



Pozitivan rast


Pritom smatra da novi terminal na Zagrebačkoj obali, s većim kapacitetom i dubinom mora od 25 metara, ne bi trebao ugroziti neposredni potencijal Brajdice.


– Novi kontejnerski terminal neće biti u funkciji još nekoliko godina. Kao što sam naglasio, radimo na otklanjanju nekih ograničenja za pristanje brodova, značajno smo povećali kapacitet intermodalnog prijevoza te je kritično da ne sjedimo mirno i čekamo Zagrebačku obalu.


Ukoliko mi ne nastavimo sa rastom, Kopar i Trst zasigurno hoće, stoga sam uvjeren da ćemo nastaviti s rastom tržišta, uz potporu svih dionika. Smatram da će posla biti dovoljno za oba terminala, jer vidimo pozitivan rast kontejnerskog prometa u lukama Sjevernog Jadrana, ističe Papagiannakis, ističući kako, dok Zagrebačka obala ne počne s radom, očekuje da se AGCT-u i Brajdici omogući rast i širenje, kako u poslovnom, tako i fizičkom smislu.


– O tome već intenzivno razgovaramo s Lučkom upravom, Gradom i Županijom. Smatram da će nam u idućim godinama trebati dodatnog prostora, kao i nove pretovarne opreme, kako bismo mogli održati rast prometa.


Prostora ima s obje strane terminala. Na jednoj strani, prema Pećinama, imamo neuređenu, zapuštenu površinu koja sada nije ni u kakvoj funkciji, a s druge strane, prema centru grada, prostor koji se koristi kao parkiralište.


Na bilo koju od tih strana možemo proširiti kapacitete, što će nam u narednim godinama trebati.


Predstavnici Luke Rijeka, Lučke uprave Rijeka, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije s kojima smo razgovarali, pokazali su dobru volju u davanju podrške ambicijama rasta AGCT-a, ali također razumijemo da trebamo imati na umu trenutne gradske planove i zabrinutost stanovnika, tako da možda možemo doći do rješenja s manjim obimom širenja koje zadovoljava sve dionike.


Ovdje stvaramo dodanu vrijednost za grad; na terminalu je nekad bilo zaposleno jedva četrdesetak ljudi, a sada ih je više od dvije stotine i svi oni uzdržavaju obitelji i lokalne tvrtke, uključujući mnogo širu logističku industriju, s lučkim pilotima, agentima, dobavljačima, cestovnim i željezničkim prijevoznicima, špediterima, skladištenjem, da spomenemo samo neke.


Porastom prometa rast će i potreba za stručnom radnom snagom, tako da ćemo nastaviti s osiguravanjem radnih mjesta i prilika u Rijeci. Ponosni smo da smo dio grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, a vjerujem da i oni također cijene našu vrijednost. Radujem se njihovoj podršci i u sljedećih nekoliko godina, zaključuje Papagiannakis.


Vlakovi s kontejnerima nakon dvije godine više neće morati kroz centar


– S novim željezničkim kolodvorom, na kojemu su radovi pri samom kraju, te novim izvlačnim tunelom, dolazimo u poziciju da možemo slagati i više od dvadeset vlakova dnevno, prema potrebi, što značajno ubrzava otpremu kontejnera s terminala, a time i ukupan kapacitet, te podiže kvalitetu usluge prema našim klijentima.


Sa završetkom radova, vlakovi s kontejnerima, nakon dvije godine, više neće morati prolaziti kroz centar grada, a ovom prilikom želim zahvaliti svim građanima Rijeke na strpljenju i razumijevanju koje su pokazivali kroz ove dvije godine, kaže Papagiannakis.