Međunarodni znanstveni skup kojim se obilježava 580. obljetnica Cresko-osorskog statuta započeo je s radom u Palači Moise u Cresu, dok će se drugi dio konferencije održati danas u Palači Fritzi u Malom Lošinju.

Pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije dvodnevni skup organizirali su gradovi Cres i Mali Lošinj, Sveučilište i Pravni fakultet u Rijeci, HAZU – Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, Lošinjski i Creski muzej, turističke zajednice Cresa i Malog Lošinja te Klub pomoraca Lošinj.

– U ovom slučaju ne vrijedi ona “puno babica – kilavo dijete” već veliki broj organizatora pokazuje da je puno institucija prepoznalo važnost ovog skupa i da je puno truda uloženo u njegovu pripremu, rekao je gradonačelnik Marin Gregorović otvarajući konferenciju.

– Zanimljivo je da su u ovom statutu normirane stvari koje su još i danas problematične, kao što je zaštita okoliša, gospodarenje nekretninama i nasljeđivanje, a posebice prava žena.

Mi, donosioci odluka, nekad se ponašamo kao da svijet počinje od nas, ali ovakva događanja su prilika da posvijestimo da su ljudi davno prije nas razmišljali o istim problemima i da to moramo poštivati, rekao je Gregorović i pozvao goste da prošetaju Cresom kako bi osjetili prostornu, kulturnu i društvenu viziju nekadašnjih stanovnika.

Odraz zajedništva

Pozdravnim riječima skupu su se obratili i drugi predstavnici organizatora, Sanja Bojanić u ime rektorice Sveučilišta u Rijeci, dekanica Pravnog fakulteta Vesna Crnić-Grotić, predstavnik Kluba pomoraca Lošinj Boris Rukonić, ravnateljica Creskog muzeja Jelena Dunato, predsjednik Znanstvenog odbora Željko Bartulović i predsjednica Organizacijskog odbora Marijana Dlačić.

– Cres je u razdoblju o kojem ćete vi govoriti bio izuzetno prominentan i bogat te nastanjen ljudima koju su imali kulturu i viziju, o čemu svjedoči i palača u kojoj se nalazite.

Cres je u to doba bio izuzetno suvremen, pratilo se sve što se događalo u svijetu tog doba i nije ni u čemu zaostajao, naglasila je ravnateljica Dunato.

Marijana Dlačić je podsjetila da je tekst Statuta pripremilo povjerenstvo čiji su rad odobrili knez otoka Jakov Dolfin s po dvojicom plemića i pučana iz Cresa te po jednim plemićem i pučaninom iz Osora, Lubenica i iz Belog, dakle, sva otočna područja i svi staleži.

– Drugim riječima, za donošenje ovog Statuta bila je potrebna suradnja cijele otočne zajednice.

U tom je duhu prirodno da su se u organizaciju ovog skupa uključile obje danas postojeće samoupravne jedinice, Cres i Mali Lošinj, pa možemo reći da dobru tradiciju suradnje otočne zajednice baštinimo već 580 godina, rekla je Marijana Dlačić.

Prof. Bartulović je istaknuo da će se na skupu govoriti o prošlosti i pravu, o pojedinim segmentima Cresko-osorskog statuta i uspoređivati ga s drugim izvorima srednjevjekovnog prava te za jesen najavio izdavanje zbornika radova.

Aktualna problematika

U uvodnom izlaganju prof. Bartulović je analizirao temeljne podatke o Cresko-osorskom statutu i njegovu važnost za pravnu povijest, a uslijedila su predavanja ostalih sudionika.

Tako je prof. Enver Imamović s Filozofskog fakulteta u Sarajevu govorio o Cresu i Lošinju u vremenu donošenja i tiskanja Statuta, a prof. Srđan Šarkić s Pravnog fakulteta u Novom Sadu analizirao kako su se sankcionirala krivična djela protiv spolnog morala.

Prof. Vladimir Simič s Pravnog fakulteta u Ljubljani posvetio je svoj rad propisima Cresko-osorskog statuta o stočarima, a prof. Vilma Pezelj sa splitskog Prava analizirala je neka pitanja pravnog položaja žene.

Prof. Anamari Petranović s riječkog Pravnog fakulteta predstavila je rimski okvir promišljanja ugovornih obveza u Cresko-osorskom statutu, a prof. Zrinka Erent Sunko s Pravnog fakulteta u Zagrebu djela protiv života i tijela u Cresko-osorskom statutu, dok je njen kolega prof. Ivan Milotić obradio “Kanonsko i mletačko/kleričko i laičko u Cresko-osorskom statutu”.

Organizaciju otočne vlasti prema Statutu predstavio je prof. Srđan Đorđević s Pravnog fakulteta u Kragujevcu.

Prof. Nebojša Ranđelović i Sara Mitić s Pravnog fakulteta u Nišu usporedili su odredbe Cresko-osorskog statuta i srpskog srednjovjekovnog prava, a prof. Dževad Drino s Pravnog fakulteta u Zenici Cresko-osorski statut i srednjovjekovno bosansko pravo.

Većina predavanja održana je uživo, dok su predavači koji nisu mogli doputovati u Cres svoja izlaganja iznijeli online.

Lošinjske teme

U malološinjskom dijelu programa najavljena su predavanja prof. Tomislava Galovića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Hrvatskoglagoljska baština Cresa i Lošinja – notarski akti i statutarne odredbe), prof. Franje Velčića s Katoličkog bogoslovnog fakulteta (Osorska biskupija u vremenu od sastavljanja Cresko-osorskog Statuta do njegova tiskanja), dr. Maje Polić s HAZU-a (Ivan Beuc istraživač Cresko-osorskog statuta), prof. Višnje Lachner (Cresko-osorski statut i njegova obiteljskopravna regulacija) i dr. Jelene Kasap (Osobitosti nasljednopravnog uređenja Cresko-osorskog statuta iz 1441.) s Pravnog fakulteta u Osijeku, dr. Ines Matić Matešković s Pravnog fakulteta u Rijeci (Prisutnost rimske pravne tradicije u instrumentima osiguranja tražbina Cresko-osorskog statuta), prof. Ladislava Heke s Pravnog fakulteta u Szegedu (Prisega i druga dokazna sredstva u Cresko-osorskom statutu), prof. Željka Radića i Marije Štambuk s Pravnog fakulteta u Splitu (Suvremenost kaznenog procesnog prava u Cresko-osorskom statutu), prof. Ivone Šego-Marić (Mala in se prema odredbama Cresko-osorskog statuta) i Ivane Marušić (Mala prohibitia prema odredbama Cresko-osorskog statuta) s Pravnog fakulteta u Mostaru te prof. Bartulovića s Pravnog fakulteta u Rijeci (Vlasništvo nekretnina u Cresko-osorskom statutu).