Eko Liburnija

Komunalac bi u Jurdanima gradio tvornicu za industrijsku reciklažu otpada

Aleksandra Kućel Ilić

Foto Arhiva NL, Sergej Drechsler

Foto Arhiva NL, Sergej Drechsler

Svrha projekta je edukacija građana o zaštiti okoliša temeljena na dosadašnjim pozitivnim iskustvima, uz poseban naglasak na edukaciju najmlađih, djecu u vrtićima, a naročito u osnovnim školama



Eko Liburnija zdrava i čista – biser Jadrana, vrlo korisna i edukativna publikacija na 100 stranica koju su u ime lokalne samouprave liburnijske rivijere zajednički pripremili KD Komunalac d.o.o. Jurdani, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ i Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada, predstavljena je javnosti na konferenciji u opatijskoj Villi Antonio.


Svrha projekta je edukacija građana o zaštiti okoliša temeljena na dosadašnjim pozitivnim iskustvima, uz poseban naglasak na edukaciju najmlađih, djecu u vrtićima, a naročito u osnovnim školama.


U predvorju su bili izloženi paneli koji kombinacijom slika i teksta informiraju zainteresirane o najaktualnijim ekološkim temama koje se tiču ne samo Liburnije i PGŽ, već i cijele Hrvatske, pa i šire, a nova ekološka brošura donosi pregršt ilustracija o temama koje obuhvaćaju postupanje s otpadom, prevenciju bolesti i korištenje energije koja ne ugrožava prirodu i zdravlje ljudi.


Brošura u 2.000 primjeraka




Pod motom “Sačuvajmo naš okoliš za buduće generacije”, što između ostaloga podrazumijeva smanjenje otpada, kompostiranje bio otpada, kao i razvrstavanje korisnoga otpada, na ovoj su “zelenoj” konferenciji govorili voditelj projekta i direktor Komunalca Ervino Mrak, zamjenica opatijskog gradonačelnika Kristina Đukić, zamjenik ravnatelja NZZJZ Rijeka Željko Linšak, predsjednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada Dejan Bodul, urednik brošure Milan Jokić, te predstavnik Fonda za zaštitu okoliša Roman Leopold.



– Brošura je bila spremna za promociju još prije sezone, ali smo tek sad iz poznatih razloga uspjeli posložiti sve kako bi se ovaj kvalitetan projekt, u suradnji s našim partnerima mogao realizirati.


Tiskana je u 2.000 primjeraka i primjenjiva ne samo za područje Liburnije i PGŽ, već i šire, u cijeloj Hrvatskoj. Edukaciju o zbrinjavanju otpada uskoro ćemo započeti provoditi po svim liburnijskim osnovnim školama – najavio je Ervino Mrak.


Pohvale projektu izrazila je zamjenica gradonačelnika Kristina Đukić koja je apelirala na sva domaćinstva da doprinesu pravilnom zbrinjavanju otpada i da misle na svoje zdravlje i zdravlje sugrađana.


Naime, svaki građanin u godini dana proizvede 386 kilograma otpada, a kako je istaknuto u brošuri, što se bolje razvrsta otpad kod kuće, to će računi za ovu uslugu biti manji.


Što znači pravilno zbrinjavanje otpada


Željko Linšak iz NZZJZ Rijeka upozorio je kako nadolazeće promjene u zakonskoj regulativi oko zbrinjavanja otpada neće biti lagan posao i stoga se sve generacije moraju uključiti u projekt koji vodi u smjeru održivog zbrinjavanja otpada.


Međutim, kako je pojasnio Ervino Mrak, da bi se otpad pravilno zbrinjavao i odvajao, nije nužno samo imati adekvatne posude, kamione i ljude, već treba izgraditi i reciklažna dvorišta, kompostane i sortirnice.



Po njegovim riječima, spalionica i energana u Europi ima oko 500, no na našim prostorima se o tim temama još ne razmišlja dovoljno.


Reciklažna dvorišta u ovom trenutku imaju tek općine Lovran i Matulji, dok Opatija i Mošćenička Draga imaju tek mobilna reciklažna dvorišta, no kompostana i sortirnica za otpad na Liburniji zasad još ne postoje.


Kako se moglo čuti u Opatiji, postoji inicijativa za otvorenjem tvornice za industrijsku reciklažu otpada u okvirima poslovne zone “Komunalca” u Jurdanima, te za nju postoji idejni projekt.


Frapantne brojke


Za tonu papira potrebno je posjeći dvadesetak mladih stabala. Plastična vrećica koristi se prosječno 12 minuta, a u prirodi se raspada više stotina godina.


Koliko je potrebno za razgradnju predmeta koji se najčešće bacaju u more?



Za razgradnju kore banane potrebna su 4 tjedna, papira 6 tjedana, no kožnih cipela čak 45 godina, a baterija 100 godina. Odbačene pelene i plastične boce će na razgradnju u moru čekati 450 godina, udica 600 godina, a plastični pribor za jelo dugačkih 1.000 godina.


Tko se vrlo neodgovorno odluči staru autogumu odbaciti u more, treba znati da će za razgradnju trebati čak 2.000 godina, a “rekord” drže staklene boce koje se razgrađuju tek za 4.000 godina, i to su činjenice koje se uz druge podatke nalaze u brošuri Eko Liburnije.