Dani fakulteta

Riječki Medicinski fakultet obilježio 66. godišnjicu postojanja. Dekan održao dojmljiv govor s naglaskom na šarlatane i antivaksere

Ingrid Šestan Kučić

foto: Marko Gracin

foto: Marko Gracin

Pojedini su si političari, očito u nedostatku gospodarsko-socijalnih politika u svojim strankama uzeli za pravo tumačiti epidemiološku politiku. Molim ih da osmisle prave političke programe, da se bave politikom, a da zdravlje prepuste onima koji o tome ipak nešto znaju, rekao je dekan prof. dr. Hauser



RIJEKA – Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci obilježava Dane fakulteta i 66. godišnjicu postojanja, a jučer je održana i svečana sjednica Fakultetskog vijeća. Dekan prof. dr. Goran Hauser osvrnuo se na aktualnu epidemijsku situaciju ustvrdivši da Hrvatska trenutno ima jednu od najvećih stopa smrtnosti te da je zdravstveni sustav prekapacitiran.


U svom presjeku događanja u proteklih godinu dana, od pojave cjepiva i prvih doza koje je čuvala policija pa sve do nepostizanja planiranih 65 posto cijepljenih do ljeta, prof. dr. Hauser je istaknuo da cijepljenje ne ide zadovoljavajuće, konstatirajući da se u sve uplela i politika, a poseban naglasak je stavio na antivaksere i nevjerojatnu činjenicu da jedna znanstvena osoba izjavljuje da liječnici ne čitaju najnovije znanstvene spoznaje.


Politički profit


– Ta osoba sama nikada u životu nije vidjela pacijenta, a kamoli ga liječila ili obitelji preminulog rekla da je njihov član preminuo od COVID-19. Takvu pljusku hrvatski liječnici nisu jako dugo dobili. Drugi primjer je političarka, sveučilišna profesorica društvenog usmjerenja, koja bi trebala razumjeti društvene procese. Prošli tjedan, u želji za prikupljanjem političkih poena i političkog profita, toliko se zanijela i izjavila da narodu treba dati da upravlja pandemijom. Umjesto meritokracije, ona zaziva najcrnji populizam koji će vrlo lako skrenuti u totalitarizam. Članovi njene stranke se pojavljuju i smiješe na prosvjedima na kojima se spominje sloboda, demokracija, pravo izbora, a istovremeno ističu simbole vješala i dijele adrese stanovanja šefova Zavoda za javno zdravstvo, ministra zdravstva, premijera, profesora i slično. Pojedini su si političari očito u nedostatku gospodarsko-socijalnih pravih politika u svojim strankama i nedostataka programa uzeli za pravo tumačiti epidemiološku politiku. Poručujem da ih molim da osmisle prave političke programe, da se bave politikom, a da zdravlje prepuste onima koji o tome ipak nešto znaju. Želio bih poručiti navedenima i njima sličnima da za one koji one vode može se reći: »Bože, oprosti im, ne znaju što čine«, međutim za njih to nikako ne vrijedi. Oni jako dobro znaju što čine. Oni su se ukrcali na val populizma, profiterstva, kako financijskog, tako i političkog. Šezdesetak umrlih na dan u Hrvatskoj nije njihova briga. To neće skinuti osmijehe s njihovih lica, to neće pokvariti njihove božićne blagdane. Za razliku od njih i njima sličnih, medicinske sestre, liječnici, studenti volonteri i ostali zdravstveni radnici i ove godine neće imati božićnog mira i blagostanja, nego samo novu isporuku prekovremenih sati, prekovremene muke, prekovremene boli i jada zbog ljudi kojima nismo stigli i mogli pomoći. Zbog toga svega apeliram da je vrijeme da se čuje naš glas, glas struke i razuma. Vrijeme je da svatko od nas jasno i javno kaže da je u 21. stoljeću cijepljenje važno kao i prije pedesetak godina, kada su se iskorjenjivale velike boginje, difterija, dječja paraliza i ostale pošasti, poručio je prof. dr. Hauser.


Velik doprinos




​Ustvrdivši da je možda zlorabio sjednicu, kazao je da je imao potrebu reći da ovo što se događa nije dobro, a ujedno je zahvalio i riječkim znanstvenicima koji kontinuirano iznose spoznaje vezane uz pandemiju i zbog toga su izloženi napadima.


Od početka borbe s epidemijom Medicinski fakultet dao je velik doprinos, a istaknuti su studenti-volonteri. Prodekan za poslijediplomske studije i cjeloživotno obrazovanje izv. prof. dr. Alen Protić uručio im je priznanja, istaknuvši da su oni bili ti koji su premostili ogroman manjak medicinskog osoblja u ovim teškim vremenima. Priznanja su dobili Antonio Kauzlarić, Megi Paus, Ena Paprić, Marija Grković, Andrej Sušlić, Kristijan Županić, Marija Grgurić, Sara Varljen i Tomislav Glavan. U suradnji s KBC-om Rijeka, Lei Šilec je dodijeljena nagrada kao najboljoj diplomiranoj doktorici medicine po kriteriju prosječne ocjene kliničkih predmeta, a ravnatelj KBC-a prof. dr. Alen Ružić kazao je da se radi o nagradi koja je posvećena zajedničkom radu KBC-a i Medicinskog fakulteta.