REAKCIJE NA PRESUDU

Riječka aktivistica Udruge Franak kaže da su zadnjih dana zasuti pozivima: ‘Zastare nema, svi mogu tužiti banke’

Aneli Dragojević Mijatović

Sve zanima isto, imaju li pravo tužiti, s obzirom na namjenu kredita te s obzirom na to kad su ga otplatili, odnosno je li u zastari. Mi odgovaramo da zastare nema jer je zastara prekinuta kolektivnom tužbom



RIJEKA – Nakon što je Ustavni sud potvrdio ništetnost valutne klauzule i promjenjive kamatne stope u kreditima u švicarskim francima (CHF), iz Udruge Franak pozvali su građane da podnesu privatne tužbe protiv banaka i tako se izbore za preplaćeno. Kontaktirali smo aktivisticu Udruge Franak iz Rijeke Jasnu Čekada koja nam je potvrdila da je presuda izazvala ogroman interes ljudi, i to i onih koji su mislili da više nemaju pravo na povrat svoga novca.


– Mnogi su mislili da nemaju pravo tužiti banku, unatoč činjenici što smo mi kao Udruga još od 2018. apelirali da to još tada mogu učiniti. Banke su ih obeshrabrivale, kao što to i sada čine. Međutim, ova je presuda sada sve trgnula, zatrpani smo pozivima, ljudi zovu iz cijele Hrvatske i učlanjuju se u Udrugu na dnevnoj bazi. Sve zanima isto, imaju li pravo tužiti s obzirom na namjenu kredita, te s obzirom na to kad su ga otplatili, odnosno je li u zastari. Mi odgovaramo da zastare nema jer je zastara prekinuta kolektivnom tužbom.


Također, Vrhovni sud je promijenio mišljenje po pitanju zastare potraživanja iz osnove ništetnosti, u siječnju 2020. godine, na način da zastara počinje teći utvrđenjem ništetnosti u pojedinačnim tužbama. Svi imaju pravo tužiti, kao što imaju pravo tužiti i bez obzira na namjenu kredita, bio on gotovinski, stambeni, auto, adaptacijski, bilo koji.


»Jagma« za odvjetnicima




Moram reći da zovu i ljudi koji su imali kunske ili eurske kredite, zbog odluke o ništetnosti promjenjive kamatne stope prije 2013. I oni imaju pravo na povrat preplaćene kamate, jer je utvrđeno da je do tada kamata praktički proizvoljno mijenjana odlukom banke, što je neodredivo, tumači Čekada. Naglašava, međutim, da sada tužiti mogu oni koji 2015. nisu iskoristili mogućnost konverzije u euro. To je oko 70.000 građana. Onih pak 55.000 građana koji su konvertirali kredit u eurski, preporučuje se da zasad ipak pričekaju presudu Europskog suda koja se, veli, očekuje do kraja ove godine. Vezano pak za ovih 70.000 klijenata, odnosno bivših klijenata u CHF koji dakle nisu konvertirali kredit, većinom je, pojašnjava, riječ o manjim kreditima koji su već bili otplaćeni do 2015., iako ima i onih stambenih koji su još u otplati.


– Ti ljudi nisu mislili da imaju pravo na ikakav povrat, jer su banke stalno spominjale zastaru i time ih obeshrabrivale. Mi smo govorili da kolektivna tužba UF-a prekida zastaru, i sada, po najrigidnijem tumačenju, zastara po valuti ne može biti prije 2023., tumači Čekada. Kaže da je odjek s terena zaista golem.


– Dnevno nam se javi po 500 ljudi, a na jedan poziv imam nekoliko propuštenih. U Primorsko-goranskoj županiji naša udruga imala je po zadnjim podacima registriranih 3.200 članova, a sada, u zadnjih tjedan dana, već imamo stotinjak novoučlanjenih s područja PGŽ-a. Imamo i podatak da je na području PGŽ-a oko 2.500 već podignutih tužbi, a procjenuje se da je ovdje, u Rijeci i okolici, ukupno bilo oko 12 do 13 tisuća kreditnih partija u CHF. Većina ljudi koja nas sada zove kaže da će tužiti banke i zapravo se raspituju za odvjetnike. U biti, sada je prava jagma za odvjetnicima, potvrđuje Čekada.


Leasing krediti


Osvrnula se i na leasing kredite kojih, kaže, ima jako puno, a ne spadaju pod kolektivnu presudu. Pojašnjava da i oni imaju sada otvorenu mogućnost za utuženje preplaćenog, na način da se pozovu na meritum presude iz kolektivne tužbe.


– No, tu se tek stvara sudska praksa, nakon promjene shvaćanja Vrhovnog suda o zastari potraživanja. Također bih napomenula da zahvaljujući promjeni stava o zastari, i pravne osobe mogu tužiti, ali samo po osnovi preplaćene kamate, pozivajući se na Zakon o obveznim odnosima, zaključuje Čekada.