Okupljeno tisuću sudionika

Kongres FuturZ u Opatiji: Klinički ishodi ključni za reformu zdravstva

Barbara Čalušić

Kongres FuturZ jučer je u Opatiji okupio tisuću sudionika / Foto M. GRACIN

Kongres FuturZ jučer je u Opatiji okupio tisuću sudionika / Foto M. GRACIN

Mjerenje kliničkih ishoda liječenja je glavni stup reforme zdravstva svakog dobro organiziranog zdravstvenog sustava, a uključuje ga i naša reforma zdravstva, kazao je ravnatelj riječkog KBC-a Alen Ružić



OPATIJA – Klinički ishodi kao mjera reforme zdravstva, središnja su tema kongresa FuturZ koji je jučer u Opatiji okupio gotovo tisuću sudionika, predstavnika zdravstvene administracije, medicinskog osoblja, farmaindustrije, IT sektora i udruga pacijenata. Organizator kongresa je Hrvatski liječnički zbor, odnosno Hrvatsko društvo za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku, a predsjednik društva dr. Željko Rotim istaknuo je da je u posljednjih osam godina FuturZ jedan od najvećih kongresa u hrvatskom zdravstvu.


– Interes je nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije velik, između ostalog i stoga što je naša glavna tema vezana uz reformu zdravstva, a to je mjerenje ishoda. Mjerenje ishoda liječenja ujedno je i jedno od središnjih mjera koje je objavilo Ministarstvo zdravstva, poručio je Rotim.


Riječki iskorak


Prema riječima ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Alena Ružića, klinički ishodi predstavljaju jedan od ključnih stupova reforme zdravstva i u modernom svijetu svakog dobro organiziranog zdravstvenog sustava.




– Uključuje ih i naša reforma zdravstva, iako su oni već jednim dijelom prisutni u našem svakodnevnom radu. Nekoliko je ključnih parametara te osim smrtnosti i ponavljanja hospitalizacije unutar 30 dana, gleda se sigurnost boravka u bolnici i razvoj neželjenih događaja, zatim efikasnost liječenja gdje se procjenjuje usklađenost s vodećim preporukama svjetskih i europskih društava.


Iza toga slijedi zadovoljstvo bolesnika, a onda i dostupnost zdravstvene zaštite, što je vrlo kompleksno pitanje jer tu treba učiniti distinkciju između hitnih i manje hitnih slučajeva.


Sedmi i posljednji parametar je optimalno korištenje opreme za slikovne prikaze, pri čemu se unaprijed planira svako snimanje i na taj način kroz produženo radno vrijeme dobiva izvrsna iskoristivost naših uređaja, a KBC Rijeka je u posljednjih godinu dana napravio golem iskorak na tom području, kao i po svim drugim parametrima koje pokušavamo već sada integrirati. Parametri su dio reforme zdravstva, naš ministar na njoj radi i mi u tome svi nastojimo pomoći, poručio je Ružić.


Iako je bio najavljen kao gost panela posvećenog reformi zdravstva, ministar zdravstva Vili Beroš nije bio prisutan, a sudionici panela više su puta napominjali da su dosad vidjeli samo jedan nacrt reforme koja se temelji na izmjenama dvaju zakona, Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstenom osiguranju.


Dug HZZO-a


Kako je kazao ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Lucian Vukelić, HZZO u ovom trenutku prema ljekarnama ima 1,3 milijarde dospjelog duga. U danima je to oko 180 dana, što je 60 dana više od dogovorenog roka.


– No, HZZO je u pandemiji dao oko 5,5 milijardi kuna, što za cjepiva, što za bolovanja i osatlo, tako da ako ukalkulirate taj iznos, znači da ne bismo bili dužni ni lipe. Dosadašnji model sustava je zastarjeli model, iako je bilo u nekoliko navrata pokušaja da se promijeni.


Sada pokušavamo naći najoptimalniji model funkcioniranja, a moramo biti svjesni tko što radi, treba li nam toliko bolnica koliko ih imamo i trebaju li obavljati sve djelatnosti koje obavljaju u ovom trenutku, rekao je Vukelić.


Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić rekao je da su prošle zdravstvene administracije donosile reforme na 465 stranica, no nije učinjeno ništa.


– Mi želimo konkretne prijedloge, idemo s pacijentom u središte, a druga važna stvar je odgovornost za vlastito zdravlje jer smo po primarnoj prevenciji najgori u Europi, poručio je Dulibić.


Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan istaknuo je da nema zemlje u svijetu koja može smanjiti troškove zdravstva jer su populacije sve starije, a medicina napreduje.


– Jedino što možemo jest staviti troškove pod kontrolu. Smatramo da tamo gdje je sustav neefikasan i pacijenti čekaju, treba omogućiti privatnicima da po istim cijenama sudjeluju u tom procesu i to samo gdje zdravstvo nije efikasno, poručio je Furjan.