Radionica

Kapetanska inicijativa: Razvijaju projekt “Rapska pomorska baština”, evo koji su im planovi

Hrvoje Hodak

Foto F. Benić

Foto F. Benić

Cilj je bio definirati smjernice za razvoj projekta Rapska pomorska baština kako bi se pripremila projektna dokumentacija za apliciranje na europske i ostale fondove



U skladu s jednim od zaključaka s posljednje skupštine Udruge pomorskih kapetana otoka Raba, u prostoru Velike vijećnice Grada Raba održana je tematska radionica ove Udruge koja je za cilj imala definirati smjernice za razvoj projekta »Rapska pomorska baština«, a sve u svrhu pripremanja kvalitetne projektne dokumentacije za apliciranje na europske i ostale fondove.


Radionicom su moderirali predsjednik i član Udruge pomorskih kapetana otoka Raba, Nenad Šimičić i Marko Sandalić, koji su već na početku dali do znanja kako u izradu plana njegovanja povijesti rapskog pomorstva trebaju biti uključeni svi zainteresirani građani.


Veliki doprinos i dragocjene informacije za promišljanje daljnjih koraka u pristupu novoj valorizaciji povijesnog i baštinskog značaja pomorstva na otoku Rabu dali su i pridruženi članovi ove udruge, prof. Miljenko Domijan i prof. Ivo Barić, koji iz opravdanih razloga nisu mogli sudjelovati na radionici.




Rasprava u kojoj su, nakon uvodnog izlaganja Marka Sandalića, sudjelovali Nenad Šimičić, Vladimir Dumić, Marko Sandalić i drugi, dovela je do usvajanja smjernica temeljem kojih će se preciznije krenuti s povezivanjem kulturno-povijesne s pomorskom baštinom otoka Raba.


Regate i simulacija


Poradit će se na dodatnom prikupljanju pomorske heraldike, odnosno znakovlja posebno vezanog uz pomorsku bitku kod Lepanta, u kojoj je 7. listopada 1571. izvojevana ta, za kršćansku Europu značajna pobjeda Svete lige nad, po broju galija i po broju ljudstva, daleko nadmoćnijim snagama Osmanskog carstva.


Foto Hrvoje Hodak


Da podsjetimo, u tom najvećem pomorskom srazu borilo se i šest galija iz naših krajeva, među kojima je bila rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovijedao kapetan Ivan de Dominis.


Velika žrtva koju su Rabljani dali boreći se na Lepantu dovela je i do izgradnje crkve sv. Justine u gradu Rabu koja je i danas jedinstveni spomenik sakralne gradnje na čitavom Mediteranu koji podsjeća na taj veliki događaj koji je u bitnome utjecao na daljni tijek europske povijesti.


Zaključeno je da se već ove godine u rapskom akvatoriju nastavi s tradicijom održavanja svibanjske regate tradicionalnih plovila na vesla i jedra u počast Dana grada Raba, a u sklopu koje bi se upriličila i atraktivna simulacija čudesne obrane grada Raba od Normana uz zagovor rapskog sveca zaštitnika sv. Kristifora.


Također će se, u spomen na bitku kod Lepanta, početkom listopada održati i regata krstaša koja nosi ime kapetana rapske galije Ivana de Dominisa. Ta se regata već nalazi i u službenom kalendaru natjecanja Hrvatskog jedriličarskog saveza, a održavala bi se neposredno prije čuvene tršćanske Barcolane. Tom prigodom upriličio bi se i simbolični ispraćaj rapske galije Sv. Ivan prema Lepantu.


Postav heraldike


U ova povijesna pomorska uprizorenja neophodno je uključiti i članove Udruge rapskih samostreličara s čime se složio i njezin predsjednik Vladimir Dumić, spomenuvši pritom kako bi bilo dobro pružiti mogućnost domaćim ljudima i gostima Raba da se pobliže upoznavaju s karakteristikama tadašnjih ne samo ratnih, već i trgovačkih brodova.


Udruga pomorskih kapetana već je u posjedu stalnog postava heraldike bitke kod Lepanta i trenutno je u potrazi za prostorom u kojem bi se ta zbirka mogla izložiti.


Nužna je također i dalako kvalitetnija valorizacija bogate rapske brodograditeljske tradicije, koja se ponajviše veže uz mjesto Barbat, a uz priču o elegantnim rapskim drvenim brodicama nikako se ne smije zaboraviti uloga onih pravih rapskih barkarijola (na vesla) u razvoju turizma na otoku.


Čitav projekt odvija se pod pokroviteljstvom Grada Raba i gradonačelnika Nikole Grgurića, TZG-a Raba, Udruge pomorskih kapetana otoka Raba te Udruga rapskih samostreličara.


Povijest prepustiti struci


Prihvaćeni su i prijedlozi rapskog akademskog kipara i pasioniranog jedriličara Mladena Šćerba koji je istaknuo kako treba odvojiti povijesnu baštinu od turističkog marketinga, na način da se projekti razvijaju paralelno, jer je vrednovanje povijesne baštine iscrpan i dugotrajan posao koji treba provoditi stručna osoba ili tim stručnjaka.